U istraživanom području izdvajaju se tri prirodnogeografske cjeline pogodne za naseljavanje: Uži podgorski pojasevi, pobrđa i rubovi riječnih dolina. Podgorski pojasevi vrijedni su u početnoj fazi ...naseljavanja i u toj zoni nalazimo brojne izvore, no uglavnom manje izdašnosti. Pobrđa su intenzivno naseljavana od 15. do 18. st., a oblik naseljenosti je disperzan, s mnogim zaselcima. Brojni su prirodni i društveni čimbenici uzrokovali disperznu naseljenost, a svakako i razmjerno teška vodoopskrba iz ograničenih vodnih resursa. Rubovi dolina naseljavani su u 18. stoljeću, isprva kao nepovoljni jer su doline prirodno nepogodne za naseljavanje zbog svoje provodnosti, čestih magla i temperaturnih inverzija. Vlažne doline su prepreke, a pobrđa prometno značajnija sve do željezničkog doba kada naselja na rubovima dolina postaju najvažnija naselja. Razvoj prometa i regulacijski radovi u drugoj polovici 20. st. dovode do daljnjeg jačanja naselja na dolinskim rubovima, a dolinske ravni sve se intenzivnije iskorištavaju. Ovisnost o lokalnoj vodoopskrbi prestaje širenjem suvremenog javnog vodoopskrbnog sustava. U najnovije vrijeme, uz nasipavanje terena, dolinske ravni postaju vrijedan prostor za izgradnju.
Obdobne pretoke na vodotokih, ki niso neposredno vključeni v mrežo vodomernih postaj, je potrebno ocenjevati. Tovrstno ocenjevanje je pomembno predvsem za ugotavljanje raz-položljivih vodnih količin ...in načrtovanje upravljanja z vodami. V prispevku so predstavljene nekatere možnosti ocenjevanja zanesljivosti ocen obdobnih pretokov, dobljenih s pomočjo hidrogeografskih metod.
Hydrogeographical methods of estimating nonmeasured discharges presented in this article are used to estimate the mean discharges in a period measured on water courses which are not directly included ...in the network of gauging stations. This article provides a theoretical starting point and methodological procedures used to estimate non-measured discharges on Slovenian water courses and draws attention to some limitations to which we have been exposed.
U radu su analizirani protočni režimi na rijeci Ilovi i njihove promjene od sredine XX stoljeća. Analizirani su podatci o karakterističnim protocima s postaja Veliko Vukovje, Munije i Bastaji. ...Usporedba srednjih sezonskih protoka na postaji Veliko Vukovje pokazala je da je u posljednjem razdoblju (1991.-2016.) u odnosu na prethodno klimatološki standardno (1961.-1990.) došlo do znatnog porasta srednjeg jesenskog protoka i znatnoga pada srednjeg ljetnog protoka. Usporedba sa sezonskim promjenama padalina i kretanjem sezonskih srednjih temperatura u Daruvaru pokazuje da su ove promjene povezane s promjenama u režimu padalina, a ljetno smanjenje protoka povezano je s porastom srednje ljetne temperature zraka u poriječju, što znači i povećanom evapotranspiracijom. Usporedbom godišnjih hodova u odabranim razdobljima pokazalo se da je na postaji Veliko Vukovje na mjesečnim razinama relativno najznačajnije (ljetno) smanjenje protoka u srpnju i kolovozu, smanjenje protoka u veljači i naglašeno rujansko povećanje protoka. Na postajama Munije i Bastaji glavna je razlika naspram postaje Veliko Vukovje da ne bilježe ni apsolutno a ni relativno značajno smanjenje (ljetnih) protoka u srpnju i kolovozu. Temeljni je zaključak da su promjene protočnih režima Ilove u razdoblju od 1961. do 2016. ponajprije uzrokovane promjenom klimatskih elemenata, unatoč primjetnim antropogenim utjecajima u poriječju, odnosno provedenim hidrotehničkim mjerama kao i postojanju velikih ribnjaka.
PDF
