Maša (Marija) Janković (Ždala, 7. rujna 1878.–?), slikarica, učiteljica, modna ilustratorica i urednica Modnog priloga u časopisu Domaće ognjište (1907./1908.), svoje obrazovanje započinje u Zagrebu. ...Godine 1897. završava Žensku učiteljsku školu sestara milosrdnica, a potom odlazi u Beč, München i Prag, gdje izučava slikarstvo. Po povratku u Zagreb, 1906. postaje učiteljica u Zemaljskoj višoj djevojačkoj školi u Zagrebu. Usporedno se bavi slikarstvom, izrađuje modne ilustracije i nacrte hrvatskih tradicijskih ornamenata za njemačke i bečke modne žurnale. U razdoblju uređivanja Modnog priloga od 1907. do 1908. svojim radom pridonosi promociji modnih trendova s obilježjima nacionalnog izraza i vrednovanju struke modnog ilustratora. Istraživanjem njezina uredničkog djelovanja razmotrit će se načini prezentacije modnih fenomena i bilježenja elemenata tradicijske baštine te likovni karakter modnih ilustracija prve do sada poznate potpisane hrvatske autorice.
Grimmove bajke vjerojatno su najpoznatije i najomiljenije priče na svijetu. One su nadahnule ne samo mnoge druge autore bajki nego su vječita inspiracija i ostalim umjetnostima. Postoji mnoštvo ...književnih adaptacija Grimmovih bajki; tako je Aliz Mosonyi, mađarska književnica za djecu, nanovo ispričala tri bajke: Csipkerózsika Trnoružica (2007.), Jancsi és Juliska Ivica i Marica (2007.) i Piroska és a farkas Crvenkapica (2008.). Zatim je prepričala još nekoliko Grimmovih bajki u knjizi Egyszer volt, ahogy még sose volt – tizenkét és fél Grimm mese Bijaše jednom, kako nikad prije nije bilo – dvanaest i pol Grimmovih priča (2014.). U ovom se radu analiziraju navedene reinterpretacije klasičnih Grimmovih bajki uspoređujući ih s izvornim Grimmovim tekstovima te se istražuje kako ilustracije u tim knjigama vizualno prikazuju svježe dosjetke, fin humor i moderan jezik Aliz Mosonyi, pri čem se promatra i intermedijalni odnos crteža i teksta u spomenutim knjigama, uočavajući pritom razlike između suvremenih ilustracija i onih kanonskih.
Kada je u ljeto 1914. izbio Prvi svjetski rat, Vladimir Becić kao dobrovoljac se javio u srpsku vojsku. Na proljeće iduće godine postavljen je na dužnost ratnoga slikara u štabu 1. šumadijske ...divizije. Sudjelujući u masovnome i dramatičnome povlačenju vojske i naroda od Smedereva i Kraljeva, preko Prištine i Prizrena, Crne Gore i Albanije do Jadrana, Becić je fotografirao događaje kojima je svjedočio, pa tako nastaje jedinstvena serija dokumentarnih fotografija, ali i ilustracija koje će godinu poslije objaviti u visokotiražnome pariškom polumjesečniku L'Illustration, postavši redovitim dopisnikom časopisa.
Neistraženo područje primijenjenog crteža predstavlja značajan segment djelovanja u razdoblju kada se formira likovni izraz Omera Mujadžića. Njegov rad za znanstvene institucije (Kraljevski botanički ...zavod u Zagrebu 1922. – 1924. godine, Medicinski fakultet 1926. i Arheološki muzej u Zagrebu 1927. – 1931. godine) predstavlja značajan doprinos području crteža u znanosti. Kada izrađuje crteže takvih zahtjevnih zadataka, njegov rukopis je potpuno u funkciji vjernog i edukativnog prikaza materije, dok sasvim drugačije realizira crteže koji su studije za ulja na platnu ili crteže koji ostaju kao samostalna djela. Bez obzira je li riječ o primijenjenom crtežu ili crtežu kao umjetničkom djelu, ovo istraživanje valorizira Mujadžićev crtački opus kao iznimno zanimljiv i kvalitetan doprinos povijesti crteža u Hrvatskoj, posebice u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, iako je sačuvanih crteža relativno malo. Istraživanje postavlja hipotezu o četirima temeljnim ishodištima Mujadžićeva likovnog izraza u formativnom razdoblju, među kojima su različiti aspekti bavljenja crtežom imali iznimno značajnu ulogu.
Prispevek predstavlja Janeza Bitenca kot skladatelja otroških pesmi in glasbenih pravljic za najmlajše otroke ter kot zaslužnega za razvoj predšolskeglasbene vzgoje. Kot glasbeni urednik in pedagog ...je bil prepričan, da petje v družinskem krogu usiha, zato si je prizadeval k večji vlogi glasbene vzgoje vvrtcih in nižjih razredih osnovnih šol. Ustvarjal je besedila, melodije in pravljične pripovedi ter zasnoval izvirno metodo poučevanja otroških pesmi.
Iako je možda najpoznatiji po otkriću sindroma koji je po njemu nazvan Bellova paraliza, nemjerljiv je doprinos Charlesa Bella (1774.-1842.) neuroznanosti, medicinskoj izobrazbi i filozofiji. Cilj je ...bio istražiti neuroanatomske crteže u kontekstu vremena u kojem su nastali te njihov utjecaj na buduće znanstvenike. Naglasak je na analizi primijenjenih umjetničkih tehnika te na Bellovu jedinstvenom načinu prikazivanja strukture i funkcije. Raspravlja se o slikama koje se nalaze u njegovoj knjizi “Anatomija mozga: objašnjenje kroz niz gravura” (The Anatomy of the Brain: Explained in a Series of Engravings). Ove slike mogu se promatrati usporedno s njegovim tekstovima o anatomiji mozga u kojima on opisuje uobičajeni način prikazivanja neuroanatomije kao “dosadne” i “besmislene”. Njegova majstorska umjetnička tehnika dopunjava njegove pronicave opise ovoga silno složenoga organa. Rezultat je znatno privlačniji pogled na neuroanatomiju i dojmljiv prikaz njegove vještine kao umjetnika, anatoma i liječnika. Izučavanje ovih izražajnih dijagrama nalik portretima omogućava bolji uvid u um ovoga pionira suvremene neuroznanosti.
Zbog sve veće važnosti knjiškoga dizajna i peritekstnih sastavnica u isticanju osobina slikovnice kao umjetničke forme, u radu se ona predstavlja kao poseban format, a ne kao književni žanr. ...Kreativni ulog u različite oblike periteksta utječe na tvorbu poruke i na stvaranje izvornoga artefakta u procesu čitanja slikovnice. Također se opisuju različiti tipovi slikovnica i istražuje utjecaj slikovničkoga formata na druge žanrove, pri čem se ističe i njegova važnost za suvremeno portugalsko izdavaštvo.
Novi izazovi portugalske ilustracije za djecu: intertekstualnost i višemodalnost se stilski i pripovjedni postupci u nužnoj artikulaciji s vizualno/grafičkim i materijalno/
peritekstualnim aspektima. ...Ističe se njihov potencijal u kompoziciji djela i izgradnji njegove
višestruke semioze te se donose zaključci o zahtjevima u pogledu čitanja, kao i utjecaju
na stvaranje kompetentnih i autonomnih čitatelja. U osloncu na moderna književna
strujanja u postmodernističkoj estetici, ovaj rad razmatra slikovnice kako s tehničke tako i s
kompozicijske točke gledišta te prikazuje neke od formalnih retoričkih, stilskih i tematskih
značajki opusa spomenute nagrađivane umjetnice.
Za naše je moderno doba karakterističan dualizam između znanstvenoga istraživanja i humanističkih znanosti, između spoznaja prirodnih znanosti, s njihovim pozitivno eksperimentalnim pristupom, i ...neprovjerljivih pa ipak dubokih intuicija i uvida koje nam otkrivaju književnost, poezija, umjetnost, filozofija te fizičko i emocionalno bavljenje svijetom. Službena zapadna kultura nastoji stvoriti nepremostiv jaz između tih dvaju aspekata spoznavanja koji se čine uzajamno isključivima (Snow 1977). Danas, međutim, nova vrsta dječje knjige, umjetnička nefikcionalna slikovnica, povezuje ta dva svijeta na iznenađujuće svjež način. U radu se istražuje koliko je vitalno stapanje tih dviju perspektiva i zašto kreativna, lijepo načinjena nefikcionalna slikovnica s moćnom vizualnošću omogućuje inovativan i kulturno presudan pristup znanju.
PDF
