Settlement names are the type of geographical names or toponyms that people come across most often. In Slovenia, their unification or standardization is handled by the Commission for Standardization ...of Geographical Names of the Government of the Republic of Slovenia, which is based at the Anton Melik Geographical Institute of the Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts. The Commission operates mainly on the basis of UN resolutions on geographical names, Slovenian orthography and Slovenian legislation on geographical names, and publishes standardized geographical names in standardization documents (such as maps and gazetteers) and online on the Surveying and Mapping Authority of the Republic of Slovenia. There are more than 6,000 settlement names in Slovenia, a fifth of which are disputed for various reasons and should be corrected.The book ('Disputed names of settlements in Slovenia') first discusses basic terms in the field of geographical names, especially settlement names, then describes the methodology for determining disputed settlement name in Slovenia and proposes corrected names of disputed names, and finally presents standardized names on maps at a scale of 1: 1,000,000 and 1:250,000 and in the Register of Geographical Names or REZI, which is the largest database of geographical names in Slovenia.
Vrelo koje analiziraju autori jedan je od najstarijih u cijelosti sačuvanih registara crkvene desetine s područja Zagrebačke biskupije. Taj dosad neobjavljeni dokument sadrži nekoliko tisuća ...osobnoimenskih potvrda koje su detaljno analizirane u skladu s precizno oblikovanom metodologijom istraživanja. Uz analizu osobnih imena po podrijetlu i tvorbi, autori donose i potvrde neuobičajenih te rijetkih osobnih imena.
U radu je uvodno izložen pristup problematici osobnoga imena u hrvatskoj onomastici i argumentirana pripadnost govora zastupljenih u Rječniku roverskih i okolnih govora Slavka Kalčića, Gorana ...Filipija i Valtera Milovana jugozapadnomu istarskomu dijalektu čakavskoga narječja.
U središnjem je dijelu rada prikazana raščlamba osobnih imena uključenih u taj rječnik. Osobna su imena analizirana s obzirom na čestotnost uporabe i varijantnost (fonološku, tvorbenu) pojedinih etimologijski različitih osobnih imena sadržanih uglavnom u oprimjerenjima (uz samo nekoliko osobnih imena koja se pojavljuju kao natuknice). Istaknute su jezične značajke roverskih i okolnih govora koje se iz tih osobnih imena mogu iščitati. Osobna imena u Rječniku uspoređena su s onima zabilježenim u dvjema matičnim knjigama. U prvoj matičnoj knjizi – Župe Svetvinčenat iz 1913. – prvi su put, uz potvrde osobnih imena širega područja, uključena i osobna imena stanovništva sjevernoga dijela Roverije. Druga matična knjiga – Župe Juršići iz razdoblja 1947. – 1952. (s manjim dodatkom iz 1945.) – prva je matična knjiga koja sadrži popis rođenih samo s područja Roverije.
U dokumentu su opisana osnovna pravila i upute za uporabu i tvorbu kratica za imena polimera. Prošireni popis kratica za polimere i polimerne materijale u sadašnjoj uporabi dan je u Dodatku.
The article reviews the current scientific etymology of the city name Split. The latter comes from an Ancient Greek name for the plant aspálathos, that is, ‘Croatian žukovina or brnistra, more ...accurately, woody shrub Alhagi maurorum, with its flowers of diverse color, from light pink to chestnut, thorny trefoil Calycotome villosa with its light yellow flowers, and the plant Genista acanthoclada with its yellow flowers’. Exploring the etymology of the Ancient Greek name for the plant aspálathos yields the following conclusion: *aspálax or spálax (as name of the plant) ‘lily Colchicum parnassicum with its medium violet flowers + suffix -thos > aspálathos’, and that in the general and most common sense: ‘woody shrub Alhagi maurorum, with its flowers of diverse color, from light pink to chestnut’.
POVIJEST LATINSKIH NAZIVA ZUBA Šimon, František
Acta medico-historica adriatica : AMHA,
12/2015, Letnik:
13, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Ovaj rad ima za cilj prikazati latinsko imenovanje različitih vrsti zuba pregledom relevantne povijesne i suvremene literature. U radu su prikazane etimologije za latinske ili grčke nazive zuba, ...njihov razvoj, varijante i sinonime, a ponekad i imena njihovih autora. Grčki
nazivi nisu imali status službenih, ali latinski termini za pojedine vrste zuba postupno su se uspostavili kao takvi. Imena za sjekutiće, očnjake i kutnjaka su latinski kalkovi za one grčke (tomeis, kynodontes, mylai), dens serotinus je neizravan kalk od grčkog naziva (odús) opsigonos, a pojam pretkutnjaka je stvoren na način na koji se to uobičajilo u modernoj anatomskoj terminologiji, pomoću prefiksa prae- = prije i pridjeva molaris. Latinski izrazi dentes canini i dentes molares javljaju se u klasičnoj latinskoj literaturi, izraz (dentes) incisivi nalazimo prvi put u srednjovjekovnoj literaturi, a izraz dentes premolares i dens serotinus su izrazi modernog doba.
In this article, the author analyzes personal names of the parish of Kneginec from its foundation 1789 to 1900, based on available registers of baptisms. Determines the fund and the number of male ...and female names separately and tries to determine the motivation for choosing individual names. Points to the importance of the diversity of the name fund of a rural parish community. He also listed the most numerous personal names and hypocoristic forms. As a contribution to the article, author presents two tables which contains all recorded personal names of the parish (and their derivatives) grouped by gender, alphabetically sorted with the year of their first mention and their relative shares.
Odabir usvojenih oblika imena osoba Micak, Elia Ekinović
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
10/2018, Letnik:
61, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Cilj je rada prikazati prijedloge novih odredbi u Pravilniku za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima koje se odnose na odabir usvojenog oblika imena osoba u okruženju ...semantičkog weba , temeljene na međunarodnim kataložnim načelima i knjižničnom referentnom modelu, koji uključuju interoperabilnost sa sustavima izvan knjižnične zajednice. Pristup/metodologija. Na osnovi usporedbe Pravilnika i priručnika za izradbu abecednih kataloga te Izjave o međunarodnim kataložnim načelima , Knjižničnog referentnog modela i prakse svjetskih knjižnica prikazane u VIAF-u analizira se koje je odredbe potrebno mijenjati i osuvremenjivati u skladu s, prije svega, načelima primjerenosti korisniku, interoperabilnosti i predstavljanja. Rezultati. U radu se iznose prijedlozi novih odredbi za odabir usvojenog oblika imena osobe s obzirom na izvore podataka, odabir oblika imena (imena u različitim oblicima, višestruki bibliografski identiteti), načine bilježenja i dodatna obilježja. Predlaže se uporaba hrvatskih imena stranih osoba i način bilježenja transkribiranih i transliteriranih imena. Ograničenja. Rad se temelji na radnim dokumentima koji u trenutku nastanka ovog teksta nisu sasvim usvojeni, što se odnosi i na terminologiju i definicije pojedinih elemenata. Originalnost/vrijednost. U radu se prvi put predstavljaju nove odredbe za izradu pristupnica za osobe, koje će se moći koristiti u praktičnom radu.
Purpose. The purpose of this paper is to present the proposed rules of the new cata-loguing code governing the choice of preferred names for persons in the global semantic web environment based on the international cataloguing principles and library reference model, which include interoperability with systems outside the library community. Approach/methodology. Comparing the Code and Manual for Compiling Alpha-betical Catalogues, the latest Statement of International Cataloguing Principles, the Library Reference Model and the best practice of the world’s leading libraries, the paper analyses which rules need to be changed and updated, primarily in accordance with the principles of convenience of the user, interoperability and representation. Findings. The paper presents proposals for new rules for the choice of preferred form of name for persons with regard to sources of information, the choice of form of name (names in different forms, multiple bibliographic identities), recording methods, additional elements, etc. The use of Croatian names for foreign persons and the Croatian transcription and transliteration of names is recommended. Research limitations . The paper is based on working documents which at the time of writing of this text were not fully adopted, including terminology and definitions of some of the elements. Originality/value . The paper presents for the first time the new rules for the creation of headings for persons, which may be used in practical work.
Egzonimi su udomaćena imena stranih geografskih objekata koja se razlikuju od izvornih imena (endonima); npr. Azija, Beč, Prag, Rim, Sejšeli. Važan su dio kulturnog nasljeđa i jezičnog identiteta ...zajednice koja ih je stvorila i održala. Njima se na međunarodnoj razini bavi Radna skupina za egzonime, koja djeluje unutar Skupine stručnjaka za geografska imena pri Ujedinjenim narodima. U hrvatskoj jezikoslovnoj i geografskoj znanstvenoj zajednici rijetki se istraživači bave proučavanjem egzonima. Osobito su malobrojne analize koje se temelje na velikom broju egzonima. Svrha je rada dati prilog njihovu obuhvatnijem proučavanju razvojem metode klasifikacije egzonima, a njegov je cilj izložiti moguće klasifikacije i uputiti na njihovu primjenu. Rezultati istraživanja egzonima s pomoću ove metode mogu se uspoređivati s rezultatima istih istraživanja drugdje. U Hrvatskoj su imena država postigla najviši stupanj normiranja pa su uzeta kao primjer primjene klasifikacije prema motivaciji imenovanja i tipologije prema načinu udomaćivanja geografskih imena u hrvatskom jeziku.
Mihael Ende (1929–1994) je jedan od najpoznatijih nemačkih autora dečije književnosti 20. veka. Kao predstavnik fantastične književnosti, Ende se vrlo često igra rečima kod davanja imena svojim ...likovima, različitim predmetima i mestima, što predstavlja izvestan izazov prilikom prevođenja njegovih dela. Od njegovih brojnih književnih ostvarenja, na srpski jezik su prevedene kultne knjige: Beskrajna priča (Unendliche Geschichte) i Momo (Momo), avanture neobičnog dečaka Džima u dva dela, Džim Dugme i mašinovođa Luka i Džim i Divljih 13 (Jim Knopf und Lukas, der Lokomotivführer, Jim Knopf und die wilde 13), knjiga o magiji Napitak želja (Der satanarchäolügenialkohöllische Wunschpunsch) i zbirka priča Škola čarobnjaštva (Die Zauberschule). Kod imena u ovim delima prevodioci su morali često biti kreativni i opredeliti se za određeni pristup prilikom prevođenja. U ovom radu se razmatraju prevodi imena sa stanovišta funkcionalnog pristupa Hansa J. Fermera i Katarine Rajs (Hans. J.Vermeer, Katharina Reiß), pod nazivom teorija skoposa (Skopostheorie). Prema toj teoriji, za prevođenje su ključni: svrha (intencionalnost) i cilj (finalnost) teksta, odnosno njegova funkcija, koje mogu, a i ne moraju da budu identične u originalu i prevodu, o čemu presuđuje čitav niz eksternih faktora. Kad je reč o prevođenju dečije književnosti, njena funkcija i svrha jesu složene i ne menjaju se prilikom prevoda na strani jezik.
PDF
