U posljednje se vrijeme sve više pozornosti posvećuje istraživanju lignana, tj. prehrambenih biljnih vlakana bogatih fitoestrogenima, koja sprečavaju razvoj različitih bolesti uzrokovanih hormonskim ...poremećajem. U radu su istraženi fitoestrogeni iz prehrambenih biljnih vlakana te njihovi derivati. Svrha je rada bila utvrditi ovisnost količine enterolignana, nastalih iz njihovih prekurzora pod utjecajem crijevne mikroflore, i to enterolaktona i enterodiola, o udjelu neškrobnih polisaharida u različitim žitaricama (pšenica, raž, ječam i zob). Pritom je provedena in vitro fermentacija žitarica, a nastali enterolaktoni i enterodioli kvantitativno su određeni pomoću visokodjelotvorne tekućinske kromatografije (HPLC) s kulometrijskim detektorom. Količina se lignana u raznim proizvodima od žitarica razlikovala od 78,3 do 321,9 nmol/g, i to od 8,7 do 149,3 nmol/g enterodiola i od 64,4 do 278,3 nmol/g enterolignana. Utvrđeno je da je količina lignana u mekinjama dvaput veća od one u integralnom brašnu. Ustanovljena je neposredna ovisnost udjela neškrobnih polisaharida o količini enterolignana i enterolaktona, zatim udjela pentoza o količini enterolignana i enterolaktona, udjela arabinoze ili ksiloze o količini enterolaktona, te udjela galaktoze o količini enterodiola. Dobiveni rezultati pokazuju da količina lignana u proizvodima od žitarica ovisi o udjelu pentoza i njihovoj konverziji u enterolignane.
Cilj je ovoga rada bio istražiti učinak hranidbe s dodatkom algi na in vitro fermentaciju, iskorištavanje nutrijenata i svojstva rasta u teladi. Istraživanje je uključilo 18 teladi muškog spola, ...križanaca različitih pasmina, tjelesne mase 130±7,56 kg, koja su metodom slučajnog izbora podijeljena u tri skupine po šest jedinki. Telad u kontrolnoj skupini (T0 ) hranjena je uobičajenom prehranom, dok je u prehranu pokusnih skupina T1 i T2 dodane mješavina algi AF-KWP odnosno mješavina algi AFRD-5 u količini od 4% koncentrirane mješavine s 1% kalcijeva karbonata i 1% dikalcijeva fosfata. Navedene mješavine dodane su kao zamjena za mineralnu mješavinu i običnu sol koju su dobivale jedinke iz kontrolne skupine T0 . Pokus je trajao 120 dana nakon čega je istražen metabolizam teladi kako bi se proučilo iskorištavanje hranjivih tvari. Ukupna in vitro proizvodnja plina i metana bila je znakovito niža (P<0,05) u skupinama kojima su u prehranu dodane mješavine s algama. Znakovita je razlika između skupina teladi (P<0,05) uočena i u zadržavanju kalcija i fosfora. U probavljanju hranjivih tvari, unosu suhe tvari, ukupnom prirastu tjelesne mase, prosječnom dnevnom prirastu i omjeru konverzije hrane među trima skupinama nije uočena znakovita razlika. Može se zaključiti da je dodatak mješavina s algama u teladi pokusnih skupina znatno smanjio ukupnu in vitro proizvodnju plina i metana, ne utječući pritom na probavljanje suhe i organske tvari. Štoviše, dodatak morskih algi prehrani nije utjecao ni na rast ni na iskorištavanje hranjivih tvari u teladi križanaca različitih pasmina.
