Iako su očekivanja Hrvatske od članstva u Europskoj uniji bila velika, ona se za sada ne ostvaruju. Hrvatska tone prema dnu Europske unije. Prema bruto domaćem proizvodu po stanovniku Hrvatska je na ...predzadnjem mjestu Europske unije. Samo je Bugarska iza Hrvatske, ali ona posljednjih godina ima veće stope rasta od Hrvatske. Uzrok hrvatske gospodarske stagnacije nije članstvo u Europskoj uniji, nego pogreške nacionalne makroekonomske politike i potpuni nedostatak industrijske politike, kao temeljne gospodarske politike. Kod donošenja novih mjera ne analiziraju se pogreške starih mjera ni uzroci današnje stagnacije, tako da se Hrvatska vrti u "začaranom krugu" nekonzistentnih politika. Europska unija je također suočena s najvećim izazovima od njezina nastanka. Ne ostvaruje se njezin osnovni ekonomski cilj – ujednačen razvoj svih članica. Kriza u Grčkoj je zemlju značajno vratila unatrag i pojačala antieuropske osjećaje, Ujedinjeno Kraljevstvo je na izlazu iz Europske unije, a u mnogim zemljama jačaju pokreti protiv Europske unije ili protiv njezinih pojedinih politika. Očito je da se dosadašnji koncept Europske unije istrošio. Promijenile su se ekonomske, tehnološke i političke okolnosti od njezina osnutka do danas, a na vidiku nema prijedloga za njezin budući razvoj u novim okolnostima. Globalni ekonomski i politički sustav kreiran na samom kraju Drugoga svjetskog rata se također počeo mijenjati. Sve su to okolnosti koje hrvatsku politiku stavljaju pred sve veće i složenije izazove.
The union of the most developed European countries and their heavy industry based economies after the World War II, seemed like the only answer to USA’s and Japan’s powerful economies. At the same ...time, it was the only chance for Europe to become competitive in the global market. That was achieved through various forms of economic communities, formed in Europe in the second half of XX century. Since the 1992. Maastricht Treaty, they are known as the European Union. European Union industrial policy had the same priorities since the very beginning – to make Europe the leader of global economy, through investments in knowledge and high-tech inovation. However, that still hasn’t happened and considering all the economical and political crisis shaking the Union lately, chances are it can hardly happen at all. Reasons are numerous and different, both inside and outside the Union. The implicit question being posed here is have the most developed world countries and their economies reached their peak and can the EU achieve further growth on the supersaturated global market? This paper investigates the role of industrial policy as one of the key factors for solution to many problems in the past as well as in the future of the EU, which would make this economic and political community of European countries much more competitive on the global market.
Cilj ovog rada je analizirati razliku u stupnju gospodarskog razvoja među kineskim
okruzima iz dvije perspektive: industrijske politike i proizvodne učinkovitosti.
Temeljem panel podataka 1830 ...kineskih okruga, ovaj rad primjenjuje novi okvir
klasične teorije gospodarskog rasta za analizu pomoću metode neprestanog
inventara i Malmquist indeksa. Rezultati pokazuju da u okruzima prevladava delta
konvergencija od 2004. godine, te da se apsolutna razlika širi u različitim okruzima.
Industrijska politika osigurava dodatno produbljivanje razine kapitala u kantonu.
Nadalje, značajna razlika je zabilježena između poljoprivrednog sektora i
nepoljoprivrednog sektora, pri čemu je ukupna faktorska produktivnost i tehnička
učinkovitost u porastu što rezultira pojavom dvojnog puta tehnološkog napretka.
Ukratko, zahvaljujući industrijskoj politici okruga, razlika u visini kapitala
produbljuje razliku u sektorima, proizvodnoj učinkovitosti i dvojnom putu tehnološkog
napretka što su temeljni razlozi regionalnih razlika u razini gospodarskog razvoja u
Kini.
Tijekom protekla dva i pol desetljeća ekonomski krajobraz zemalja središnje i istočne Europe prošao je nekoliko valova transformacije. Propast tradicionalnih industrija i uspon uslužnog sektora ...tijekom 1990-ih usmjerili su ekonomsku strukturu prema procesu deindustrijalizacije. Događaji narednih godina u nekim zemljama regije otvorili su prostor za rađanje novih industrija dok je u drugim nastanak novih industrija bio slabijeg intenziteta. Ovakav razvoj događaja može se pripisati procesu industrijskog restrukturiranja i industrijskim politikama. Recentni porast svijesti o važnosti industrijskog razvoja za rast i blagostanje nacija zahtijeva razumijevanje uzroka promjena u ekonomskoj strukturi zemalja središnje i istočne Europe. Istraživanjem su identificirane dvije skupine zemalja označene kao reindustrijalizirajuće i deindustrijalizirajuće. Promjene konkurentnosti identificirane su kao ključni pokretač takvog ishoda. Rezultati istraživanja ne pružaju potporu horizontalnom pristupu ekonomske politike. Reindustrijalizacija je uglavnom pokretana poboljšanjem proizvodnosti izvoza u sektorima slabijeg intenziteta znanja i tehnologije u skladu s položajem analiziranih zemalja u globalnom lancu dodane vrijednosti.
Naša se studija bavi istraživanjem odnosa između
produktivnosti (ili rasta produktivnosti) i raspodjele državnih
potpora u Sloveniji u razdoblju od 1998. do 2012. godine.
Slovenija je gotovo idealan ...slučaj među državama, jer se
iznos subvencija dodijeljenih u relevantnom razdoblju znatno
smanjio nakon pristupanja EU-u. Naše istraživanje temelji se
na teorijskom modelu Aghiona i sur. (2015) koji tvrdi da
sektorska politika može poboljšati rast i učinkovitost ako se
njome postiže konkurentnost. Glavni rezultati pokazuju da
povećanjem raspodjele subvencija unutar pojedinih sektora
za jednu standardnu devijaciju produktivnost u prosjeku raste
za 0,03 postotna boda, ceteris paribus. Državne potpore
posebno su bile važne u razdoblju ekonomske krize
(2009–2012). Međutim, pronašli smo dokaze da su
poduzeća koja su primila više subvencija bila manje
produktivna u usporedbi s onima iz istoga sektora koja su
primila manje subvencija ili ih nisu uopće primila. Razlika je
bila najveća u razdoblju ekonomske krize.
Europske zemlje u okviru različitih razvojnih strategija već dulje vrijeme imaju cilj unaprjeđivanja suradnje između znanosti i industrije u svrhu jačanja svojih inovacijskih učinaka, dok je niz ...poticaja usmjeren na elemente nacionalnih inovacijskih sustava kako bi se olakšao transfer tehnologije na sveučilištima. Cilj ovog rada je raspraviti ove poticaje u Latviji – maloj tranzicijskoj zemlji s relativno skromnim inovacijskim učinkom i pod pritiskom oblikovanja svoje industrijske i istraživačke politike u smjeru industrijskog razvoja i održivog rasta. Latvija je zemlja koja se još uvijek oporavlja od nedavne financijske krize i pokušava nadići problem iz prošlosti kad je bila dio Sovjetskog saveza (pozadina koja ima specifične karakteristike okoline u kojoj istraživači i tvrtke rade). Rad se usredotočuje na odabranu grupu politika i poticaja koji povezuju znanost i industriju u Latviji i način na koji se to uklapa u ekonomsku strukturu. Polazi se od pretpostavke da odabrani pristup (koji je često inspiriran pričama o uspjehu u inozemstvu) nije uspješan i dovodi do neslaganja ove dvije domene, te usporava napredovanje jer se ne bavi uzrocima slabe suradnje, poput niskog kapaciteta za apsorpciju inovacija u poslovnom sektoru koji bitno utječe na proces transfera tehnologije. Umjesto toga, ublažava simptome, npr. niske izdatke za istraživanje i razvoj (R&D). Istraživanje je provedeno kao analiza slučaja (case study) koja se oslanja na podatke prikupljene istraživanjem pisane dokumentacije i razgovorom s ključnim kreatorima politike.
U radu se razmatra problem definiranja strategije i politike industrijskog
razvitka u Hrvatskoj, i to u kratkom i dugom roku. Na osnovi analize različitih teorijskih pristupa problemu, kao i ...postojećeg stanja hrvatske industrije i gospodarstva općenito, autori se zalažu za neutralnu industrijsku politiku s elementima tržišne stimulacije. Nadalje, smatraju da bi takva industrijska politika morala uvažavati i zahtjeve koncepta održivog razvitka kao nove razvojne svijesti. Stoga je posebna pažnja posvećena institucionalnim rješenjima, instrumentima i mjerama industrijske i ekonomske politike usmjerenih promicanju počela održivog razvitka među gospodarskim subjektima u industriji.
Povećanje bruto domaćeg proizvoda je osnovni cilj svake nacionalne ekonomije, bez obzira na stupanj razvoja Pritom je značenje stvaranje i upotrebe znanja postalo neupitno za stvaranje dodane ...vrijednosti. Zadovoljavajuća primjena tehnologije je povezana s postojanjem učinkovitog gospodarstva, medija koji je vlastitim aktivnostima u stanju na što bolji način upotrijebiti tehnologiju radi proizvodnje poželjnih proizvoda i pružanja usluga. Važnost je poslovanja poduzeća unutar industrije neupitna jer je riječ o aktivnostima koja u velikoj mjeri doprinose stvaranju dodane vrijednosti. Pritom su aktivnosti proizvodnih poduzeća povezane i sa aktivnostima poduzeća iz ostalih dijelova gospodarstva, jer je pružanje usluga u velikoj mjeri povezano s proizvodima.
Cilj je rada analizirati položaj tehnologije u strukturi gospodarstva i njen utjecaj na rast bruto domaćeg proizvoda. Također je cilj analizirati industrijsku politiku pri postojećoj industrijskoj strukturi. Radi ostvarenja ciljeva u drugom djelu rada biti će analizirana povezanost tehnologije, industrijske strukture i ekonomskog rasta. U trećem dijelu rada biti će provedena analiza industrijske strukture uključujući tehnološki progres u proizvodnim djelatnostima i u prerađivačkoj industriji, kao i analiza značaja tehnoloških razina u prerađivačkoj industriji. Četvrti dio rada opisuje posljedice koje takvi nalazi imaju na industrijsku politiku u Hrvatskoj. Zaključni dio rada opisuje osnovne nalaze kao i implikacije koje nalazi imaju na ekonomsku politiku. Pretpostavka je da u Hrvatskoj dominira tehnološki jednostavnija struktura i pritom se ta struktura mijenja u korist složenijih industrija. Zbog toga mjere industrijske politike trebaju biti usmjerene prema stimuliranju poslovnih aktivnosti koje će u većoj mjeri uključivati inovativne aktivnosti i to ponajprije u tehnološki složenijim industrijama.
Hrvatska je u predtranzicijskom razdoblju imala jedno od najrazvijenijih gospodarstava. U tranzicijskom razdoblju njen sporiji razvoj u odnosu na većinu ostalih tranzicijskih zemalja posljedica je ...rata i atipičnog modela privređivanja. Atipični model privređivanja stvorio je makroekonomsko okruženje u kojem su domaći proizvodi izgubili, ili nisu mogli steći konkurentsku prednost. Jeftinija strana roba i jeftini strani krediti rezultirali su većom potrošnjom od proizvodnje, što je Hrvatsku dovelo u položaj visoko zadužene zemlje. Visoki vanjski dug je glavna prepreka daljnjem razvoju
Hrvatske. Rješavanje te prepreke nalazi se u usklađivanju makroekonomske politike s industrijskom politikom i politikom ravnomjernog regionalnog razvoja. Ove politike trebaju stvoriti uvjete u kojima će se isplatiti raditi, proizvoditi i izvoziti. Uvjeti koji potiču masovno poduzetništvo, kao temelj tržišne ekonomije, uz obrazovanje za nove tehnologije i očuvanje okoliša uvjeti su za dugoročni gospodarski rast i društveni razvoj Hrvatske.
PDF
