Uloga i važnost pismenosti mijenjala se kroz stoljeća. U 21. stoljeću, pod utjecajem razvoja informacijsko - komunikacijskih tehnologija pismenost dobiva novu dimenziju. U suvremenom društvu ...informatička pismenost prestaje biti potreba samo onih koji stječu nova znanja te je važna i u radnoj okolini, u obitelji i društvu općenito. Osnova za razvoj suvremenog društva jest informacijska pismenost njegovih pojedinaca, a nužan preduvjet informacijske pismenosti jest informatička pismenost. Informacijska pismenost predstavlja uviđanje potrebe za informacijom te posjedovanje znanja o tome kako pronaći i učinkovito iskoristiti informaciju u svrhu rješavanja problema i donošenja odluka. Informatička pismenost odnosi se na sposobnost korištenja računalnog hardvera i softvera. Digitalna kompetencija jedna je od osam ključnih kompetencija Vijeća Europe te je vrlo važno da učenici budu u kontaktu s informacijsko - komunikacijskim tehnologijama tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja. Kada govorimo o učenicima ekonomskih škola, informatička znanja i vještine neizostavan su preduvjet realizacije modularnog kurikuluma vježbovnih tvrtki te se zbog potpore koju informatika daje predmetu Poslovanje vježbovnih tvrtki, u Ekonomskoj školi „Katarina Zrinski“, javlja prikladan termin ICT4PVT (informacijsko komunikacijske tehnologije za poslovanje vježbovnih tvrtki). Cilj nastave informatike u ekonomskoj školi nije stvoriti informatičare, cilj je usmjeren na informatičko opismenjivanje ekonomista u svrhu stjecanja poduzetničke kompetencije.
U članku se izlažu problemi informatizacije u Sloveniji. Proces informatizacije
od početka je zahvatio najšire slojeve. U nekim područjima, poput mobilne
telefonije, Slovenija je gotovo u vrhu. Na ...drugoj strani, tržište telekomunikacijskih
usluga nije liberalizirano i mreže za prijenos podataka nisu
međusobno povezane, te su cijene usluga visoke. Takve zapreke usporavaju
napredovanje zemlje prema informacijskom društvu.
Autor zaključuje da se Sloveniju stoga ne može smatrati informacijskim
društvom iako se uočavaju neki razmjerno dobri pokazatelji stupnja informatizacije.
Daje neke smjernice za moguće scenarije informatizacije u zemlji,
imajući na umu da uspješan prijelaz s industrijskog na informacijski oblik razvoja
zahtijeva sinergiju modernističkog teritorijalnog planiranja infrastrukture,
usmjerenost informacijskih elita prema profitu i inovacijski potencijal
cyber (pot)kultura.
Svladavanje vještina informacijske pismenosti preduvjet je cjeloživotnog obrazovanja i uspješnog snalaženja u informacijama preopterećenom okruženju. Visokoškolske knjižnice imaju važnu ulogu u ...poticanju razvoja vještina pronalaženja, probira i ocjene potrebnih informacija i njihova korištenja, s naglaskom na samostalnom učenju, kritičkom razmišljanju i rješavanju problema. Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (SMK) uključena je u sve obrazovne aktivnosti matične ustanove, pri čemu sudjelovanje u programu diplomskoga studija ima osobitu važnost. U obveznom predmetu Uvod u znanstveni rad u medicini SMK samostalno izvodi jedan nastavni modul vezan uza sustav medicinskih informacija. Tijekom jeseni 2011. godine, odmah nakon završetka nastave, provedeno je anketno ispitivanje studenata o nastavnom sadržaju. Anketni upitnik sadržavao je četiri pitanja s više ponuđenih odgovora, a ukupno su anketirana 254 studenta. Rezultati su pokazali kako velika većina studenata smatra da takav sadržaj mora biti obvezan dio nastavnog programa. Također, više od polovice studenata drži da je upoznavanje s dostupnim bibliografskim bazama podataka i načinima njihova pretraživanja najkorisniji dio sadržaja, te da će im ono što su saznali koristiti u daljnjem studiranju. Odgovori na pitanje o utjecaju koji bi sadržaj modula mogao imati na njihove stavove o informacijskoj pismenosti pretežno su se pravilno raspodijelili na: a) doprinos informacijskoj pismenosti općenito, b) povećanje osviještenosti o važnosti medicinskih informacija, c) doprinos razlikovanju pouzdanih od manje pouzdanih informacijskih izvora i d) utjecaj na odnos prema informacijama tijekom profesionalnog života. Rezultati ovog anketnog ispitivanja još su jedan dokaz svrhovitosti sustavnog poučavanja specifičnim informacijskim vještinama na razini visokih učilišta.
Suvremene ideje o učenju, koje zastupa konstruktivistička teorija obrazovanja,
u svojim polazištima obuhvaćaju definiranje uloge informacijske pismenosti u
obrazovnim sustavima jer informacijska ...pismenost pomaže učenicima i studentima
u snalaženju, razumijevanju i kritičkom preispitivanju iznimno kompleksnih
informacijskih prostora. Digitalno okruženje još je više naglasilo povezanost
modaliteta ulaženja u interakciju s informacijom i učenja te naglasilo ulogu
informacijske pismenosti u obrazovanju. U kontekstu povezivanja suvremenih
polazišta obrazovanja i informacijske pismenosti, nameće se pitanje informacijske
opismenjenosti internetske ili Google generacije, tj. njihovih obrazaca
traženja i korištenja informacija u obrazovne svrhe. Pregršt literature upućuje na
promjenu informacijskog ponašanja i medijskih navika ove skupine mladih ljudi.
U radu će se prvo predstaviti koncept informacijske pismenosti, prikazati njegova
povezanost sa suvremenim polazištima u obrazovanju te ga smjestiti u raspon„pismenosti 21. stoljeća“. Posebno će biti prikazan odnos medijske i informacijske
pismenosti čije ukrštavanje predlažu istaknute institucije poput UNESCO-a.
Cilj ovoga rada jest analizirati odabrana primarna istraživanja obrazaca informacijskog
ponašanja mladih (učenika i studenata) radi upućivanja na poteškoće
koje se, uslijed promjena u informacijskim interakcijama, pojavljuju u procesima
učenja. Iako se pripadnicima novih generacija učenika pripisuju iznimne vještine
korištenja novih tehnologija, rezultati istraživanja informacijskih i medijskih navika,
interakcija i načina procesiranja informacija pokazuju da se radi o horizontalnim
ili površnim interakcijama koje su usmjerene na kvantitetu podataka
umjesto na njihovo kvalitetno tumačenje i kritičko razmatranje koji su, kao takvi,
pretpostavka za dubinsko, smisleno i istinsko učenje. Uočene kritičke sastavnice
informacijskog ponašanja, koje se izravno odražavaju i na kvalitetu procesa
učenja, će se usporediti i povezati s kompetencijama koje se stječu postupcima
informacijskog opismenjivanja. Matrica povezanosti pouzdan je i poticajan razlog
sustavnome uvođenju informacijske pismenosti u obrazovanje.
Rad se bavi informacijskim opismenjivanjem studenata u sklopu visokoškolskog kurikuluma. Predstavljeni su rezultati istraživanja vezanog uz modalitete provođenja programa informacijske pismenosti, ...pri čemu je naglasak na analizi programa informacijskog opismenjivanja Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Karl-Franzens u Grazu i utjecaju tog programa na studente navedenog sveučilišta. Analizirana je upravo navedena knjižnica jer je njezin program informacijskog opismenjivanja dio sveučilišnog kurikuluma. Metodom ankete, istražene su motiviranost i razina zadovoljstva studenata Sveučilišta Karl-Franzens kolegijem Samoupravljanje na sveučilištu i na poslu : uspješno pretraživanje i snalaženje u Sveučilišnoj knjižnici. Navedeni kolegij čini središnji dio programa informacijskog opismenjivanja na Sveučilištu. Rezultati su potvrdili da on pridonosi informacijskoj pismenosti studenata te da su studenti zadovoljni kompetencijama koje su stekli. Intervju proveden s voditeljicom kolegija dao je uvid u cjelokupno djelovanje Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Karl-Franzens u području programa informacijskog opismenjivanja kao i u sadržaj i provedbu samog kolegija. Detaljniji uvid u sadržaj kolegija dobiven je sadržajnom analizom dokumentacije. Informacijsko opismenjivanje koje provodi navedena sveučilišna knjižnica predstavlja primjer dobre prakse jer je ona prepoznala zahtjeve Bolonjskog procesa kao prigodu za jačanje svoje obrazovne uloge i za integraciju u sveučilišni kurikulum.
Sve veća izloženost djece predškolske dobi različitim vrstama medija zahtijeva i sve višu razinu razvoja medijske pismenosti. Medijska pismenost, uz bazičnu, tehnološku i knjižničarsku pismenost, ...čini sastavni dio modela informacijske pismenosti.
U svrhu ispitivanja razvijenosti i međuodnosa različitih elemenata unutar modela informacijske pismenosti, konstruirane su tri ankete namijenjene odgojiteljicama u dječjem vrtiću, roditeljima i polaznicima dječjih vrtića u dobi od 6 godina. Ove tri skupine ispitanika odabrane su kako bi se ustanovile podudarnosti i preklapanja između njihovih procjena.
Dobiveni rezultati pokazuju da šestogodišnjaci učestalo kod kuće i u vrtiću prate informacije putem različitih vrsta medija, i to prosječno čak oko 25 sati tjedno. Tako su njihovi najčešći izvori informacija TV, zatim video, slikovnice, računalo itd. Potvrđena je i pozitivna povezanost između razine razvoja medijske i tehnološke pismenosti kod djece predškolske dobi. Nadalje, većina djece predškolske dobi pokazuje i početnu razvijenost knjižničarske pismenosti. Tako i razina složenosti istraživačkog procesa kao sastavnog dijela knjižničarske pismenosti ovisi o dostupnosti i izloženosti različitim vrstama medija (TV, računala i dr.). U okviru procjene razvoja bazične pismenosti dobiveni rezultat ukazuje na to da poznavanje slova i vještina čitanja koji predstavljaju sastavne dijelove bazične pismenosti nisu povezani s razinom razvijenosti informacijske pismenosti u toj dobi. Rezultat dodatno ukazuje i na važnost socijalne komponente, odnosno uloge odraslih koji djeci čitaju priče i ostale sadržaje.
Zaključno, zbog velike izloženosti djece različitim medijima kod kuće i u predškolskim ustanovama, vrlo je važno sustavno praćenje i rad na podizanju kvalitete obrazovnih sadržaja obuhvaćenih programom predškolskog odgoja. Jednako je nužno potrebna dodatna edukacija roditelja u obliku savjeta stručnjaka za kvalitetnu selekciju sadržaja i ograničavanje vremena u kojem djeca kod kuće usvajaju informacije i stječu informacijsku pismenost putem različitih medija.
Članak analizira neke od rezultata istraživanja »Sadašnje stanje i trendovi korištenja računala u slovenskim osnovnim i srednjim školama. Istraživanje autor izvodi u dvogodišnjim ciklusima za ...Ministarstvo obrazovanja i sporta i nacionalnog projekta "Informatizacija slovenskog školstva". Istraživački projekt pokriva slijedeće teme: analiza ICT-a, dizajna i određivanje didaktičkih aspekata ICT-a u slovenskom sustavu za učenje, oblikovanje i određivanje didaktičkih formi, metoda, pristupa, modela informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovanju i osposobljavanju, njihove praktične vrijednosti te kompatibilnost sa suvremenim ciljevima obrazovnih sustava. U članku se navode neki od problema obrazovnog hardvera, softvera, pedagoškog osoblja i neke didaktičke kriterije učenja informatike i računalne znanosti i računalne aplikacije u slovenskom obrazovnom procesu.
Cilj rada je prikazati kritički pristup projektu medijskog i računalnog opismenjavanja
u Sloveniji. Članak je podijeljen u četiri dijela. U prvom dijelu
prikazana je komparativna analiza nastave o ...medijima i računalima devedesetih
u Europi. Projekt medijske pismenosti (media literacy) u Sloveniji procjenjuje
se drugom dijelu. U trećem dijelu, o projektu računalnog opismenjavanja
u Sloveniji raspravlja se usporedo s osnovama informacijske pismenosti koja
uključuje sposobnost pristupa, analize, kritičke procjene i proizvodnje različitih
medijskih oblika za novine, televiziju ili radio, računalo i ostale medije,
jednako kao i razvijanje vještina i prakse potrebne za aktivno sudjelovanje
građana u procesu demokracije. Četvrti dio analizira razloge zbog kojih project
računalnog opismenjavanja prevladava nad projektom medijskog opismenjavanja.
Između projekta medijskog i računalnog opismenjavanja, projekt računalnog
opismenjavanja ima veću podršku autoriteta, zato što je u skladu s općim
političkim i ekonomskim načelima vrijednosti u slovenskom društvu. Ovaj
članak upućuje na to da bi stručnjaci i kreatori školovanja za medije, trebali
pažljivo preispitati politiku medijskog opismenjavanja te dati jasnu podršku
cjelovitoj informacijskoj pismenosti.
Rad predstavlja vrste čitateljskih klubova (novinskih, časopisnih, knjiških,
elektroničkih/digitalnih društvenih medija) u vrijeme post-istine s ciljem unapređenja
informacijske prakse u ...odgojno-obrazovnim, kulturnim, znanstvenim i drugim
ustanovama u svrhu osnivanja čitateljskih klubova, razotkrivanja post-istine te
usavršavanja vještina informacijske prakse. Široj javnosti najpoznatiji su knjiški
čitateljski klubovi, ostali su gotovo nezamijećeni ili ih nema. Stoga je čitateljski
klub marginalizirani oblik učenja i poučavanja pa su njegova obilježja mnogima
nepoznata. Čitateljski klubovi namijenjeni su svim ljudima. Ova tema je podloga za
buduća istraživanja u mnogim ustanovama, ali kroz praksu kritičke informacijske
pismenosti.
Medijska pismenost, koja se posljednjih desetljeća ubrzano razvija u mnogim europskim zemljama, u Hrvatskoj je tek na početku. I dalje je isključen iz formalnih obrazovnih programa. U međuvremenu, ...postoje različiti neformalni oblici medijskog obrazovanja posvećeni informacijskoj i medijskoj pismenosti, najčešće zahvaljujući naporima nevladinih organizacija (Labaš, 2015). Kakav su utjecaj hrvatski internetski portali imali na medijsku pismenost i kakav je njihov stav o njoj i njenom mjestu u obrazovnom sustavu tijekom rasprave o kurikularnoj reformi te jesu li u tom razdoblju poticali raspravu sa zainteresiranom javnošću? Ovaj rad želi odgovoriti na ova pitanja istražujući napise novinskih portala (Večernji list, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Novi list, Glas Slavonije i 24 sata) u vremenskom razdoblju od 1. siječnja do 1. srpnja 2016. godine.
PDF