Ovaj rad predstavlja rezultate empirijskog istraživanja provedenog radi ispitivanja mišljenja učitelja vokalno-instrumentalne i teorijske nastave pri hrvatskim i srpskim glazbenim školama o učenju na ...daljinu. Istraživanje je provedeno tijekom svibnja 2020., u vrijeme kad su sve glazbene škole zbog pandemije COVID-19 u potpunosti prešle na sustav učenja na daljinu. Rezultati pokazuju da su se učitelji, usprkos brojnim problemima, osobito lošim internetskim vezama i lošom kvalitetom zvuka dobivenim elektroničkim uređajima, uspješno nosili s realizacijom nastave glazbe na daljinu. Pronađene su statistički značajne razlike u odgovorima nastavnika o učenju na daljinu s obzirom na vrstu nastave koju vode, pa su učitelji koji izvode instrumentalnu i vokalnu nastavu bili bolji u izvođenju učenja na daljinu u odnosu na one koji vode teorijsku nastavu. Usprkos vjerovanju nastavnika da je prijenos potpunog znanja nemoguć putem tehnologije, većina njih otvorena je za mogućnost smislene primjene IKT-a. Stoga se intenzivira pitanje profesionalnog usavršavanja i kontinuirane podrške učiteljima od strane nadležnih institucija Hrvatske i Srbije.
This paper presents the results of empirical research conducted to examine the opinion of teachers of vocal, instrumental, and theoretical teaching at Croatian and Serbian music schools on distance learning. The survey was conducted during May 2020, at a time when all music schools have completely switched to a distance learning system due to the COVID-19 pandemic. The results showed that teachers, despite numerous problems, especially poor internet connections and poor sound quality obtained by electronic devices, have successfully coped with the realization of distance music teaching. Statistically significant differences were found in teachers’ responses about distance learning regarding the type of classes led by teachers, so teachers who lead instrumental and vocal classes are better at performing distance learning compared to those who lead theoretical classes. Despite the belief of teachers that the transfer of complete knowledge is impossible through technology, most of them are open to the possibility of meaningful application of ICT. Therefore, the issue of professional development and continuous support to teachers by the competent institutions of Croatia and Serbia is intensifying.
Information and communication technology (ICT) is applied in the treatment of aphasia through computer programs and mobile applications which are developed in order to increase the intensity of ...therapy for people with aphasia and enable them to have greater independence during treatment and in everyday life. Previous studies have demonstrated the success of this type of therapy in the improvement of different language abilities (phonology, morphology, syntax, semantics, and pragmatics). The aim of this study was to monitor the therapy of people with aphasia and to compare the results from tasks of naming, reading, and comprehension by testing those abilities at the beginning and at the end of the speech and language intervention. The participants were two persons with aphasia, and the therapy was conducted using the computer programs Microsoft Word and Microsoft Offi ce PowerPoint 2007, as well as using applications developed through the project ‘ICT-AAC’: Komunikator, e-Galerija Senior and Glaskalica. The results of this study show improvement in all of the tested language abilities, except in tasks of auditory comprehension. Because of the small sample of participants, these results cannot be generalized, but they can serve as a starting point for further research on the use of ICT in aphasia therapy, as well as for the development of Croatian-language software, which provides people suffering from aphasia with a new model of treatment for language impairments.
Hiter razvoj in vedno večja vloga informacijsko-komunikacijskih tehnologij zahtevata bolj razvite digitalne spretnosti posameznikov. Prispevek se osredotoča na koncepta digitalnih spretnosti in ...reševanja problemov v tehnološko bogatih okoljih, ki bosta obravnavana tudi na podlagi empiričnih podatkov, pridobljenih v mednarodni študiji PIAAC. V uvodnem delu je podan pregled literature in so predstavljeni rezultati predhodnih raziskav s področja merjenja digitalnih spretnosti ter podatki o uporabi storitev informacijske družbe med članicami Evropske unije. V drugem delu članka analiziramo rezultate, pridobljene v študiji PIAAC. Ti rezultati so pokazali, da imata največji vpliv na uspešnost reševanja problemov v tehnološko bogatih okoljih starost in izobrazba, kar potrjujejo tudi rezultati drugih raziskav. Prispevek zaključujemo s predlogi za izboljšanje trenutnega stanja vključenosti vseh skupin prebivalstva v programe usposabljanja na področju digitalnih spretnosti.
Izhodišča: Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) in brezpapirno delo lahko izboljšata obstoječe delovne procese in so pomembna sestavina sodobnega osnovnega zdravstva. Namen študije je bil ...analizirati stališča zdravstvenega osebja in pacientov glede brezpapirne ambulante in najpogostejše uporabljene informacijskokomunikacijske tehnologije v slovenskem osnovnem zdravstvu.
Background: Information and communication technology (ICT) and paperless practices have been shown to improve “existing processes in the workplace” “as well as being an important component of modern ...primary healthcare”. The aim of our study was to analyse the attitudes of health-care professionals and patients with regard to paperless practice and the most frequently used information and communication technology tools in Slovenian primary healthcare.
Qualitative methodology using focus groups of 22 primary care physicians, 14 nurses and 18 patients.
The areas recognised by all participants as important for further information and communication technology development were: computer-supported decision making, accessibility and completeness of personal e-health data, emergency cases, support for chronic disease management, ICT related time savings, e-prescriptions and e-discharge letters. The most important identified barriers impeding the use of ICT were: the heavy workload of primary care physicians and nurses, health insurance reimbursement rules and duplication of work using both paper and electronic health records.
This study highlighted a number of strengths of ICT use in primary care as well as numerous areas where changes in procedures and improvement of ICT tools to support them are needed.
Izhodišča: Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) in brezpapirno delo lahko izboljšata obstoječe delovne procese in so pomembna sestavina sodobnega osnovnega zdravstva. Namen študije je bil analizirati stališča zdravstvenega osebja in pacientov glede brezpapirne ambulante in najpogostejše uporabljene informacijskokomunikacijske tehnologije v slovenskem osnovnem zdravstvu.
Kvalitativna metodologija fokusnih skupin z 22 zdravniki iz osnovnega zdravstva, s 14 ambulantnimi sestrami in z 18 bolniki.
Področja, ki so jih vsi udeleženci prepoznali kot pomembna za nadaljnji razvoj IKT, so: računalniško podprto odločanje, dostopnost in popolnost osebnih zdravstvenih podatkov, nujni primeri, podpora pri obravnavi kroničnih bolezni, prihranki časa z uporabo IKT, e-recept in e-odpustno pismo. Najpomembnejše ovire za uporabo IKT so: velike delovne obremenitve zdravnikov in sester v osnovnem zdravstvu, pravila zdravstvene zavarovalnice, podvajanje dela z uporabo papirnatih in elektronskih zdravstvenih kartotek.
Študija je poudarila številne prednosti uporabe IKT v osnovnem zdravstvu in tudi številna področja, na katerih so potrebni spremembe v procesih in izboljšanje podpornih orodij IKT.
Nedostatak radne snage, odnosno ljudskih potencijala, koji će odgovoriti na sve zahtjevnije potrebe tržišnog natjecanja, postao je izazov u svim dijelovima svijeta. Bez obzira na djelatnost ili ...usmjerenje, kvalitetan pojedinac može birati radno mjesto, uvjete i beneficije. Upravo zbog konkurencije, postojeće zaposlenike teško je zadržati i ponuditi im optimalno okruženje kako bi dugoročno bili zadovoljni. Navedeni izazov posebno je izražen na području informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Iznimna potražnja za ovom strukom s jedne, te nedostatak novih stručnjaka s druge strane, uzrokovali su ozbiljnu diskrepanciju između ponude i potražnje. Financijska stimulacija već neko vrijeme nije jedini uvjet prema kojem djelatnici biraju poduzeće u kojem će ostati. Kako bi barem donekle premostili nastali jaz, a s ciljem daljnjeg širenja poslovanja, tvrtke su primorane pronalaziti novije modele razvoja djelatnika. Kao rješenje nameću se obavezne prakse koje studentu daju uvid u realno radno mjesto i njegove izazove, a poslodavcu mogućnost da budućeg djelatnika izgradi, ali i bolje upozna, te stvori dugogodišnji odnos. Kroz dubinske intervjue s nekoliko IT poduzeća, cilj rada je provjeriti koji su pozitivni primjeri u studentskim praksama, a koji su izazovi ili nedostatci. Sa studentske strane, na uzorku Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru, cilj je ispitati koliko su pojedinci spremni na praksu, te pod kojim uvjetima. Na osnovu analize rezultata, uvažavajući prednosti i nedostatke prakse, rad daje smjernice o mogućnostima studentskih praksi kao temelja za razvoj poduzeća.
SI: Za razvoj kompetenc diplomantov in njihovo pripravo za vstop na trg dela v informacijski družbi je pomembno vključevanje informacijskih in komunikacijskih tehnologij (IKT) v študijsko okolje. ...Uporaba IKT namreč spodbuja razvoj sodelovanja, ustvarjalnosti, vodenja ter še drugih splošnih in predmetno specifičnih kompetenc. Predstavljeni so izsledki raziskave med slovenskimi študenti geodezije, ki je potekala v letu 2009. Zanimala nas je uporaba IKT pri učenju in mnenje študentov o učinkih uporabe IKT pri študiju. Predstavljeni so rezultati o (1) IKT-pismenosti in kompetencah za učenje z IKT, (2) dejanski uporabi IKT pri študiju in izvenštudijskih dejavnostih, (3)preferencah pri uporabi IKT za študij in (4) oceni učinkovitosti uporabe IKT pri študiju. Izsledki so pomembni za načrtovalce visokošolske politike, oblikovalce kurikulov ter odločitve visokošolskih zavodov na organizacijski in upravni ravni pri zagotavljanju IKT-infrastrukture, seveda pa tudi za posodabljanje in spreminjanje pedagoške prakse učiteljev. Prikazani so izsledki podobnih raziskav v Veliki Britaniji, Nemčiji, ZDA in Avstraliji. V raziskavi med slovenskimi študenti geodezije je bilo ugotovljeno,da bolje ocenjujejo svojo splošno IKT-pismenost kot kompetence za učenje z IKT. Menijo, da bi morali obe področji še bolje razviti. Izsledki o dejanski uporabi in preferencah študentov so pokazali precej višje preference za IKT od dejanske rabe te tehnologije. Ocena učinkovitosti uporabe IKT pri študiju je pokazala večjo usmerjenost v »digitalne« pristope pri učenju in uveljavljenost »digitalnih« pristopov kot pa uporabo IKT za podporo tradicionalnim pristopom k učenju.ENG: The implementation of information and communication technologies (ICT) in university curricula is important for the development of graduates’ competences and their preparation for the labour market. ICT use encourages the development of collaboration, creativity, leadership, and other generic and subject specific competences. In this paper, the results of a survey among Slovene geodesy students conducted in 2009 are presented. The survey focuses on the modes in which students use ICT in learning and on their views of the impact that ICT use has on their studies. The results cover (1) ICT literacy and competences for learning with ICT, (2) actual ICT use in learning and other activities, (3) preferences for ICT use in learning, and (4) assessment of the impact ICT useh as on university studies. The results are significant for higher education policy planners, curriculum designers and for ICT infrastructure-related managerial and administrative decision making in higher education institutions; they are also an important source of information for teachers who want to modify their teaching methods. The results of similar surveys in the UK, Germany, the US and Australia are also presented. Findings of the survey among Slovene geodesy students show that they rank their general ICT literacy higher than their competences for learning with ICT. They believe that ICT literacy and competences for learning with ICT should be further developed. Results show that preferences for ICT use are higher than actual ICT use. The impact assessment of ICT use in the study shows that orientation to “digital” approaches to learning and the actual use of such approaches are ranked higher than those in which ICT is used for assisting traditional study approaches.
Brzi razvoj kao i svakodnevno korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) ima pozitivan utjecaj na cjelokupni društveno-ekonomski napredak zemalja. Najrazvijenije zemlje svijeta ...uvelike koriste prednosti IKT-a čime ostvaruju i veću konkurentsku prednost na globalnoj razini, dok zemlje u razvoju sve više ulažu u razvoj i primjenu IKT-a čime bi osigurali viši društveni prosperitet te pojačali ekonomsku moć. Ciljevi rada su: (1) predstaviti i usporediti mjerenje razvijenosti IKT-a koristeći tri osnovna indeksa: indeks razvijenosti IKT-a, indeks mrežne spremnosti i indeks digitalne ekonomije i društva, te (2) kritički ocijeniti poziciju Republike Hrvatske s obzirom na razinu korištenja IKT-a, a mjerenjem navedenih indeksa razvijenosti.
Člankom 98. Novele Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2015. godine dopunjen je postojeći zakonski tekst novim člancima 375a, 375b. i 375c. kojima se uvodi mogućnost tonskog ...snimanja ročišta u parničnom postupku. Predloženim člancima regulira se način postupanja suda pri provođenju tonskog snimanja, a svrha je unapređenje učinkovitosti sudskog postupka i veća vjerodostojnost dokaznog postupka. U radu su se autori osvrnuli na: razloge i cilj reguliranja tonskog snimanja ročišta u parničnom postupku, način i postupak donošenje odluke o tonskom snimanju ročišta, pohranu snimljenog tonskog zapisa, izradu prijepisa tonskog zapisa i mogućnost prigovora stranke te druge relevantne propise kojima se uređuje tonsko snimanje sudskih rasprava (Zakon o kaznenom postupku, upute sudova i sudski poslovnik). U zaključku je ukazano na niz problema koji otežavaju i onemogućavaju tonsko snimanje ročišta u parničnom postupku s prijedlozima kako takav način dokumentiranja tvrdnji o činjenicama, iskazima i izjavama sudionika u parničnom postupku učiniti učinkovitijim.
According to Article 98 of the Law on Civil Procedure of the Federation of Bosnia and Herzegovina in 2015, the existing legal text has been supplemented by the new articles 375a, 375b. and 375c. which introduces the possibility of tone recording of litigation. The proposed articles regulate the manner in which the court proceeds in conducting the tone recording, and their purpose is to improve the efficiency of court proceedings and to increase the credibility of presenting evidence in litigation proceedings. In this paper, the authors referred to: the reasons and aim of regulating the tone recording of litigation, the manner and procedure of making a decision on the tone recording of the hearing, the storage of the recorded tone, the making of the transcript of the tone and the possibility of the party’s objection, other relevant regulations regulating the sound recording (The Criminal Procedure Act, Courts Instructions, Courts rules of procedure), and in conclusion have pointed out a number of issues that make it difficult and disable the tone recording of litigation with suggestions that such a way of documenting factual allegations, statements and statements of litigants in civil proceeding will make more efficient.
Ubrzani ritam razvoja informacijsko komunikacijskih tehnologija odražavaju se na rast i razvoj djece, učenika i mladih. Danasšnje generacije su zapravo generacije igrača video igara koje puno vremena ...provode igrajući se. Takve generacije nazvane su "millennial" generacije. Spomenute generacije su od malena okružene napretkom i razvojem informacijsko komunikacijskim tehnologijama. U skladu s time komuniciraju sa sobom i s okolinom. Prema navedenom posebice je važno potreba aktualiziranja i integriranja novog kurikula koji bi uvažavao potrebe djece, učenika i mladih čije je prirodno okruženje informacijsko komunikacijskih tehnologija. Iz te perspektive igrifikacija (gamifikacija) je prilika za povećanje interesa djece, učenika i mladih, motivacije, povezivanja, te osnaživanja njihove komunikacije i dijeljenja. S igrifikacijom djeci, učenicima i mladima omogućuje se korištenje dobro osmišljenih mehanizama koji omogućuju osvajanje bedževa, sakupljanje bodova, prelazak razina ili osvajanje nagrada. Kako bi to bilo na jednoj značajnijoj razini koriste se nove komunikacijske platforme kao što su dijeljenje zadataka, razmjena ideja i izražavanje mišljenja. Zbog tih bi aktivnosti djeca, učenici i mladi gledali na odgojno obrazovne ciljeve i postignuća kao nešto proaktivno, dinamično i zabavno, a ne kao na nezanimljivo i obvezno. Igrifikacija, odnosno gamifikacija se ne odnosi strogo na stvaranju igre. Ona predstavlja upotrebu mehanizama, dizajna i elemenata igre u ne zabavnom okruženju, a sve to u svrhu promicanja motivacije, truda i lojalnosti. Igrifikacija u odgoju i obrazovanju od velikog je značaja u ostvarivanju ciljeva i zadaća u budućnosti cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja.
PDF
