Trenutna studija istražuje kako stavovi prema digitalnoj transformaciji i osobnoj inovativnosti utječu na prihvaćanje hitnog učenja na daljinu u okruženju pandemije COVID-19. Pandemija je utjecala na ...sve aspekte društava diljem svijeta, uključujući visoko obrazovanje, a također je bila značajan poticajni čimbenik za digitalnu transformaciju visokog obrazovanja. Stoga je glavni cilj ovog rada istražiti čimbenike koji utječu na hitno prihvaćanje učenja na daljinu među studentima visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini (BiH). Rezultati prikazani u ovom radu izvedeni su iz istraživanja koje je provedeno među studentima visokog obrazovanja u BiH u razdoblju od travnja do srpnja 2020. godine putem otvorene web platforme. Studija je pokazala da je stav učenika prema digitalnoj transformaciji značajan čimbenik u prihvaćanju hitnog učenja na daljinu. Također, ocjena osobne inovativnosti pokazala se značajnim čimbenikom u prihvaćanju ove nove postavke učenja, tj. inovativniji učenici imaju veće prihvaćanje učenja na daljinu u hitnim slučajevima od učenika s nižim rezultatom osobne inovativnosti. Stoga ova studija ukazuje na potrebu promjene stavova prema korištenju tehnologije u obrazovanju. Time bi se povećala upotreba usluge učenja na daljinu te studentima pružila znanja i vještine za novo tržište rada.
Cilj ovog istraživanja je provesti longitudinalno istraživanje utjecaja između tržišne orijentacije, inovativnosti i poslovne uspješnosti. Studija nastoji ispitati moguće promjene u modelu utjecaja ...tržišne orijentacije na inovativnost i poslovanje u razdoblju 2016. - 2019. u hrvatskim tvrtkama. Za analizu podataka koristili smo se regresijskom i kovarijantnom analizom. Rezultati pokazuju da utjecaj tržišne orijentacije, usmjerenosti na konkurenciju i međufunkcionalne koordinacije na inovativnost i poslovnu uspješnost nije pokazao statistički značajne razlike u razdoblju 2016. - 2019. u hrvatskim tvrtkama. Istodobno, utjecaj orijentacije na kupca na inovativnost, inovativnost proizvoda, inovativnost poslovnog sustava i na poslovni učinak pokazao je značajnu statističku promjenu. Empirijski rezultati daju posljedične teorijske implikacije i implikacije na menadžment u provođenju tržišne orijentacije, što bi omogućilo povećanje konkurentnosti poduzeća na tržištu.
Kreativne i kulturne industrije (KKI) promoviraju se kao važna komponenta „novih gospodarstava“ koja će potaknuti budući gospodarski rast, što se prema hrvatskim podacima o BDP-u periodu od 2009. do ...2013. i potvrdilo. One su jedine koje su imale rast BDP-a za vrijeme krize. Ovaj rad se bavi proučavanjem povezanosti strateške orijentacije na proizvod i na kupca s percipiranom inovativnosti proizvoda za kupca te percipiranom uspješnosti poduzeća u kreativnim i kulturnim industrijama u Republici Hrvatskoj. Provedeno je kvantitativno istraživanje na namjernom prigodnom uzorku zaposlenika poduzeća koja djeluju u sklopu KKI. U istraživanju su se koristile postojeće skale, dok je instrument istraživanja bio visoko strukturirani anketni upitnik distribuiran elektroničkim putem. Rezultati istraživanja su pokazali da inovativnost proizvoda za kupca i orijentacija na kupca imaju statistički značajna pozitivna utjecaj na percipiranu uspješnost poduzeća u KKI.
Svrha istraživanja bila je utvrditi postoji li pozitivan odnos između poduzetničke orijentacije i inovativnosti u hrvatskim izvoznim poduzećima. Za potrebe istraživanja koristi se trostupanjski ...stratificirani slučajni uzorak, a za analizu podataka korištena je regresijska analiza. Struktura korelacije između pojedinačnih odgovora i pojedinih skupina odgovora analizirana je kanonskom analizom i klaster analizom. Podaci su prikupljeni od 303 hrvatska poduzeća pomoću upitnika sa stopom odgovora od 35,31%. Rezultati potvrđuju da postoji pozitivna povezanost između poduzetničke orijentacije i inovativnosti u hrvatskim poduzećima. U kontekstu ovog istraživanja, vjerojatno je da se poduzetnička orijentacija povezana s inovativnim aktivnostima poduzeća može pozitivno odraziti u stvaranju i održavanju dobre poslovne klime te jačanju konkurentnosti na međunarodnom tržištu.
Cilj ovoga rada je istražiti odnos inovativnog menadžmenta i četiri odabrana elementa organizacije: starost organizacije, broj radnika, stupanj obrazovanja i staž radnika organizacija male ...stakloplastične brodogradnje Hrvatske (MSBH). Inovativni menadžment ili upravljanje menadžera organizacija svih razina inovacijama pitanje je opstanka svake organizacije. Ovim radom istražen je odnos inovativnog menadžmenta i elemenata organizacije kroz suodnos inovativnog menadžmenta s šest varijabli i 36 indikatora te odabrana četiri elementa organizacije s četiri varijable i 35 indikatora. Istraživanje je provedeno anketom na primjeru 11 odabranih organizacija MSBH-a. Istraživanje se vodilo pitanjem kakav je suodnos te povezanosti. U analizi suodnosa primijenjene su statističke metode programa Statistica 12 i SPSS 22. Rezultati rada u analizi doveli su do jedinstvenog zaključka kako ne postoji značajna povezanost između inovativnog menadžmenta i odabrana četiri elementa organizacije.
Multivarijantni pristup u mjerenju inovacija Roszko-Wójtowicz, Elżbieta; Białek, Jacek
Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci,
12/2016, Letnik:
34, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
Cilj ovog istraživanja je predložiti postupak mjerenja inovativnosti primjenjujući
metodologiju Sažetka indeksa inovacija (Summary Innovation Index methodology
– SII) kao početnu točku. U suvremenom ...svijetu, inovativna aktivnost percipira se
kao resurs konkurentnosti i gospodarskog rasta. Novi proizvodi, modeli korisnosti,
zaštitni znakovi i kreativni projekti važni su elementi sadašnje društveno-ekonomske
stvarnosti. Konkretno, autori su usredotočeni na izbor i primjenu multivarijantne
statističke analize u svrhu razlučivanja čimbenika koji najviše utječu na
inovativnost gospodarstava EU. Rezultat kvantitativne analize je linearni poredak
zemalja EU prema razini njihove inovativnosti na temelju reduciranog skupa
dijagnostičkih varijabli. Ocjenjivanje se usporedilo s rezultatima prikazanim u
Sažetku indeksa inovacija. Provedena analiza pokazuje konvergenciju između
autorovih rezultata i postojećih ocjena inovativnosti. Ipak, glavni zaključak je da
metodologija procjene inovativnosti ostaje otvoreno pitanje i zahtijeva daljnja
istraživanja. Prije svega, potrebno se osobito koncentrirati na detaljniju provjeru
malog skupa varijabli koje imaju najveći utjecaj na inovativnost. Ujedno,
obostrani je interes gospodarstva i društva da se dobije jasna slika o pokretačkoj
snazi inovativnosti.
Svrha rada jest potaknuti realna promišljanja o važnosti poticanja istraživanja i razvoja u hrvatskim poduzećima koja zapošljavaju više od 250 zaposlenih na temelju iskustva utjecajnijih pojedinaca, ...članova najvišeg poslovodstva unutar tih poduzeća. U procesima istraživanja rasta hrvatskih poduzeća i time nacionalnoga gospodarstva trebalo bi postaviti ovo pitanje: „Osigurava li primjena inovacija rast hrvatskih poduzeća i time gospodarstva?“ Pitanje proizlazi iz činjenice o postojećoj strukturi hrvatskih poduzeća s aspekta distribucije prema gospodarskim djelatnostima i koncentracije broja zaposlenih. Naime, oba parametra nisu povoljna za značajan ekonomski rast. Rezultati istraživanja temelje se na 67 korektno ispunjenih upitnika te načelno ukazuju na to da se iskustvo odvijanja posla stječe u dužemu vremenskom razdoblju. Stoga je utjecaj istraživanja te razvoja i eventualne inovacije rezultat postupnih procesa.
Hrvatsko gospodarstvo, koje se još uvijek nalazi u procesu tranzicije prema poduzetničkom tržišnom gospodarskom sustavu, nedostatno i nesustavno razvija tehnološke parkove kao model učinkovitoga i ...međunarodno prihvatljivog državnog poticanja gospodarskog razvoja. Sustavno povezivanje znanosti i poduzetničke prakse kroz instituciju tehnoloških parkova rezultira ubrzanim razvojem maloga i srednjeg poduzetništva utemeljenih na visokim tehnologijama što je temelj dinamičnom razvoju suvremenoga gospodarstva. Tehnološki parkovi kao inkubatori inovativnosti i poduzetništva najefikasnije su sredstvo za komercijalizaciju rezultata znanstvenih istraživanja i put prema efikasnijem restrukturiranju industrije, održivom regionalnom razvoju, efikasnijem korištenju i razvoju intelektualnih potencijala i smanjenju nezaposlenosti. Nesustavan pristup razvoju tehnoloških parkova u Republici Hrvatskoj rezultira brojnim nedostacima u njihovu djelovanju i zahtijeva poduzimanje mjera za njihovo odgovarajuće pozicioniranje u stvaranju razvoja hrvatskoga gospodarstva.
Danas se sve više povećava uloga znanja pri postizanju konkurentskih prednosti, a snažan su oslonac ovim težnjama inovacije i znanje. Inovativnim pristupom i podrškom malim i srednjim poduzećima u ...pogledu inovativnosti gotovo svaka zemlja može postići veći rast, razvoj, veće zapošljavanje i bolje ekonomske rezultate. Stoga je izuzetno važno da se razvija svijest o potrebi podrške inovacijama i njihovoj primjeni u privredi jer to doprinosi povećanju konkurentnosti. Bez unapređenja suradnje, znanosti i privrede nema ekonomskog razvoja i zbog toga su neophodna ulaganja u inovacije i povećanje konkurentnosti. Činjenica je da su najkonkurentnije privrede ujedno i najinovativnije i da su to države koje su najbliže društvu znanja. Stanje u Bosni i Hercegovini u pogledu inovacija i istraživanja, u odnosu na zemlje u regiji, nije na zavidnom nivou te imamo i premali broj istraživača i nedovoljno ulaganja u financiranje inovativnosti. O tome govori i činjenica da je, sudeći prema posljednjem Globalnom indeksu inovacija 2015., BiH najlošije rangirana zemlja u regiji zauzimajući tek 79. mjesto (od 141 promatrane države) te da u posljednjem Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2014./15. nije čak ni bila uvrštena u razmatranje.
Rad ispituje Fritza Jahra kao mogući uzor u bioetičkom obrazovanju. Sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu oslanja se i nadograđuje na prethodne podatke i teorije o tome kako se dogodilo da Fritz ...Jahr predlaže bioetički imperativ i mijenja svoje razmišljanje. Nudi argumente za i protiv znanih tvrdnji i proširuje pozadinsko znanje, usmjeren na rekonstruiranje misaonog procesa i nekih pretpostavki koje su dovele do oblikovanja bioetičkog imperativa. U drugom dijelu koriste se dobiveni rezultati da bi se izvelo pet obilježja i pokazalo kako se iz Jahrove osobnosti i aktivnosti mogu izlučiti i utvrditi metodološka obilježja kojima se potvrđuju i osnažuju integrativni projekti. Radi se o pokušaju razumijevanja da nešto poput »jahrovske metodologije« može biti dovoljno senzibilno za pružanje znanstvenog znanja i kulturne orijentacije bez pojednostavljivanja biosa, ali da je ono besmisleno bez integracije s obrazovnim modelima. Da bi se to naglasilo, zaključno se razmatra uloga bioetičara u 21. stoljeću.
PDF
