Stoji li tvrdnja da samo mali broj ljudi za života pribavi tu povlasticu da je dovoljno samo izreći njihovo ime, prezime ili nadimak pa da se pokrene prava bujica asocijacija u vezi s njima i da se ...oni uzdignu na razinu teško dosežnu za druge? Može li se tvrditi da upravo te osobe tijekom svoga života oplemenjuju, a nerijetko i kada fizički odu sa životne scene, nastave još dugo oplemenjivati i ohrabrivati svoje sljedbenike svojim životom i djelom? Ne odlikuje li najčešće upravo njih oblik ponašanja koji isključivo služi dobrobiti drugih, bez očekivanja izvanjskih nagrada? Nije li to altruizam po svojoj temeljnoj definiciji? I nisu li upravo tim osobama uvelike svojstvena i druga plemenita svojstva kao što su smjelost, originalnost, inovativnost, kreativnost, vizionarstvo, odgovornost, istraživački duh, skromnost, senzualnost, senzibilnost? I uz to, potpuna i bezrezervna ljubav prema čovjeku i ljudima uopće? Je li čovjek već bogat kada ima bar neko od tih obilježja i postoje li uopće osobe koje sjedinjuju sva navedena svojstva? Jesu li upravo te osobe istinski demiurzi koji »podižu ljestvicu« ljudskih vrijednosti na visine koje zavređuju divljenje i želju za sljedbom? Pretvaraju li se u takvih osoba život i djelo u misiju i nastavljaju li se njihov život i djelo u životima i djelima njihovih sljedbenika? Piše li cijeli život takvih osoba svojevrsni testament, u kojemu je u zalog ostavljena nepisana obveza da se njihovu djelu mora omogućiti nastavak postojanja?
Prelistavajući stranice života i djela prof. Zlate Bartl, nudi se pitanje gdje je ona u tom kontekstu? Koliko je u zbroju navedenih svojstava bilo zapravo potrebno da ih ona posjeduje pa da se u suradnji s njezinim timom iznjedri svjetski poznati proizvod Vegeta i juhe? I koliko se njezin život i djelo utjelovljuju u misiji koja u zalog ostaje Zakladi prof. Zlate Bartl? Je li to doista istinski rasadnik u kojemu će neka nova mladica dati novi život nekoj novoj Zlati?
U današnjem dinamičnom, neizvjesnom i heterogenom okruženju, inovativnost je temelj za opstanak i prosperitet svakog poduzeća. Cilj istraživanja bio je ispitati odnos između poduzetničke ...orijentacije, tržišne orijentacije, orijentacije na učenje, inovativnosti i poslovnog uspjeha u poduzećima. Podaci su prikupljeni od 303 hrvatska poduzeća uz pomoć upitnika sa stopom odgovora od 35,31 %. Za potrebe istraživanja koristi se trostupanjski stratificirani slučajni uzorak, a za analizu podataka korištena je kanonska analiza i klaster analiza. U kontekstu ovog istraživanja vjerojatno je da će poduzetnička orijentacija, tržišna orijentacija i orijentacija na učenje pozitivno utjecati na inovacijske aktivnosti poduzeća, što će vjerojatno povećati njihovu konkurentsku prednost na tržištu.
Pod pojmom tehnološkog parka podrazumijeva se svaka struktura koja razvija formalne i operativne sveze s jednim ili više sveučilišta, istraživačkih centara ili drugih ustanova visokog obrazovanja a ...svrha joj je poticanje stvaranja i razvoja industrija utemeljenih na znanju. Njihovu pojavu i naglo širenje uvjetovala je znanstveno-tehnološka revolucija i s njom povezana potreba povezivanja znanosti i industrije. Danas se razvio čitav niz organizacijskih oblika tehnoloških parkova. Svima njima je opći zadatak podupiranje inovativnih aktivnosti i komercijalizacija rezultata znanstvenih istraživanja. Međutim, svaki organizacijski model je razvio neke specifičnosti, ovisno o tome je li mu glavna funkcija razvoj novih proizvoda tehnologija (znanstveno-tehnološki park) ili utemeljenje malih i srednjih poduzeća baziranih na visokim tehnologijama (inkubatorski park) ili organizacija i realizacija istraživačkih i razvojnih projekata koji se odnose na industriju (tehnološki centri). Tehnološki parkovi važni su danas za opstanak i razvoj suvremenih industrija. Za hrvatsko gospodarstvo izgradnja ovih parkova bila bi od važnosti, jer oni potičući razvoj malih i srednjih poduzeća orjentiranih na visoke tehnologije
ubrzavaju cjelokupni gospodarski razvoj.
Brojne su dimenzije velebna opusa akademika Ivana Kožarića, golema je složenost potencijala njegova vizualnog govora u svoj širini njegovih reprezentacijskih, medijskih i narativnih očitovanja. Nije ...lako steći uvid u vitalnost, umjetnički temperament (ludički, nedogmatski, vitalistički, s humorom i sa slobodnoumnom i gotovo anarhističkom nepomirenošću), mnogolikost njegova djela, slobodarstvo, subverzivnost, inovativnost, vizualnu znatiželju, imaginati- van potencijal, plastičku imaginaciju, prkosno ponašanje, optimizam i značenje Kožarićeva markantnog stvaralaštva, visoku vizualnu kulturu i plastičku artikulaciju, različite oblikovne prakse i sve jezične formacije i polaritete u kojima se tijekom desetljeća okušavao, nevjerojatno raznolik repertoar tema, motiva i poruka, upitanost o stanju i sudbini jezika umjetnosti...
