V prispevku so predstavljeni zasnova in uresničitev narečnega tematskega slovarja, ki mu nove tehnološke možnosti omogočajo, da je spletni oziroma e-slovar, interaktivni (z multimedijskimi vsebinami) ...in rastoči (dopolnjujoči), poleg tega pa ima tudi estetsko celostno grafično podobo, kar vse vpliva na potencialne uporabnike.
The paper presents the design and implementation of a thematic dialectal dictionary that uses new technological possibilities of e-media to be transformed into an e-dictionary. It is web-based, interactive (with multimedia content), and growing (supplementing articles), it has an aesthetic graphic identity. All this influences the potential endusers.
Ovaj članak predstavlja koncept i realizaciju dijalektnoga tematskoga rječnika, kome elektronički medij nudi mogućnost da bude online ili e-rječnik, interaktivan (s multimedijskim sadržajima) i komplementaran, a također da ima integriran estetski grafički dizajn, što sve utječe na potencijalne korisnike.
Naratologija mogućih svjetova svojim je propitivanjem statusa i podrijetla fikcionalnih tekstova logično okrilje za razvoj pronašla u postklasičnoj naratologiji. Od samog početka zainteresirana za ...novo tumačenje pojma istine u fikciji, ova je disciplina uvođenjem pojmova svijeta, kao semantičke domene koju projicira tekst, i modalnosti, kao različitih načina na koji osobe i objekti u svjetovima postoje, uspjela objasniti narav fikcije i njezinu multiperspektivnost daleko bolje od ranijih teorija – od onih analitičkih logičara, preko saussureovskog strukturalizma sve do teorije mimeze. Posljedično, naratologija mogućih svjetova otvorila je nove horizonte u klasičnim naratološkim proučavanjima uvođenjem koncepata poput pričljivosti, kojom se nastoji procijeniti estetski potencijal određenog zapleta, ili autentizacije koja objašnjava mehanizme kojima pripovjedač stječe narativni autoritet. Novi su poticaji proučavanju dani i u području teorije žanra, gdje je na temelju postojanja ili izostanka određenih atributa mogućeg svijeta postalo moguće odrediti žanrovsku orijentaciju teksta. Zbog duboke veze s postklasičnim okretom prema kontekstu i interdisciplinarnosti, naratologija mogućih svjetova i dalje otvara nove horizonte, osobito na području studija medija, gdje sjedinjenjem koncepata imerzije i interaktivnosti nastoji modelirati estetiku koja bi optimalno stimulirala recipijentovu imaginaciju.
Due to its questioning of the status and origin of fictional texts, the narratology of possible worlds found its logical development in postclassical narratology. Looking for a fresh view on the concept of truth in fiction, the discipline introduced new terms such as world, a semantic domain projected by the text, and modality, a mode in which persons and objects exist in those worlds, which helped illuminate the nature of fiction and its pluriperspectivity in a far superior way than its predecessors. Namely, those range from the analytic logic, through Saussurean structuralism, to the theory of mimesis. Consequently, the narratology of possible worlds has opened new perspectives in classical narratological studies by introducing concepts such as tellability, designed to evaluate the aesthetic potential of a certain plot, or authentication, which explains the mechanisms through which the narrator acquires narrative authority. Research has been sparked in the field of theory of genre as well, where on the basis of existence or absence of certain attributes of the possible world it has become possible to determine the genre of a text. Due to its deep connections with the postclassical turn towards context and interdisciplinarity, the narratology of possible worlds still opens new horizons, especially in the field of media studies where, by integrating the concepts of immersion and interactivity, it strives to model an aesthetics which would holistically stimulate the recipient’s imagination.
Neka su od temeljnih pitanja koja otvaramo ovim tekstom ona o ulozi kustosa i umjetnika u sustavu suvremene umjetnosti na početku njezine polustoljetne povijesti i u najnovije doba, kao i o ...sličnostima i razlikama između kustoskog i umjetničkog rada: kustoskog rada kao institucionalne kritike u slučaju Želimira Koščevića ili umjetničke prakse kao „društvenog inženjeringa” u slučaju izložbe Davida Maljkovića. Prva je „konceptualna izložba”, kao i prvi primjer konceptualne kustoske prakse u domaćem kontekstu, Izložba žena i muškaraca održana u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu 1969., čiji je kustos bio Želimir Koščević, ujedno tadašnji voditelj galerije. U praznu „bijelu kocku” galerije publika ulazi i postaje „tijelo” izložbe, pozvana na interakciju, druženje i razgovor. Drugi primjer neokonceptualne izložbe, odnosno fenomena konceptualizacije izložbe i njezina postava, ali i arhitekture izložbenog postava, nalazimo u izložbi S kolekcijom umjetnika Davida Maljkovića u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci 2020. Dokidajući normativne načine prezentacije i interpretacije umjetničkih djela, djela iz muzejske kolekcije Maljković izlaže zbijena i iznad motrišta promatrača te tako uistinu izlaže publiku, „kolektiv, a ne kolekciju”. Važni su aspekti teme pitanje značenja izlaganja nekad i sad, kao i nekadašnje i sadašnje društvene i obrazovne uloge javnih izložbenih institucija.
Digitalizacija medijskih sadržaja dovela je ne samo do povećanog broja medijskih izbora, već i do kreiranja novih navika i oblika ponašanja publike. Od novih medijskih formi preko novih oblika ...trošenja i ukrštanja medijskih sadržaja, prisustvujemo evoluciji publike koja je nikad zahtjevnija i nikad moćnija. I dok medijski producenti smišljaju nove načine za privlačenje i zadržavanje pažnje publike, svaki pojedinačni član auditorija očekuje medijski sadržaj koji će ga inspirirati, motivirati, emocionalno angažirati. Tekst u fokus stavlja aktualna očekivanja publike, kao i nove oblike produkcije i distribucije medijskih sadržaja, koji nastaju u suvremenom medijskom dobu.
Tekst je formalna i stilska analiza rada suvremene hrvatske umjetnice Ivane Franke, a ukazuje i na aktualnu tendenciju interdisciplinarnog stvaranja umjetničkih i arhitektonskih projekata. Ivana ...Franke aktivizira i aproprira prostor site-specific umjetnošću, referencijalnom spram arhitektonskog konteksta. Pojavnost umjetničkog djela ovisi o motrištu gledatelja koji činom percepcije dovršava proces kreacije, što djelo čini ‘interaktivnim’.
Oslanjajući se na ideju kako internet i društvene mreže mogu povećati
uključivanje građana u politiku, u ovom radu pokušavamo odgovoriti
koji je dominantan sentiment komentara koje korisnici ...objavljuju na
Facebook stranicama političara na funkcijama. Kako bi odgovorili
na ovo pitanje, najprije je provedena računalna analiza sentimenta u
program NVivo na gotovo 44.000 komentara objavljenih na fan stranici
bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame. Drugo, provedena je
analiza sadržaja 2.411 komentara, objavljenih na Facebook stranici
bivšeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Rezultati računalne
analize sentimenta pokazali su kako su komentari koje građani ostavljaju
većinom neutralni i pozitivni, dok je negativnih komentara u Obaminom
slučaju bilo najmanje. Rezultati analize sadržaja u Josipovićevu slučaju
također su pokazali kako su analizirani komentari bili pretežito pozitivni.
Nadalje, nalazi otkrivaju kako su Obama i Josipović koristili Facebook
prvenstveno za komunikaciju “odozgo prema dolje” (top-down), dok
je interaktivni element društvene mreže u potpunosti zapostavljen, pa
tako Obama i njegov tim, kao i Josipović i njegov tim, nisu odgovarali
na komentare niti su sudjelovali u raspravama.
Proliferacija novih medija od kasnih 90-ih pokrenula je novi period revitaliziranja koncepta interaktivnosti, ali iz prilično različitih kutova i iz nekoliko perspektiva u empirijskom istraživanju. ...Glavni je cilj ovog rada pokazati različite pristupe kojima istraživači konceptualiziraju, ispituju i analiziraju interaktivnost u području medijskih studija i novinarstva. Rad pruža uvid u različita tumačenja promjena unutar polja i kritički gleda na potencijal toga koncepta. Mi predlažemo razlikovanje triju perspektiva o interaktivnosti na temelju selektivne metaanalize različitih pristupa: perspektive orijentirane na komunikaciju i medije, perspektive orijentirane na publiku ili korisnike i perspektive orijentirane na produkciju ili novinare. Ta distinkcija, prema nekoliko autora iz područja medijskih studija i novinarstva, omogućuje nam da razlikujemo ono što se smatra interaktivnim od onoga koga ta interakcija uključuje.
E-knjiga kao najbrži rastući segment u izdavaštvu svoju funkcionalnost iskazuje u dostupnosti, osobnoj prilagodbi, jednostavnosti uporabe i interaktivnosti. U procesu inovacija i razvoja ...elektroničkog izdavaštva, znanstvena razmišljanja (projekti) postaju osnovom daljnjega tehnološkog razvoja. Budućnost grafičke industrije i e-izdavaštva umnogome ovisi o razvoju tehnologije i platforme koja podržava nova programska rješenja. Stvorit će se nova korelacija u proizvodnim tijekovima i komunikaciji između autora, izdavača, knjižara, web-trgovine i krajnjeg korisnika. Uloga izdavaštva poprima novi oblik koji nadopunjuje postojeću ponudu e-izdanjima i postavlja temelje digitalizacije postojećeg formata u oblik koji je prihvatljiv elektroničkim uređajima. Samostalni izdavači postaju novom varijablom koja će određivati smjer digitalnog nakladništva, potpomognuta i prilagođena e-tipografijom za mobilne uređaje. Cloud će pružati dostupnost svih podataka putem storage-servera, čime će biti osigurana sigurnost za novu globalnu mrežu. Veći broj usluga stvorit će pretpostavke za individualni pristup e-izdavaštvu gdje se predviđa kako će 2020. godine biti 50 % samostalnih izdavača. DRM (Digital Rights Management) svojim će enkripcijskim kodom osiguravati zaštitu podataka intelektualnog vlasništva. Aspekt sigurnosti za izdavača i autora predstavlja bitnu informaciju za odabir izdavača koji jamči njegovu sigurnost i autentičnost. Cloud 2020. osiguravat će trenutačni prikaz svih multimedijalnih sadržaja koji će biti implementirani u e-knjigu.
Ovaj članak predstavlja koncept i realizaciju dijalektnoga tematskoga rječnika, kome elektronički medij nudi mogućnost da bude online ili e-rječnik, interaktivan (s multimedijskim sadržajima) i ...komplementaran, a također da ima integriran estetski grafički dizajn, što sve utječe na potencijalne korisnike.
Iako je film pasivni medij i unatoč preprekama kreativne, tehničke i financijske prirode, još prije pola stoljeća počelo se eksperimentirati s interaktivnošću. Gledateljima se postupno omogućilo ...odabiranje alternativnih ishoda radnje, utjecaj na razvoj likova, pa čak i sukreiranje sadržaja. Ovaj rad prati evoluciju interaktivnog filma u kinu, televiziji, kućnom videu, internetu i video instalaciji kroz četiri razdoblja: analogno, digitalno, simulacijsko i emulacijsko. Razmatra se i potencijal simbiotskog povezivanja filma s njegovom publikom.
PDF
