Koristeći metodu analize sadržaja te oslanjajući se na literaturu o ulozi interneta u suvremenim izbornim kampanjama (cyber campaigning) i literaturu o krizi javnog komuniciranja te demokratskom ...potencijalu interneta, ovaj rad istražuje a) u kojoj su mjeri i na koji način hrvatske stranke na parlamentarnim
izborima 2007. koristile marketinški potencijal interneta te b) u kojoj su mjeri i na koji način koristile internet kako bi potaknule građane na (online ili offline) sudjelovanje u politici. Rezultati istraživanja
pokazali su da su stranke u Hrvatskoj na parlamentarnim izborima 2007. samo djelomično iskoristile marketinški potencijal interneta. Analiza elemenata interaktivnosti pokazala je da stranke u predizborno vrijeme u načelu nisu koristile internet kako bi se upustile u raspravu s biračima. Rezultati dobiveni ovim
istraživanjem međutim samo potvrđuju trendove u drugim zemljama koji govore da upotreba interneta u svrhu rasprave sa strankama i kandidatima, a koja ima za cilj povećanje opće uključenosti građana i
širenje kruga politički aktivnih građana, nije ispunila prijašnja optimistična predviđanja.
Nasilje u medijima nije samo preslika nasilja prisutnog u životu pojedinaca ili društva jer treba uvijek imati u vidu da medijska posredovanje nasilja koje se prezentim dobiva nove funkcije i novo ...značenje. Govor o utjecaju nasilja u medijima pretpostavlja razumijevanje funkcioniranja i specifičnosti samoga medija, značenja koje taj medij ima za pojedinca i širi društveni ambijent te, na osobit način, poznavanje dinamike koja se razvija prigodom konzumiranja medija. Jedno je od važnih obilježja videoigara njihova interaktivnost. Onaj tko igra videoigre, nije samo pasivni promatrač onoga što se pred njim na ekranu odvija već aktivno „sudjeluje", značajno utječući na tijek i ishod igre. Virtualni svijet videoigara kao svojevrstan novi ambijent nudi nova iskustva i još je uvijek nedovoljno istražena područje te kao takvo ostaje izazov daljnjim istraživanjima. Kakvi su utjecaji ili posljedice nasilnih videoigara na svakodnevni život uvelike ovisi o složenim procesima dinamike prenošenja između virtualnog i stvarnog svijeta.
U relativno kratkom razdoblju kompjutori su postali široko rasprostranjeni i prihvaćeni u arhitekturi, u procesu projektiranja i u svakodnevnom upravljanju zgradama i gradovima. Predstavljeni su ...primjeri interakcije informacijske tehnologije i arhitekture, od "inteligentnih prostora i zgrada" do interaktivne arhitekture kao vizija budućnosti.
Nezaustavljiv razvoj tehnologije uzrok je velikih mijena na društveno-ekonomskoj razini, a one se, između ostaloga, reflektiraju i na razvoj i promjene unutar medijske industrije. Tehnološkim ...dostignućima omogućen je razvoj novoga multimedijskog okruženja koje pritom ruši tradicionalne granice koje su postojale između telekomunikacija, audiovizualne industrije i informatike. Ovakvim razvojem ponajviše su profitirali pluralizam i raznolikost medija, a omogućenom interaktivnošću pojedinac prestaje biti pasivni korisnik medijskih sadržaja. Zbog ubrzanja procesa proizvodnje sadržaja i usluga, medijsko tržište postalo je izrazito kompetitivno, sve veća ponuda specijaliziranih sadržaja rezultirala je izraženom fragmentacijom publike, a kao posljedica toga smanjeni su prihodi od oglašavanja. Navedene promjene odrazile su se kako na komercijalne medije tako i na javni servis čija je programska ponuda bitno izmijenjena, a smanjenje publike otvara pitanje legitimnosti obvezne pristojbe te time i financijske stabilnosti odnosno opstanka ove javne usluge. Javni radiotelevizijski servis suočava se sa sve izraženijom krizom identiteta. Njegova je budućnost osigurana tek ako se redefinira i restrukturira te kao novi, konvergirani, multimedijski, interaktivni javni servis građanima osigura pristup širokoj ponudi informativnih, obrazovnih, ali i zabavnih sadržaja.
Živimo u multimedijskom društvu, u kojem je medijska konvergencija svakodnevna.
Tehnološki razvoj prouzročio je značajne transformacije u društvu i gospodarstvu,
pa su i mediji izloženi neprestanim ...promjenama. Zahvaljujući digitalizaciji
koja medije transformira u potpuno nove, otvarajući im prostor za brojne
mogućnosti, proizvode i usluge, i televizija se našla u vrtlogu promjena. Za taj
proces u Hrvatskoj karakteristično je da implementacija prethodi razvojnoj strategiji
i planiranju, a nedostatak javne rasprave dodatno povećava nerazumijevanje.
Proliferacija novih digitalnih kanala (zemaljskih, kabelskih, satelitskih i široko pojasnih) te fragmentacija masovne publike, dodatno usložnjavaju proces. Tehnološka
dostignuća omogućavaju razvoj novog multimedijskog okruženja, koji
pritom ruši tradicionalne granice, one koje su postojale između telekomunikacija,
računala i audiovizualne industrije.
Kao u većini zemalja u regiji, javna televizija se i u Hrvatskoj suočava sa sve izraženijom
krizom identiteta te rastućim problemom čuvanja stabilnog financiranja.
Kada je riječ o općoj medijskoj digitalizaciji i konvergenciji, nameće se pitanje je
li uopće moguće predvidjeti budućnost sada već ‘starih medija’, posebice televizije,
koja još uvijek uspijeva zadržati primat najutjecajnijeg medija. Opstanak javnog
servisa moguć je upravo ako se i sam multimedijski redefinira i restrukturira.
Simboličko ishodište za tekst predstavlja Malevičev »Crni kvadrat«, odnosno epistemološki prijelaz u teorijskom razumijevanju spomenutog umjetničkog djela: iz fenomenološko-ontološke perspektive ka ...psihoanalitičkoj interpretaciji istog. Putem aplikacije Lacanovog koncepta pogleda, povlačimo paralelu između simbolike Malevičevog kvadrata i primjera ekrana kroz opozicijsko sučeljavanje televizijskog i kompjutorskog ekrana. Definiranjem razlika između televizijskog i kompjutorskog ekrana reaktualiziramo i spomenuti Lacanov koncept, te ga u redefiniranoj verziji apliciramo na primjere kompjutorskog virtualnog prostora i identitet tzv. virtualnog subjekta. Tako uspostavljen problemski motiv obrađujemo i preko razmatranja dihotomnog para interaktivnost/interpasivnost, sa naglaskom na modelu HCI (Human Computer Interaction), interakciji čovjeka i kompjutora. Paralela između umjetničkog objekta i suvremene medijske tehnologije, a sve u vezi sa subjektom koji se pita i time sebe konstituira, putokaz je prema pitanju koje predstavlja jedan od temeljnih interesa teksta, a ono glasi: o kakvom se konstruktu subjekta, odnosno formi njegova identiteta uspostavljenoj u prostoru virtualnog, zapravo radi?
