Izvor Mrtvalj je konstitutivni dio kompleksnijeg svetog krajolika u čijem je središtu svetište
sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju kraj Jajca (Bosna i Hercegovina), multikonfesionalna i u
široj regiji ...izrazito popularna hodočasnička destinacija. Izvor Mrtvalj je jedna od ključnih
točaka u hodočasničkim itinererima, no on također egzistira kao sveto mjesto izvan hodočasničkih
praksi. Rad propituje konceptualizacije svetosti izvora Mrtvalj kao refleksiju
odnosa između religijskog i političkog. Promatra se odnos politika svetišta, naslonjenih na ideje o “bosanskom Lourdesu” i dijeljenom svetištu, i izvora kao žarišta dijeljenih izvaninstitucionalnih
praksi vjernika različitih religijskih pripadnosti. Osim što rad pokazuje kako
dijeljeno sveto mjesto ne mora nužno biti kontroverzno, on poziva na revalorizaciju pojma
izvaninstitucionalna pobožnost koja se pokazuje kao izrazito podatan fenomen za istraživanje
interreligijskih odnosa.
Tijekom terenskog istraživanja u špilji Rudnica VI, smještenoj u središnjoj Hrvatskoj blizu grada Ogulina, pronađene su dvije nove vrste slatkovodnih puževa iz natporodice Truncatelloidea. Opisane su ...na temelju njihovih kućica i stoga tek preliminarno svrstane u rodove Plagigeyeria i Paladilhiopsis. Ove dvije vrste predstavljaju novi dodatak već sada jedinstvenoj slatkovodnoj fauni špilje Rudnica VI.
Novi piramidalni fotobioreaktor, modificirana verzija pločastog fotobioreaktora, koji se sastoji od četiri zasebne komore jednakih volumena, upotrijebljen je za uzgoj alge Chlorella sp., ...nazastupljenije mikroalge u Perzijskom zaljevu. U istraživanju su korištena dva izvora svjetlosti: vanjsko, bijelo svjetlo gustoće toka fotona od 108 osvjetljavalo je sve četiri komore, dok je unutarnje svjetlo iste gustoće toka fotona te različitih valnih duljina (crveno, bijelo i plavo) osvjetljavalo tri od četiri komore. Praćeni su slijedeći parametri: utjecaj izvora svjetlosti na proizvodnju klorofila a, maksimalna specifična brzina rasta (gmax), brzina proizvodnje biomase (rp) i fotosintetska učinkovitost. Rezultati pokazuju da je alga proizvela najviše klorofila a nakon izlaganja crvenom LED svjetlu. Najveće vrijednosti rp i te najveća fotosintetska učinkovitost postignute su pod utjecajem bijelog svjetla.
U ovom radu opisano je projektiranje izvora stabilnog napona, stabilnih struja i napona napajanja za 9-bitni AD pretvornik sa simetričnim ulazima. Izvori stabilnih napona, struja i AD pretvornik ...integrirani su u jedan čip. Opisani čip je projektiran u 0,18 um CMOS procesu tvrtke UMC i zauzima 800x700 um^2. Napon napajanja čipa VDD je dobiven iz vanjskog RF signala. Kad je čip aktivan VDD se koristi kao napajanje za ostale dijelove čipa. Stabilni napon, struja i napon napajanja uključuju se kad VDD prijeđe gornju naponsku granicu V_HIGH~1.82 V. Kada je VDD niži od donje naponske razine V_LOW~1.35 V, čip je isključen. Kad je čip uključen, potrošnja struje je 22 uA. Rezultati predstavljeni u ovom radu temelje se na mjerenjima.
Extended description:
Opozorilo ne velja samo za slučajnega obiskovalca ali trgovskega zastopnika, pa tudi za ladje in tovor, zakaj ko se približa pristanišču ladja panamske ali liberijske zastave in ...če je na tovornem listu seznam živil, surovin in dodatkov za prehrambeno industrijo je to znak, da bo sanitarni inšpektor dolgo in naporno delal.
In tako hiti vsak dan pooblaščeni zvezni inšpektor Božena Bučar v pristanišče, da skrbno pregleda tovor in ugotovi ali so živila okužena z raznimi plesnimi in insekti. Dela je čedalje več. Koper se namreč specializira za uvoz živil. Lani so v pristanišče pripeljali iz prekomorskih dežel 262.000 ton prehrambenih proizvodov. Pri vsaki pošiljki je treba pregledati dokumentacijo, približno oceniti kakovost živil in pripraviti vzorce za laboratorijsko preiskavo. Inšpektor s tem prepreči okužbo ostalih živil in zaščiti zdravje potrošnika. Previdnost je na mestu, saj naši uvozniki marsikdaj kupijo blago, ki ne ustreza jugoslovanskih predpisom, je slabo embalirano in nepravilno skladiščeno. Malomarnost uvoznikov in neprimeren prevoz sta med poglavitnimi vzroki, da je treba živila uničiti ali prepovedati za prehrano ljudi. Kakavovec, ki ga pravkar inšpektorica pripravlja za laboratorijski pregled, ne kaže znakov okužbe, tale kava iz Brazilije in Indije pa ni primerna za prodajo. Letos smo uvozili 150 ton brazilske kave, ki jo je bilo treba v glavnem uničiti.
Še več odpadkov pa je pri južnem sadju. Pomaranče ali limone se resda hitro pokvarijo, toda ko bi bile sortirane in oprane, bi bil kalo mnogo manjši. Tudi ko delavke preberejo južno sadje ni najboljše in plesen gospodari naprej. Potrošnik pa kupuje slabe in drage pomaranče. Samo v prvih treh mesecih letošnjega leta so v pristanišču uničili 286 ton pomaranč. Zaradi slabe kakovosti živil je lani sanitarni inšpektor prepovedal za promet več kot 25.000 ton raznih prehrambenih proizvodov. In kdo nosi posledice takšnega trgovanja? Največkrat prodajalec, včasih pa naši uvozniki in posredno potrošnik. Lani so 4.000 ton soli, ki je bila strahotno onesnažena, raztresli ob poledici po cestah.
Zaradi malomarnosti uvoznikov in slabo premišljenih kupčij sanitarni inšpektor neprestano piše odločbe, da je treba uničiti živila, prepoveduje promet in uvoz dragocenih surovin. Vse ladje niso primerne za prevoz živili in razsutega tovora. Tudi tukaj poskuša sanitarni inšpektor strokovno vplivati. Ukrepa pa tedaj, ko delavci, kot vidite na sliki, razkladajo ladjo brez potrebne zaščite.
Kot smo že povedali, so živila pogosto okužena s plesnijo in insekti. Zato jih v koprskem pristanišču razkužujejo v posebnih plinskih celicah. Strokovnjaki imajo s tem kar precej dela. V celicah in posebnih skladiščih pa dozoreva sadje, zakaj uvozniki so spoznali, da je škoda manjša, če v južnih deželah kupijo nedozorelo saje in ga šele v pristanišču pripravijo za prodajo.
Tudi semkaj zaide sanitarni inšpektor. Njegovo delo v pristanišču je kot ste se sami prepričali zelo odgovorno in naporno. Toda inšpektor ne zmore vsega sam. Ko bi uvozna podjetja bolj pazila, kaj kupujejo, ko bi ne najemala za prevoz najslabših ladij in ko bi živila ne prevažali skupaj s svinjskimi kožami ali lesom, bi bila škoda prav gotovo manjša, potrošniki pa bi kupovali boljše blago. Tako pravijo sanitarni inšpektorji. Nam pa se zdi, da bi morali uvozniki upoštevati ustrezne predpise in jugoslovanske standarde za prehrambene proizvode, najprej pa seveda spremeniti odnos do domačega potrošnika. Treba je poostriti odgovornost, saj sanitarni inšpektor zares ne more vsakomur dovoliti vstop v koprsko pristanišče.
Koper: pristanišče, napis Luka Koper, parnik in druge ladje v pristanišču, iztovarjanje vreč, nalaganje na tovornjak, prihod inšpektorja, inšpektor vstopa na ladjo Dubrovnik, nadzor, preverjanje vsebine vreč, pregled kave, inšpektorica Božena Bučar odvzame vzorce, južno sadje, pakirnica, zapisnik, gnilo sadje na kupu, napis agrumi iz Tunizije, izdaja odločbe, pogled na razsuti tovor v trupu ladje, pakiranje v vreče, raztovarjanje, viličar, nalaganje palet na tovornjak, hladilnica, nadzor hlajenja, banane.
Information:
An inspector monitoring the foreign trade in foodstuffs at the port of Koper port.
Original language summary:
Inšpektorica nadzira zunanjo trgovino z živili v koprskem pristanišču.
Much of the territory of today's Serbia became part of the Roman Empire in
the first century AD. Roman provincial system was brought to this area a
different kind of organization of settlements in ...accordance to the needs of
the new administration. The Roman province of Upper Moesia, offered not just
mineral resources, which are mentioned in ancient sources, but also the
conditions for the development of agriculture. Establishment of the Roman
provinces in the territory of Serbia is related with coming of military units
and increased population. From roman sources we learn that the Romans knew
about various types of soil and therefore the division performed according to
what the land will be used. Thus we find the term ager sationalis, which
applies only to fields with grains. Territory of the province of Upper Moesia
was study and also the geomorphologic characteristics of the region and the
opportunities for the production of grains, as well as the importance of
agriculture in the economic development of the province of Upper Moesia. The
biggest change in the province of Upper Moesia was made by the Roman army,
and their permanent camps rise in Singidunum (Belgrade) and Viminacium
(Kostolac), and numerous smaller fortifications across the border-limes and
interior, by the end of the first century. The Roman army had organized food
supply system. Among the foods that fall within the ordinary soldier's
rations were also the grains. Archaeological excavations of roman sites, the
analysis of tools used in farming, as well as materials that indirectly have
to do with farming, contributes to knowing of utilization of the arable land.
The expansion of arrivals administration to the central of the Roman Balkans,
determine changes incurred in the direct production of cereals in the
organization and their exploitation and distribution, as well as determining
the possible importation of cereals from neighboring provinces. The role of
the military, especially its veteran who after serving military service got a
big land property, and deserves an important place in the study of the
organization of agricultural production and the inclusion of Balkan-Pannonian
provinces of the Roman empire. In order to contribute to the knowledge
economy of the Roman province of Upper Moesia and the end of the third
century studding method combines the processing of archaeological material
from the ancient sites related to the production and storage of grain and
ancient sources involved in agriculture in the Roman Empire, and the
archaeological theoretical method. There is a significant incidence of
agrarian cults of deities in the Roman province of Upper Moesia (Liber,
Libera, Ceres, Silvan, Terra Mater, Priapus). The general conclusion is that
the population of the territory of Upper Moesia, although predominantly
rural, has been unable to produce sufficient amounts of grain for themselves
and the military. Peasant farms of Upper Moesia, probably a small and not so
densely populated province is concentrated on meeting the food needs of their
own. Province of Upper Moesia (from the end of the first through the third
century), the image of cereal is not significantly changed. Characteristic of
the end of the third century in the already divided province of Upper Moesia,
was the large number of farms and grain storage. Restoring people to the
ground, and tying for the farms, the state applies when there is no other way
to recover its economy. The relative stability and economic development in
the provinces, was distorted, probably from the time when the state and its
citizens, began to spend more than they earn. Again, most of the population
of Moesia Superior, living mainly from agriculture, and these changes
affected the least.
Veći deo teritorije današnje Srbije ušao je u sastav Rimske imperije tokom I
veka naše ere. Uključivanje u rimski provincijalni sistem doneo je ovom
prostoru drugačiji vid organizacije naselja u skladu sa potrebama nove
uprave. Rimska provincija Gornja Mezija, nudila je osim rudnog bogatstva koje
se u antičkim izvorima pominje uz njeno ime, i uslove za razvoj stočarstva i
zemljoradnje. Osnivanjem rimskih provincija na teritoriji današnje Srbije
neminovno je porastao broj stanovnika dolaskom vojnih jedinica. Iz izvora
saznajemo da su Rimljani poznavali i razne tipove zemljišta i prema tome
vršili podele u zavisnosti za šta će zemljište biti korišćeno. Tako nailazimo
na termin ager sationalis, koji se odnosi samo na terene pod žitaricama.
Istraživana je teritorija provincije Gornje Mezije sa geomorfološkim
karakteristikama te regije i mogućnostima za proizvodnju žitarica, zatim
vrste žitarica koje su mogle biti gajene, kao i značaj poljoprivredne
proizvodnje u ekonomskom razvoju provincije Gornje Mezije. Najveće promene
provinciji Gornjoj Meziji donela je rimska vojska koja je svoje stalne logore
podigla već krajem I veka u Singidunumu (Beograd) i Viminacijumu (Kostolac),
a brojna manja utvrđenja širom granice- limesa i unutrašnjosti provincije.
Rimska vojska je imala organizovani sistem snabdevanja hranom. Među namirnice
koje su spadale u redovna vojnikova sledovanja ubrajaju se i žitarice.
Arheološka istraživanja antičkih lokaliteta, analiza alata korišćenog pri
obrađivanju zemlje, kao i materijala koji posredno ima veze sa
poljoprivrednom proizvodnjom, doprinosi utvrđivanju stepena iskorišćenosti
obradivih površina i njihovog širenja dolaskom rimske uprave na centralni
Balkan, utvrđivanje promena nastalih u neposrednoj proizvodnji žitarica i u
organizaciji njihove eksploatacije i distribucije, kao i utvrđivanje mogućeg
uvoza žitarica iz susednih provincija. Uloga vojske, naročito njenih veterana
koji su nakon odslužene vojne službe dobijali zemljišni posed velika je, i
zaslužuje važno mesto u proučavanju organizacije poljoprivredne proizvodnje i
uključivanja balkansko- panonskih provincija u rimsku imperiju. Radi
doprinesa saznanju o privredi rimske provincije Gornje Mezije od I do kraja
III veka izabrani metod kombinuje obradu arheološkog materijala sa antičkih
nalazišta vezanog za proizvodnju i skladištenje žitarica i antičke izvore
koji se bave poljoprivredom u Rimskom carstvu, odnosno arheološki sa
teorijskim metodom. Značajna je rasprostranjenost kultova agrarnih božanstava
u rimskoj provinciji Gornjoj Meziji (Liber, Libera, Ceres, Silvan, Tera
Mater, Prijap). Opšti je zaključak da stanovništvo teritorije Gornje Mezije,
iako pretežno zemljoradničko, nije bilo u stanju da proizvede dovoljne
količine žitarica za sebe i vojsku. Seljačka imanja Gornje Mezije su,
verovatno bila malih dimenzija, a ne tako brojno stanovništvo provincije
skoncentrisano na podmirivanje sopstvenih potreba u hrani. Tokom čitavog
trajanja provincije Gornje Mezije (od kraja I do kraja III veka), slika
proizvodnje žitarica se nije znatnije menjala. Karakteristična pojava sa
kraja III veka na prostoru tada već podeljene provincije Gornje Mezije, su
velika poljoprivredna imanja i brojna skladišta za žitarice. Vraćanje
stanovništva na zemlju, i vezivanje za poljoprivredna imanja, država
primenjuje kada više nema načina da oporavi svoju privredu. Relativna
stabilnost, i privredni razvoj u provincijama, poremećeni su, verovatno, od
trenutka kada je država, odnosno njeni građani, počeli više da troše, nego
što zarađuju. Opet su, najbrojnije zemljoradničko stanovništvo Gornje Mezije,
te promene najmanje pogodile.
O izvoru i horizontu bitka Finci, Predrag
Filozofska istraživanja,
09/2015, Letnik:
35, Številka:
2
Web Resource
Odprti dostop
Pojam izvora od predsokratovaca preko Heideggera do postmoderne imao je različita značenja. Treba ga razlikovati od povijesnog izvora i bezdana (Urgrund). U filozofiji je pitanje izvora pitanje ...zasnivanja i autentičnosti. Kao što horizont nije samo ono buduće tako ni izvor nije nešto prošlo. Izvor i horizont zasnivamo sada i ovdje: oni pripadaju povijesnom biću, pa su u tom smislu i sami povijesni; pripadaju promjenjivom svijetu, u kome je jedino moguća njihova »vječnost«. Vječno se za nas izjednačava s pojmom vrijednosti, bilo da je u pitanju nešto radi čega vrijedi živjeti ili je u pitanju nešto što označava naš svijet, pa je i takva »vječnost« u biti povijesna i zapravo zrcalo naše sadašnjosti.
Tipična srednjoeuropska vrsta vodenog kornjaša iz porodice slapoljuba, Rietschelijev slapoljub, Elmis rietscheli Steffan, 1958 (Coleoptera: Elmidae), naseljava hladne izvore i malene vodotoke u ...središnjoj Europi. Tri primjerka ove vrste prikupljena su na području planine Ivanščice na izvoru potoka Šumi. DNA barkodiranje potvrdilo je morfološku identifikaciju jedinki. To je prvi nalaz vrste E. rietscheli za faunu Hrvatske te predstavlja do sada najjužniju zabilježenu točku rasprostranjenja te vrste.
Žalo duljine oko 70 m nalazi se u uvali Uboka, na zapadnoj obali Riječkog zaljeva. Od 2. siječnja do 12. travnja 2012. godine provedeno je 11 mjerenja topografije žala. Korištena je ...Structure-from-Motion (SfM) fotogrametrija pomoću koje su generirani trodimenzionalni oblaci točaka visoke preciznosti i razlučivosti. Korištena metodologija je omogućila povoljno i brzo snimanje geomorfoloških promjena. Zabilježene su značajne promjene tijela žala prouzročene uzajamnim djelovanjem valova i istjecanjem površinskih i podzemnih voda kada dolazi do erozije žala oblikovanjem kanala kroz njegovo tijelo. Nakon prestanka istjecanja žalo se brzo oporavlja, odnosno poprima prvotni oblik djelovanjem vjetrovnih valova. Na mjestu kanala brzo se formira berma žala, najprije ona uža, a nakon toga stabilna široka i visoka berma. U slučaju kanaliziranja bujičnih vodotoka na ušću žala dolazi do znatnog povećanja brzina toka u odnosu na prirodan način otjecanja, koji je opisan u ovom radu, zbog čega može doći do trajne erozije žala.
PDF
