Premda grad Zagreb ima dugu tradiciju uređenja vrtova i gradskih zelenih površina, podaci o vrstama koje se pritom koriste su uglavnom novijeg datuma i odnose se prvenstveno na 20. i 21. stoljeće. S ...druge strane, navodi o vrstama koje su se koristile u uređenju javnih i privatnih zelenih površina u 19. stoljeću su rijetki tj. spominju se tek sporadično i marginalno u sklopu literature koja obrađuje širu povijest Zagreba ili povijest zagrebačke krajobrazne arhitekture. Cilj rada bio je utvrditi koje su drvenaste vrste korištene u uređenju javnih površina zelenila grada Zagreba u 19. stoljeću. Analiza je provedena uz upotrebu dostupnih literaturnih podataka. Na temelju sekundarnih izvora podataka, sastavljena je baza ukrasnih drvenastih vrsta koje su se sadile na javnim površinama zelenila grada Zagreba u 19. stoljeću. Sakupljeni su podaci o korištenim vrstama, godini (ili drugoj vremenskoj odrednici) spominjanja, namjeni te specifičnoj lokaciji. Istraživanjem je utvrđeno da su u 19. stoljeću uglavnom u primjeni listopadne stablašice kao alejna stabla, grupacije stabala ili soliteri. Najčešće sađene vrste bile su iz rodova:
Platanus, Acer, Populus, Liriodendron, Betula, Tilia
i
Morus
, a od drvenastih penjačica zabilježene su bršljan (
Hedera helix
) i vinova loza (
Vitis vinifera
). Naveliko su se koristile ruže (
Rosa
spp.).
Although the city of Zagreb has a long tradition of designing gardens and city green areas, the data on the species used are mostly recent and refer primarily to the 20th and 21st centuries. On the other hand, references to the species used in the design of public and private green areas in the 19th century are rare, i.e. they are mentioned only sporadically and marginally within the literature that deals with the wider history of Zagreb or the history of Zagreb's landscape architecture. The aim of this work was to determine the woody species used in the landscaping of public green areas of the city of Zagreb in the 19th century. The analysis was carried out with the use of available literature data. Based on the secondary literature sources used, a database of ornamental woody species that were used on public green areas of the city of Zagreb in the 19th century was compiled. Data were collected on the species used, year (or other time frame) of mention, purpose and specific location. Research has established that in the 19th century deciduous tree species were mostly used as alley trees or solitaires. The most frequently planted species were from the genera:
Platanus, Acer, Populus, Liriodendron, Betula, Tilia
and
Morus
, and, from the woody climbers, ivy (
Hedera helix
) and vines (
Vitis vinifera
) were noted. Roses (
Rosa
spp.) were widely used.
Članak istražuje holistički pristup razumijevanju važnosti rasvjete gradske (urbane) sredine. Grad noću je sasvim drugačiji od grada danju. Navečer je pažnja usmjerena na učinak svjetla; danju, ...međutim, ulogu u definiranju javnog prostora preuzima nosiva struktura. Uvjeti koji se moraju zadovoljiti da bi rasvjeta bila uspješna su: vidljivost koja jamči sigurnost objekata te orijentaciju, prepoznavanje prometne situacije, sposobnost stvaranja udobnosti i blagostanja, ograničena ili prigušena svjetlina, boja svjetla odgovarajuća okolini i vidljiva uloga u društvenoj interakciji. Uzmemo li u obzir sve ove zahtjeve, grad će dobiti privlačan izgled čak i kad padne večer. Rasvjeta stvara ugodnu atmosferu, ali ne smije dominirati. S druge strane, čak i kvalitetno napravljena umjetna rasvjeta ima neke negativne strane koje obično zovemo svjetlosno onečiščenje. Članak pokazuje neke od mogućnosti postizanja ravnoteže između ostvarenja pozitivnih strana rasvjete i smanjenja negativnih učinaka.
SI: V članku sta pojasnjena pojem gospodarjenja z javnimi površinami in vloga informacijskega sistema v tem procesu. Opredeljene so naloge lokalnih skupnosti na področju gospodarjenja z javnimi ...površinami in poslovni procesi, s katerimi se te naloge izvajajo. Predstavljeni so diagrami poslovnih procesov in podatkovni model informacijskega sistema. Za opis poslovnih procesov je uporabljena BPMN-notacija.Podatkovni model baze podatkov je predstavljen z diagramom entitetnih tipov. Podane so nekatere usmeritve za uvajanje predlaganega informacijskega sistema v delo občin.ENG: The article explains the concept of public area management and the role of information systems in this process. The tasks and management procedures of municipalities for their implementation are identified. Business processes diagrams and an information system data model for public area management are presented. Business processes are presented by BPMN notation. The information system data model is presented with a class diagram. Some guidelines for the implementation of information system solutions in municipalities are given.
Prostor na rubu naselja Trnsko u Zagrebu, prema željezničkoj pruzi, karakterizira specifičan način upotrebe prostora. Nastao je kao rezultat "nedopuštene" aktivnosti stanovnika naselja. Povod za ...istraživanje procesa koji su uobličili taj dio naselja jest nedavno dovršen projekt izgradnje pješačko-biciklističkoga pothodnika između naselja Trokut i Trnsko. Namjera je bila ne samo utvrditi na koji će način projekt promijeniti prostor i utjecati na život stanovnika naselja nego u širem kontekstu analizom prostorno-planske dokumentacije utvrditi način promišljanja o javnim prostorima kolektivnih stambenih naselja u vremenu njihova nastanka (na konkretnom primjeru) te razloge zbog kojih planovi u segmentu javnih otvorenih površina ovdje nisu zaživjeli. Osim analize pisanih materijala, opservacijom na terenu i primjenom metode niskostrukturiranog intervjua korisnika prostora, autori su pokušali razjasniti procese koji danas obilježavaju urbanizam te upozoriti na kompleksnost tih odnosa, kako bi se optimirale planirane prostorne intervencije i život koji se tu već odvija.
