NEET populaciju čine mladi koji nisu uključeni u obrazovanje, prekvalifikaciju ni na tržište rada. Cilj kvalitativnog istraživanja u kojem je sudjelovalo 15 stručnjaka i 25 mladih pripadnika NEET ...populacije s područja grada Zagreba bio je steći uvid u iskustva pripadnika NEET populacije i stručnjaka koji s njima rade vezano uz rizike koji dovode mlade do NEET statusa te uz njihovu perspektivu za zapošljavanje. Glavni rezultati pokazuju da razloge za nezaposlenost mladi vide u vlastitim neodgovarajućim obrazovnim i stručnim kvalifikacijama s obzirom na potrebe tržišta rada i u nedovoljnoj potpori javnih ustanova u nalaženju posla. Stručnjaci također prepoznaju obrazovni sustav i nepovoljnosti tržišta rada kao čimbenike rizika ulaska mladih u NEET status. Oni izvještavaju o nedostatnim evidencijama NEET populacije, njihovu otežanom dohvatu, teškom izlasku iz NEET statusa te o posljedicama tog statusa za mlade i društvo. Rad daje preporuke za unapređenje politika na lokalnoj i nacionalnoj razini te prakse u radu s NEET populacijom.
The NEET population encompasses young people who are not involved in education, retraining or the labour market. The aim of this research was to gain insight into the experiences that members of the NEET population and professionals who work with them have had regarding the risks that lead young people to NEET status, and regarding their employment prospects. The participants were 15 experts and 25 young NEETs. Focus groups and semi-structured interviews were conducted with the purpose of data collecting. Data were analysed by the mix method. The main results have shown that young people see the reasons of their unemployment in their educational and professional qualifications that are not compatible with the labour market. They have also reported on insufficient support of public institutions they experienced while looking for work. Experts have recognized an incompatibility of the educational system and the labour market and this situation has been highlighted as a significant risk factor for young people entering the NEET status. They have also reported on insufficient institutional evidence and systematic recording of the NEET population at the national and local levels, as well as on difficulties in monitoring the NEET population. Experts have marked leaving the NEET status and the consequences of this status as a challenging effort for both young people and the society.
Osobna neimovinska dobra pravne osobe su sva ona koja pripadaju i fizičkoj osobi, osim onih vezanih za biološku bit fi zičke osobe, prije svega su to: ugled i dobar glas, čast, ime odnosno tvrtka, ...poslovna tajna, sloboda privređivanja. Kriteriji za određivanje iznosa (visine) naknade neimovinske štete, zbog povrede prava osobnosti na poslovni ugled, teže su odredivi kada se radi o pravnoj osobi javnog prava. U pravnoj teoriji i praksi u Sjedinjenim Američkim Državama poslovni ugled određene tvrtke čini dio njezinog goodwill-a. Common law sustav poznaje različite metode procjene goodwill-a, uključujući takozvanu metodu izravne kapitalizacije i metodu viška dohotka. U dokazivanju opsega neimovinske štete, praktično rješenje, de lege ferenda, u našem pravnom sustavu, moglo bi biti uvođenje fikcije istinitosti navoda koji predstavljaju povredu prava osobnosti poslovnog ugleda. Štetnik bi odgovarao za štetu koja bi za oštećenoga nastala da su objavljeni na vodi bili istiniti.
Prisutnost i djelovanje Katoličke Crkve u javnosti u Republici Hrvatskoj temelji se na pravnim dokumentima koji su odraz želje kako hrvatske države tako i Katoličke Crkve da na suvremenim načelima, ...sukladno ostalim demokratskim zemljama Europe i svijeta, uredi međusobne odnose. Radi se o poštivanju općeprihvaćenog načela samostalnosti i odvojenosti, ali istodobno i međusobne suradnje na dobro ljudi koji su u isto vrijeme i građani Republike Hrvatske i vjernici, pripadnici Katoličke Crkve. Ta pravna uporišta nalazimo već u Ustavu Republike Hrvatske (iz 1990.), zatim u Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica (iz 2002.), a posebno u konkordatskom pravu, odnosno u četiri Ugovora koje je Sveta Stolica sklopila s Republikom Hrvatskom: o pravnim pitanjima, o suradnji na području odgoja i kulture, o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske (iz 1996.) te o gospodarskim pitanjima (iz 1998.). U tim je Ugovorima zajamčeno mjesto i uloga Katoličke Crkve i njezinih ustrojbenih jedinica, kao priznatih javnih pravnih osoba, u javnosti, i pobliže u sredstvima društvenog priopćivanja, u odgojno-obrazovnim ustanovama, u bolničkim, karitativnim i drugim ustanovama društvene skrbi, u zatvorima, te u oružanim snagama i redarstvenim službama. Autor u članku ukazuje na postojeće odredbe i na potrebu da se one poštuju, kako bi međusobna suradnja Crkve i države bila na opće dobro onih zbog kojih su ova pravna uporišta i oblikovana.
PDF
