The paper analyzes the motivational factors and their impact on the behavior and performance of employees in the public sector. The survey of public sector employees was conducted on the territory of ...Banat. The collected data were subjected to a descriptive and comparative statistical procedure. The results of the research showed that there is a certain deviation in terms of employees' attitudes about motivational factors. The results confirmed the specificity and at the same time the difference in terms of the attitudes of public sector employees in the territory of Banat in relation to the region and the world.
Javni sektor u suvremenom poslovnom okruženju biva izložen isti m utjecajima globalnog poslovanja, društvenih i kulturnih promjena kao i privatni sektor, te se sukladno tome prilagođava postojećim ...socio-ekonomskim potrebama. Zadaća je javnog sektora da zajedno s privatnim sektorom unaprjeđuje društvo, stvara predispozicije društvenog
rasta i razvoja, utječe na pozitivno određenje nacionalnih ekonomija i rada poslovnih subjekata u svrhu stvaranja novih vrijednosti. Također, kao javni servis, javni sektor osigurava pravovremeno, kvalitetno i sadržajno ostvarenje interesa građana. Stoga je nužno definirati i razvijati oblike javnog menadžmenta
koji se mogu odgovarajuće prilagoditi promjenama okruženja i djelotvorno upravljati različitim aspektima internih funkcija javnog sektora. Cilj rada je istražiti temeljna obilježja suvremenog javnog sektora i na temelju toga odrediti potrebne modalitete javnog menadžmenta. Metodologija istraživanja temelji se na analizi strukture javnog sektora s osvrtom na Republiku Hrvatsku, uz pregled javnih upravljačkih odnosa koji u njemu trenutno postoje. Pritom se uvažava diverzifikacija javnog sektora na opću državu (javnu upravu) i javna (društvena) poduzeća. Svaka razina javnog sektora ima svoje podrazine djelovanja u različitim vidovima djelatnosti sa specifičnim ciljevima i zahtjevima, što pred javni menadžment postavlja uvjet uske specijaliziranosti, multidisciplinarnosti i interaktivnosti s različitim subjektima poslovnog okruženja. Rezultati istraživanja očituju se u predlaganju razvojnog modela menadžmenta s ciljem povećanja reagibilnosti javnog sektora na promjene u suvremenom društvenom i poslovnom okruženju. Istovremeno se kao glavni zaključak nameće da je razvoj transparentnog javnog menadžmenta preduvjet razvoja javnog sektora koji može uspješno zadovoljavati potrebe i pratiti interese svih njegovih korisnika u 21. stoljeću.
The public sector operating in the modern business environment is exposed to the impacts of global business, social and cultural changes to the same extent as the private sector and is, therefore, equally adjusting to the existing socio-economic requests. The general objective of the public sector is, in alignment with the private sector, to improve society, create predispositions to social growth and development, influence the positive determination of national economies and business entities in order to create new values. With the notion of a ̋public service ̋, the public sector ensures timely engaged, high quality and content realization of citizens' public interests. Therefore, it is necessary to define and develop models of public management that will adapt to changes in the social environment and effectively manage various aspects of the public sector's internal functions. The aim of this paper is to explore modern aspects of the public sector and to determine adequate public management modalities. The research methodology is based on analysis of the public sector structures in the Republic of Croatia, accompanied with a review of current public governance relationships. Respectfully, the public sector is divided into the general government (public administration) and public (social) companies. Each level of the public sector has its own sub-sectors with different activities, specific goals and requirements. This also requires public management to set the conditions for specialization, multidisciplinary approach and interactivity with different subjects from the business environment. Research results indicate the development of a public management model intended to increase public sector responsiveness to contemporary changes in the social and business environment. The main conclusion states that developing transparent public management is a prerequisite for developing an efficient public sector that can successfully meet the needs of all its users in the 21st century.
Raziskovalno vprašanje (RV): Ali ženske v organizacijah še vedno nimajo enakih možnosti in se težje dokazujejo kot moški, ter ali morajo biti ženske zelo močne, iznajdljive ter vztrajne, da lahko ...uskladijo družinsko življenje in kariero. Namen: Namen članka je raziskati položaj ženske v organizaciji, odkriti težave s katerimi se srečujejo pri svoji poklicni karieri, obrazložiti naravno vlogo žensk in neenakopravnost med spoloma pri usklajevanju s plačanim delom. Zaradi stereotipov prihaja do diskriminacije na delovnem mestu v nekaterih sektorjih pa tudi na področju plač. Cilj je opredeliti pojem organizacije in ženske v njem ter usklajevanje ženske na različnih področjih in kakšna je vloga ženske v primerjavi z moško vlogo. Metoda: Za raziskavo smo uporabili metodo kvalitativne analize, ki temelji na vsebinski analizi različnih člankov iz obstoječe literature domačih avtorjev. Uporabili smo kvalitativno metodo, metodo kompilacije, s katero smo povzeli rezultate drugih avtorjev na omenjeno tematiko. Rezultati: Ugotovljeni rezultati raziskave kažejo, da se v današnji družbi ženske vse bolj uveljavljajo v organizacijah, prav tako pri napredovanju, saj usklajujejo kariero ter družinsko življenje. Organizacija: Rezultati raziskave ponujajo različnim organizacijam in drugim ustanovam informacije za delovanje v smeri ravnanja pri odnosih do zaposlenih. Družba: Ugotovitve raziskave bodo vplivale na trajnostni razvoj družbe iz dveh vidikov in sicer gospodarskega ter družbenega. Originalnost: V teoretičnem delu raziskave smo na enem mestu strnjeno predstavili raziskovalna in praktična spoznanja o vlogi ženske v organizaciji. Originalnost raziskave je v analizi različnih člankov in literature . Omejitve/nadaljnje raziskovanje: Kvalitativna raziskava o vlogi žensk v organizaciji ima metodološke in vsebinske omejitve. Podali smo predloge za nadaljnje raziskovanje na področju neenakosti v podjetjih in drugih organizacijah s poudarkom na njihovem upravljanju in zastopanosti v vršnem menedžmentu.
Pandemija bolesti COVID-19 izazvala je ekonomske šokove te je potaknula rasprave o tome kako poboljšati otpornost lokalnih i regionalnih jedinica na krize. Inovacije javnog sektora predstavljaju ...izazov, ali donose koristi, posebno za vrijeme društveno-gospodarskih kriza. Rad istražuje provedbu inovacija u javnom sektoru na lokalnoj i regionalnoj razini. Dok se većina dosadašnjih istraživanja bavi istraživanjem uloge privatnog sektora u provedbi inovacija u javnom sektoru, u ovom je radu cilj istražiti sposobnost lokalnih i regionalnih jedinica za provedbu inovacija i prepreke za provedbu inovativnih aktivnosti iz perspektive lokalnih dionika. Istražuje se postoji li heterogenost izmeðu jedinica lokalne i regionalne samouprave te lokalnih razvojnih agencija i lokalnih akcijskih grupa u razini inovacija i, ako postoje, s kojim se preprekama lokalni dionici susreću pri uvoðenju ili provedbi inovacija. Takoðer, istražuje se i utjecaj identificiranih prepreka na proces uvoðenja inovacija. Rezultati ukazuju na tri glavna čimbenika koji narušavaju proces uvoðenja inovacija u javnom sektoru. To su prepreke vezane za kompetencije, birokratske prepreke i poteškoće u financiranju. Pri tome su kao najznačajnije prepreke procesa uvoðenja inovacija u hrvatskom javnom sektoru identificirane financijske poteškoće te prepreke vezane za kompetencije.
SAŽETAK
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem kod nas i u svijetu. Starenje stanovništva povećava opterećenost bolešću, a dinamiku ponude i potražnje za kardiološkim ...uslugama, uz starenje populacije, određuju brojni drugi čimbenici. Svrha ovoga istraživanja jest analiza ljudskih resursa u kardiologiji temeljem odabranih indikatora, što uključuje broj, dob i stope kardiologa na nacionalnoj i županijskoj razini. Broj kardiologa dobiven je od Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za 2020. godinu, a ostali podatci dobiveni su od Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U Hrvatskoj je 2020. godine ukupno bilo 334 kardiologa, njih 291 (87,12%) u javnom sektoru, od čega su 123 (42,26%) bile žene i 168 (57,73%) muškarci. U privatnom sektoru bilo je zaposleno 43 kardiologa, od toga 13 (30,23%) žena i 30 (69,76%) muškaraca. U polovici županija više od 50% specijalista bilo je starije od 50 godina. U privatnom sektoru kardiolozi su bili statistički značajno stariji, 55 naspram 46 godina (p < 0,001). Prosječna stopa kardiologa u javnom sektoru iznosila je 60 na milijun stanovnika, a ukupno u javnom i privatnom sektoru 69. Županije s višim indeksom gospodarske snage imaju više kardiologa, međutim razlike nisu značajne, dok županije s četiri velika grada i medicinskim fakultetima, Zagreb, Split, Rijeka i Osijek imaju gotovo dvostruko veće prosječne stope kardiologa na milijun stanovnika od ostalih županija. Udio kardiologinja, računajući oba sektora, jest 40,72%, a županije s velikim gradovima i medicinskim fakultetima imaju nešto veći udio – 41,87%. Ovim su istraživanjem prikazane određene specifičnosti ljudskih potencijala u kardiologiji u Hrvatskoj, prvenstveno nejednaka distribucija stopa kardiologa na županijskoj razini, kao i razlike po dobi i spolu u javnom i privatnom sektoru.
The process of privatization and Serbia's determination to join the European Union, as well as the growing economic crisis and market competition as factors of an exogenous nature, have imposed both ...the need for the creation of an instrument in front of the private sectoras well as before the public sector that will overcome the growing market challenges, which are inevitably posed both to private entities and to public sector entities. Apart from their basic role, which is reflected in the provision of quality services to their main consumers -the population, the demands of higher fiscal authorities for saving, increasing the efficiency and effectiveness of operations, as well as for achieving profit, are increasingly placed before the management of public enterprises. Qualityof services provided. Increasing public sector orientation towards the market principles of business has imposed on the public sector the implementation of some traditional market mechanisms that are used in the function of raising the overall profitability of the business, and hence the demand for permanent education of management and employees in the function of mastering and implementing traditional market instruments in the direction of greater efficiency of public enterprises. The paper will analyze the concept and characteristics of the public sector, the basic nature and the essence of controlling, the process of implementation of controlling in public sector entities, and the level of development of controlling in the public sector of the Republic of Serbia.
Odluke u javnim poduzećima ne donose se isključivo na temelju kriterija profitabilnosti, već je riječ o objedinjavanju kriterija tržišnosti i javnosti. Unatoč raznolikosti ciljeva koje projektima u ...javnom sektoru treba zadovoljiti te činjenici da se odluke donose političkim procesom pregovaranja između dionika, podloga donošenju odluka treba biti analiza troškova i koristi. Pri tome treba uključiti sve koristi: materijalne i nematerijalne, izravne i posredne. Valja imati na umu da projekt treba biti troškovno pokriven kako u fazi izgradnje, tako i u fazi korištenja i održavanja. U ovome radu analiziraju se odluke u javnom poduzeću HAC s naglaskom na upravljačke odluke pri izgradnji autoceste A1. Ciljevi izgradnje ove autoceste bili su povezivanje državnoga prostora, povezivanje s europskom mrežom autocesta, razvoj turizma te povećanje sigurnosti prometa. Ti su ciljevi ostvareni. No nisu ostvareni željeni ciljevi povećanja razvoja, posebno gospodarskoga razvoja ruralnih i slabije naseljenih područja te zadržavanja i povećanja broja stanovnika. Tržišni ciljevi projekta također nisu ostvareni. Troškovi izgradnje dionice od Bosiljeva do Splita premašili su planirane troškove za 3 milijarde kuna. Prihodi su od 2015. do 2017. godine bili u prosjeku 500 milijuna kuna manji od projiciranih. Na temelju ovih podataka nameće se pitanje je li autocestu A1 trebalo graditi s pomoću kredita ili putem javno-privatnog partnerstva. S obzirom na pogreške u projekcijama, može se pretpostaviti da bi model javno-privatnog partnerstva podrazumijevao realniju procjenu prometne dinamike, nižu cijenu gradnje, bolje upravljanje prihodima, ali i postupniju gradnju.
Kada efektivnost rada u javnom sektoru počne da stagnira ili da opada, nameće se logično pitanje „Zašto se to događa?“. Odgovor se nalazi, prije svega, u činjenici da se sa razvojem broja uposlenika ...u javnom sektoru i sa nastalim društvenim promjenama nije usporedo tekao i proces za unapređenje sistema upravljanja ljudskim resursima, te sistema motivacije u okviru istog. Uzrok određenog ponašanja čovjeka jesu unutarnji psihološki pokretači koji ga tjeraju na neku aktivnost, pa učinak nekog pojedinca ne ovisi samo o njegovoj sposobnosti već i o motivaciji. Zadatak i obveza menadžera je da shvate ljudsku složenost i osobnost, motivacijske teorije te da u zavisnosti od specifičnih okolnosti u kojima javni sektor djeluje izabere i primjeni materijalne i nematerijalne motivacijske tehnike.
Cilj rada je istražiti postajanje i karakteristiku veze motivacije i učinkovitosti pružanja usluga u javnom sektoru s posebnim osvrtom na povezanost sustava kontrole i stimuliranja zaposlenih s učinkovitosti pružanja usluga.
U članku se uspoređuje veličina javnoga sektora u Hrvatskoj u odnosu na zemlje Europske unije upotrebom više pokazatelja zaposlenosti u javnom sektoru (tj. njegovim pojedinim segmentima) te rashoda ...opće države. O podacima se diskutira s aspekta eventualno prevelikoga javnog sektora te u kratkoročnom kontekstu utjecaja recentne krize na zaposlenost i opću gospodarsku situaciju. Komparativna analiza pokazuje da, prema većini pokazatelja o zaposlenosti, Hrvatska nema prevelik javni sektor, osim kada je riječ o udjelu zaposlenih u javnim poduzećima u ukupnoj zaposlenosti. Udio rashoda opće države za naknade zaposlenika u Hrvatskoj niži je od prosjeka zemalja EU-a, ali je u prve tri godine promatranog razdoblja bio viši od istovjetnog udjela u zemljama Srednje i Istočne Europe. Udio ukupne potrošnje opće države u BDP-u za Hrvatsku niži je od istovjetnih udjela u zemljama EU-a i zemljama Srednje i Istočne Europe. Zbog utjecaja krize, u Hrvatskoj su donesene i/ili planirane neke restriktivne mjere u pogledu plaća i zapošljavanja u javnom sektoru. Uz nužnost zaustavljanja potencijalno neodrživih fiskalnih trendova, problemu zaposlenosti u javnom sektoru treba pristupiti stavljajući naglasak na povećanje učinkovitosti.
To examine the state of managerial accounting use in Croatian public sector, the survey based on the questionnaire made was conducted in 2006 and 2011. The questionnaire was sent to 150 organizations ...and units in public sector and it consisted of 24 questions. The total of 123 units responded to the questionnaire in 2006, while 88 public sector units and organizations returned the answered questionnaire in 2011. In this paper the authors present empirical results of the research conducted. The results prove that cost management for purposes of cost planning and control in Croatian public sector is still undeveloped and still not sufficiently used in the process of determining budgetary spending. Also, the authors provide possible solutions for better usage of managerial accounting in Croatian public sector.
PDF
