U članku se uspoređuju stanje i kretanje neto plaća po satu rada u javnom sektoru, poduzećima u državnom vlasništvu i privatnim poduzećima u Hrvatskoj na temelju podataka iz Ankete o radnoj snazi u ...razdoblju 2000.-2012. Rezultati pokazuju da je 2000. godine prosječna plaća u javnom sektoru bila gotovo 40 posto veća nego u privatnom, ali da se ta razlika smanjila na oko 25 posto u 2008. i 2012. Razlika između poduzeća u državnom vlasništvu i privatnih poduzeća nešto je manja – 18 posto u 2012. Detaljnija kvantitativna analiza koja je koristila regresijske ocjene i Oaxaca-Blinderovu metodu dekompozicije, pokazuje da je prilagođeni jaz plaća – razlika u plaćama korigirana za međusektorske razlike u karakteristikama radnika i radnog mjesta – znatno manji nego jaz mjeren usporedbom prosječnih plaća. Regresijska analiza pokazuje da je prilagođena premija u korist javnog sektora, u odnosu na privatni, 2000. godine iznosila 18 posto, a tijekom promatranog razdoblja kontinuirano se smanjivala te je 2012. iznosila 5 posto.
Društvene mreže revolucionirale su način na koji međusobno komuniciraju. Ta je transformacija utjecala i na marketinške
strategije, uključujući one koje koriste mali gradovi i općine u javnom ...sektoru. U radu se ispituje utjecaj društvenih mreža
na marketing javnog sektora u malim gradovima i općinama. Istraživanje je provedeno na uzorku od 104 ispitanika sa
područja Republike Hrvatske. Rad istražuje u kojoj se mjeri društvene mreže koriste u marketingu javnog sektora i utjecaj
koji te mreže imaju na promicanje usluga lokalne samouprave i privlačenje novih poduzeća. Rezultati istraživanja
otkrivaju da se društvene mreže široko koriste u marketingu javnog sektora, a Facebook je najčešće korištena platforma.
Istraživanje također otkriva da društvene mreže imaju značajan utjecaj na uspjeh marketinga javnog sektora u malim
gradovima i općinama, jer omogućuju učinkovitiju komunikaciju sa stanovnicima i potencijalnim investitorima.
Sveukupno, istraživanje pruža vrijedan uvid u korištenje društvenih mreža u marketingu javnog sektora u malim
gradovima i općinama. Rezultati istraživanja naglašavaju potencijalne prednosti društvenih mreža za promicanje usluga
lokalne samouprave i privlačenje novih poduzeća te identificira neke od izazova koje je potrebno riješiti kako bi se te
koristi maksimizirale. Rezultati ovog istraživanja mogu se koristiti za informiranje o razvoju učinkovitih marketinških
strategija javnog sektora koje iskorištavaju mogućnosti koje nude društvene mreže.
Kako bi se istražilo do koje se mjere u hrvatskom javnom sektoru koristi upravljačko
računovodstvo, 2006. i 2011. je provedena anketa. 2006. je na upitnik odgovorilo ukupno 123
ispitanika dok je ...2011. upitnik popunilo 88 jedinica i organizacija iz javnog sektora.
U ovom radu autori prezentiraju empirijske rezultate provedenog istraživanja. Rezultati
dokazuju da je upravljanje troškovima u svrhu planiranja i kontrole troškova u hrvatskom
javnom sektoru još uvijek nedovoljno razvijeno i nedovoljno korišteno u procesu određivanja
proračunske potrošnje. Isto tako, autori daju moguća rješenja za bolje korištenje upravljačkog
računovodstva u hrvatskom javnom sektoru.
Veličina javnog sektora u Hrvatskoj Bejaković, Predrag; Vukšić, Goran; Bratić, Vjekoslav
Hrvatska i komparativna javna uprava,
04/2011, Letnik:
11, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Mjerenje i usporedivost javnog sektora složeni su, a kakvoća
i pouzdanost podataka upitni, prvenstveno zbog metodologije izračuna, definicije i postojećih razlika između pojedinih javnih sektora. ...Definicije javnog sektora Međunarodnog monetarnog fonda, Sustava nacionalnih računa Ujedinjenih naroda te OECD-a, organizacija koje su najdalje otišle u analizi javnih sektora, primijenjene su u radu na hrvatski javni sektor. U skladu s tim definicijama hrvatski se javni sektor može podijeliti na opću državu i javna poduzeća. Cilj rada je da se bez obzira na probleme s konzistentnošću i točnošću podataka pokuša što točnije
utvrditi stvarni broj zaposlenih i rashode za zaposlene u hrvatskom javnom sektoru. Analiza pokazuje da je hrvatski javni sektor u razdoblju 2006.–2008. narastao za oko 10 tisuća zaposlenih. Najveći je broj zaposlenih u općoj državi.
U uvodnom dijelu rada obrazlaže se što je javno privatno partnerstvo (JPP), njegovi karakteristični elementi, ugovorni oblici i njihovi modeli. U radu se odgovara na pitanje o načinu zaduženja javnog ...sektora i o tome tko snosi rizik izgradnje. U dijelu rada koji se odnosi na primjenu projekata JPP-a u Hrvatskoj opisane su Smjernice Vlade RH i prikazana je Uredba o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora. Tim je dokumentima određeno i tko mogu biti sudionici u JPP-u.
Pokazatelji uspješnosti u visokom obrazovanju Vašiček, Verica; Budimir, Verica; Letinić, Svjetlana
Privredna kretanja i ekonomska politika,
04/2007, Letnik:
17, Številka:
110
Paper
Odprti dostop
U radu se daje pregled mjera kvalitete pružanja usluga javnog sektora s naglaskom na sektor visokog obrazovanja. Javni sektor nije profitno orijentiran, već služi zadovoljenju javnih potreba ...stanovništva. Korisnici usluga javnog sektora i porezni obveznici moraju biti zadovoljni kvalitetom usluga i učinkovitošću javnog sektora, te je stoga potrebno provesti vrednovanje učinkovitosti javnog sektora u pružanju usluga. Metode poslovne analize predviđene za profitna poduzeća nije moguće primjenjivati u javnom sektoru, već je potrebno definirati metode analize prilagođene definiciji i strukturi javnog sektora. Većina zemalja kao sredstvo vrednovanja kvalitete i učinkovitosti javnog sektora koristi pokazatelje uspješnosti (performance indicators). Rad prikazuje skupove pokazatelja uspješnosti visokog obrazovanja Australije, Kanade i Velike Britanije, kao začetnike ideje mjerenja uspješnosti. Svaka od navedenih zemalja propisuje vrlo širok spektar pokazatelja uspješnosti, obvezan za izračunavanje i izvještavanje. Budući da mjerenje i izvještavanje o uspješnosti ustanova visokog obrazovanja, kao ni u ostatku javnog sektora Hrvatske, nije propisano niti jednim zakonskim aktom, rezultati istraživanja ukazuju na potrebu njihovog definiranja i primjenjivanja.
Ovaj rad usmjeren je na slučaj Slovenije a vezano za strateške promjene u procesima upravljanja s naglaskom na skretanje prema implementaciji ciljeva Lisabonske strategije. EU će biti ...“najkonkurentnija i na znanju temeljena dinamična ekonomija u svijetu”, sposobna za razvoj održive ekonomije s više boljih radnih mjesta i većom društvenom kohezijom. To su najvažniji prioriteti Lisabonske strategije. Te promjene u organizacijama javnog sektora imaju veliki značaj za regionalni razvoj Slovenije. Cilj ovog rada je razmotriti i razjasniti razvoj i prioritete slovenske javne administracije u procesu usmjeravanja prema primjeni ciljeva Lisabonske strategije. U radu se također ističu suvremena dostignuća slovenske strategije e-administracije. U radu se koristi znanstvena metoda istraživanja na temelju slučaja, s naglaskom na longitudinalnu i pre-post tehniku metodološkom pristupu. Rezultati istraživanja pokazuju da metode strateškog upravljanja primijenjene na slučaju podupiru implementaciju ciljeva Lisabonske strategije u Sloveniji.
Testiranje na droge na radnim mjestima u Sjedinjenim Američkim Državama još su uvijek vrlo česta iako se takva praksa nerijetko žestoko kritizira. U ovome se radu raspravlja o stanju programa ...testiranja na droge i kratko se prikazuje kako je testiranje započelo te koja su radna mjesta prvo uključena u program testiranja. Potom se govori o testiranju na droge u javnome sektoru te se opisuju čimbenici koji utječu na politiku testiranja u raznim državama. To se uspoređuje s testiranjem na droge u ugostiteljstvu kako bi se doznalo služi li testiranje svrsi, odnosno imaju li radna mjesta na kojima se provode takva testiranja manji broj radnika koji konzumiraju drogu i kako te procedure utječu na motivaciju radnika.
Prilikom razvojnog procesa ili investicijskog odlučivanja u javnom sektoru, politika i struka često imaju potpuno različita stajališta. Suprotni pogledi, međusobno nerazumijevanje i nemogućnost ...usvajanja kompromisa pri prijedlogu razvoja ili investicijama česti su uzrok devijacija koje su na kraju izražene u negativnim ekonomskim
posljedicama. Učinkovit i uspješan prijedlog, priprema i izdvajanje investicija u javnom sektoru jedan je od ključnih razvojnih čimbenika države obzirom na lokalnu zajednicu. Zbog ovih razloga odlučili smo problem pozornije istražiti i oblikovati sredstvo u obliku sustava za podršku odlučivanja. Da bi ključnim osobama u procesu odlučivanja omogućili iskaz njihovih razmišljanja na prirodan i njima blizak način, omogućili smo im upotrebu metode neizrazite logike - sustava ocjenjivanja s lingvističkim vrijednostima. Namjera ovog članka je
predstavljanje značaja i strukture neizrazitog modela usklađivanja mišljenja, a nastao je korištenjem rezultata studije slučaja - dvije slovenske općine. Studije slučaja pokazale su da je u javnom sektoru primjerenim pristupom moguće implementirati postupak odlučivanja kao rezultat procesa usklađivanja mišljenja različitih osoba koje sudjeluju u procesu odlučivanja.
Projektni menadžment kao važno sredstvo modernog menadžmenta i javno
privatno partnerstvo kao model suradnje javnog i privatnog sektora sustavno se
proučavaju u posljednjih dvadesetak godina. Međutim ...sprega i međuovisnost projektnog
menadžmenta i javno privatnog partnerstva nije dovoljno teorijski istražena ni u praksi
afirmirana, posebice kada je riječ o turizmu. Ni u hrvatskim ni u međunarodnim
razmjerima ne postoji dominantan model javno privatnog partnerstva u turizmu kao ni
sustavna metodologija projektnog menadžmenta koja bi se odnosila na javno privatno
partnerstvo u turizmu. U okviru navedenog problema i predmeta istraživanja postavljena
je znanstvena hipoteza: Suvremenim pristupom projektnog menadžmenta omogućuje se
komercijalna transformacija javnog sektora i partnerstvo, kao pretpostavka razvoja
turizma na svim upravljačkim razinama. Svrha i ciljevi ovoga rada bili su istražiti
teorijske odrednice i strateški okvir projektnog menadžmenta i javno privatnog
partnerstva u turizmu, načelno utvrditi kriterije javnog i privatnog sektora prilikom
uspostave partnerstva u turizmu, izabrati model partnerstva najprimjereniji potrebama
hrvatskog turizma te utvrditi metodologiju projektnog menadžmenta u izabranom modelu
partnerstva. Rezultati istraživanja potvrdili su postavljenu hipotezu. Dobrobit (welfare)
zajednice s aspekta javnog sektora i novostvorena akumulacija (profit) s aspekta
privatnog sektora identificirani su kao ključni kriteriji izbora modela javno privatnog
partnerstva. Na temelju navedenih kriterija, a istodobno uvažavajući važnost vlasništva
nad turistički atraktivnim prostorom, izabran je model BOT (Buildt – Operate – Transfer,
Izgradi – Upravljaj – Prenesi) kao najprimjereniji potrebama hrvatskog turizma. Na
izabrani model primijenjena je metodologija projektnog menadžmenta te je istaknuta
suradnja na određenim projektnim aktivnostima čime su istodobno zadovoljeni osnovni
izravni ekonomski pokazatelji učinkovitosti koje preferira privatni partner, ali također i
širi društveni učinci koje preferira javni partner. Konkretni primjeri iz prakse u kojima je
izložen odabrani model potvrdili su rezultate istraživanja.
Projektni menadžment kao važno sredstvo modernog menadžmenta i javno
privatno partnerstvo kao model suradnje javnog i privatnog sektora sustavno se
proučavaju u posljednjih dvadesetak godina. Međutim sprega i međuovisnost projektnog
menadžmenta i javno privatnog partnerstva nije dovoljno teorijski istražena ni u praksi
afirmirana, posebice kada je riječ o turizmu. Ni u hrvatskim ni u međunarodnim
razmjerima ne postoji dominantan model javno privatnog partnerstva u turizmu kao ni
sustavna metodologija projektnog menadžmenta koja bi se odnosila na javno privatno
partnerstvo u turizmu. U okviru navedenog problema i predmeta istraživanja postavljena
je znanstvena hipoteza: Suvremenim pristupom projektnog menadžmenta omogućuje se
komercijalna transformacija javnog sektora i partnerstvo, kao pretpostavka razvoja
turizma na svim upravljačkim razinama. Svrha i ciljevi ovoga rada bili su istražiti
teorijske odrednice i strateški okvir projektnog menadžmenta i javno privatnog
partnerstva u turizmu, načelno utvrditi kriterije javnog i privatnog sektora prilikom
uspostave partnerstva u turizmu, izabrati model partnerstva najprimjereniji potrebama
hrvatskog turizma te utvrditi metodologiju projektnog menadžmenta u izabranom modelu
partnerstva. Rezultati istraživanja potvrdili su postavljenu hipotezu. Dobrobit (welfare)
zajednice s aspekta javnog sektora i novostvorena akumulacija (profit) s aspekta
privatnog sektora identificirani su kao ključni kriteriji izbora modela javno privatnog
partnerstva. Na temelju navedenih kriterija, a istodobno uvažavajući važnost vlasništva
nad turistički atraktivnim prostorom, izabran je model BOT (Buildt – Operate – Transfer,
Izgradi – Upravljaj – Prenesi) kao najprimjereniji potrebama hrvatskog turizma. Na
izabrani model primijenjena je metodologija projektnog menadžmenta te je istaknuta
suradnja na određenim projektnim aktivnostima čime su istodobno zadovoljeni osnovni
izravni ekonomski pokazatelji učinkovitosti koje preferira privatni partner, ali također i
širi društveni učinci koje preferira javni partner. Konkretni primjeri iz prakse u kojima je
izložen odabrani model potvrdili su rezultate istraživanja.
Project management as an important instrument of modern management and
public-private partnership as model of public and private sector collaboration were
systematically studied in last 20 years. However, correlation and interdependence of
project management and public-private partnership is not adequately researched in theory
and established in practice, especially considering tourism. Either in Croatian or in
international proportions, dominant model of public-private partnership in tourism and
systematic project management methodology in public-private partnerships in tourism do
not exist. In consideration of the problem and subjects of research, the following research
hypothesis was formulated: Modern project management approach enables commercial
transformation of public sector and partnership, as premise of tourism development at all
management levels. The purpose and aim of this thesis were to research the theoretical
determinants and strategic frame of project management and public-private partnership in
tourism, to establish public and private sector criteria for implementing partnership in
tourism, to select the most appropriate partnership model considering Croatian tourism
and to define the project management methodology on selected partnership model. The
research results have confirmed the hypothesis set. Community welfare for public sector
and newly created accumulation (profit) for private sector have been identified as the key
criteria in the process of public private partnership model selection. On the basis of these
criteria, while recognizing the importance of ownership over potentially attractive tourist
locations at the same time, BOT (Build – Operate – Transfer) model is selected as
optimal in relation to the needs and expectations of Croatian tourism. The methodology
of project management is implemented on selected BOT model and cooperation on
specific project activities is pointed out which satisfy at the same time both basic direct
economic indicators of profitability preferred from private partner and wider social
impacts preferred from public partner. Presented case studies of the selected model have
confirmed the results of the research.
