Sažetak. Kronični hepatitis C (KHC) prepoznat je kao javnozdravstveni problem visokog prioriteta. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) postavila je globalni cilj sniženja smrtnosti za 65% i ...prevalencije za 90% do 2030. godine. Preduvjet za ostvarenje ovog cilja jest otkriće izravno djelujućih antivirusnih lijekova (DAA). Cilj je ovog rada prikazati prva iskustva u liječenju kroničnog hepatitisa C (KHC) trojnom kombinacijom antivirusnih lijekova ombitasvir/paritaprevir/ritonavir + dasabuvir (PrOD) uz dodatak ribavirina. Upotrebom matematičkog modela procijenjeni su prevalencija i broj komplikacija terminalne bolesti jetre ovisno o broju liječenih bolesnika do 2030. godine. Uključeno je 117 bolesnika s infekcijom HCV-om genotipa 1 i genotipa 4 koji su liječeni terapijom PrOD ± RBV. Izlječenje je postignuto u 97% liječenih, bez znatnijih nuspojava i prekida terapije. Liječenjem 450 bolesnika na godinu postigao bi se cilj sniženja smrtnosti za 65%. Pojačanim probirom (screeningom) osoba s rizikom, udruženim epidemiološkim naporima za otkrivanje asimptomatskih bolesnika i njihovim pravodobnim uključivanjem u medicinsku skrb omogućilo bi se da Hrvatska bude među prvim zemljama koja može ostvariti ciljeve SZO-a u kontroli virusnih hepatitisa.
U ovom se radu razrađuje koncepcija bioanalitičkih metoda i biosenzora na primjeru inhibicije kolinesteraza. Ovi bi se postupci mogli primijeniti za testiranje toksičnosti organofosfornih i ...karbamatnih pesticida. Kombiniranom primjenom ove koncepcije i fototermalne detekcije postiglo se povećanje osjetljivosti detekcije i broja analiziranih uzoraka. Autori su analizirali uzorke povrća na prisutnost organofosfornih spojeva paraoksona, diazinona i klorpirifosa te monometilnih karbamata karbarila i karbofurana. Autori su utvrdili da i nakon primijenjene jednostavne i brze pripreme mogu detektirati koncentracije npr. paraoksona ispod 1 ng/ml. Pokazalo se da je detekcija pesticida u povrću (luk, salata) s pomoću fototermalnog biosenzora moguća i bez ekstrakcijskih i prekoncentracijskih postupaka, što znatno ubrzava i olakšava analize. Bioanalitička metoda s acetilkolinesterazom pokazala je različitu osjetljivost prema pojedinim pesticidima i to je bilo u skladu s poznatim podacima o akutnoj toksičnosti izra.enoj oralnim LD50 vrijednostima za štakore. Stoga autori smatraju da bi primjena ove metode mogla nadopuniti ili nadomjestiti upotrebu laboratorijskih .ivotinja u testiranju toksičnosti antikolinesteraznih pesticida. Autori su također utvrdili različitosti u interakciji istog insekticida i acetilkolinesteraze različitih organizama.
Istraživani su učinci karbamatnog insekticida metomila u štakora. Nakon jednokratne peroralne doze od 3, 5 ili 7 mg/kg nađeno je značajno povećanje sveukupne aktivnosti laktat dehidrogenaze (LDH) ...nakon prvog dana tretmana. Najveća je aktivnost utvrđena trećeg dana nakon tretmana metomilom u dozi od 7 mg/kg. Enzimska aktivnost postepeno se smanjivala i sedmoga se dana normalizirala. Posebno je zapaženo povećanje aktivnosti izoenzima LDH-3 i LDH-4.
U posebnim je pokusima utvrđeno značajno smanjenje težine slezene i vijabilnosti splenocita u štakora tretiranih sa 6 mg/kg i 8 mg/kg metomila i to nakon prvog i nakon trećeg dana tretmana. Toksični učinci na slezenu mogli su se spriječiti pretretiranjem sa 60 mg/kg N-acetilcisteina. Prema rezultatima ovih pokusa čini se da bi toksični učinak metomila na slezenu mogao biti izravan učinak metomila na stanice slezene a ne putem kolinergičnog mehanizma. Važnost ovakvog citotoksičnog učinka i mehanizme citotoksičnosti i njihove povezanosti s reaktivnim oksidativnim procesima pri staničnom oštećenju valja još istraživati.
PDF
