Prirodne katastrofe su u posljednje vrijeme sve češća pojava u Japanu. Kako bi se osigurao neometan prijevoz dobara uslijed velikih niskofrekventnih katastrofa, u toj je zemlji razvijena cestovna ...mreža za promet u kriznim situacijama. Iako su učestalost i priroda nesreća različiti, za takvu prometnu mrežu još uvijek nije definiran kvantitativni stupanj rizika koji katastrofa za sobom nosi. U ovom je radu procijenjen kvantitativni rizik cestovne mreže za promet u kriznim situacijama uslijed različitih katastrofa kao što su potresi, poplave, klizanja tla, tsunamiji, vulkanske erupcije i oluje.
S povećanjem dubina vađenja rude i nastanka pogoršanih radnih uvjeta, opsežno i brzo vađenje rude u dubini može voditi ka složenijim dinamičkim karakteristikama tunela, njihovom izloženošću ...dinamičkim nesrećama kao što su raspuknuće stijene te provale ugljena/plina koje dovode do velikih oštećenja i gubitaka. Razvijen je trodimenzionalni model mehanike konstrukcija za duboke iskope te se dinamički model za slučajeve nesreće u tunelima dubokih iskopa analizirao i istraživao u skladu s teorijom sustava katastrofe; zatim je predstavljena "velika i mala teorija konstrukcija" podzemnih iskopa bez stupova i modificirana je metoda izračuna raspona "polja unutarnjeg naprezanja". U isto vrijeme, postavljena su dva modela mehanike konstrukcija za tunele, odnosno "predviđena deformacija" i "konačna deformacija" i predložena je nova metoda praćenja dinamičkih nesreća u tunelima. Takvi načini vađenja rude mogu učinkovito apsorbirati energiju dinamičkog djelovanja razvijenu savijanjem i pucanjem gornjih slojeva. Istraživanje pokazuje da kod vađenja bez podgrađivanja jamskih prostorija stupovima, velike se konstrukcije u stijeni oko tunela odnose na slojeve u okviru "luka naprezanja", dok se male konstrukcije odnose na punila bočnih površina prolaza, ugljen na vrhu, ugljen sa strane, neposredno krovište, drvene podloge i druge uporišne konstrukcije. Izvor sila dviju gore spomenutih konstrukcija nalazi se u slojevima u okviru "luka naprezanja", izvor sile punila bočnih površina prolaza je u napuklim slojevima u okviru "lomnog luka", a izvor sile ugljena sa strana u djelovanju slojeva u okviru "luka naprezanja"; u slučajevima punila bočnih površina prolaza s rezerviranom deformacijom, nosač opterećenja (stup za podgrađivanje ili punilo) samo nosi opterećenje neposrednog krovišta u okviru raspona nosivosti, a ne i opterećenje nastalo pomicanjem gornjih slojeva u okiru velike konstrukcije; u isto vrijeme on hermetički zatvara tunel i izolira šupljinu ostavljenu nakon izvađenog ugljena te tako učinkovito sprječava dinamičke nesreće kao što je pucanje stijena, itd.
Prirodne katastrofe imaju veliki utjecaj na javno zdravlje i dobrobit, uključujući ekonomski prosperitet. Važno je upozoriti na rizik od tih događaja, ali nedostaje važan korak dijeljenja znanstvenog ...razumijevanja koje zahtijevaju oni koji reagiraju i ublažuju učinke ekstremnih događaja. Imamo li ili možemo li graditi infrastrukturu za znanstvenu podršku odlučivanju koja je potrebna za brzo provođenje istraživanja i njihovo prevođenje u djelotvorne informacije.
Cilj je ovoga rada istražiti postojeće stanje i spremnost hrvatskih knjižnica za planiranje i upravljanje zaštitom u slučaju katastrofa. Knjižnične su zbirke danas izložene brojnim prijetnjama pri ...njihovoj dugoročnoj zaštiti i očuvanju. Neke prijetnje na knjižničnu građu utječu polako, čak i neprimjetno, ali neupitno, dok se druge pojavljuju naglo i neočekivano. Bez obzira na način na koji se prijetnje pojavljuju ili kako utječu na građu, knjižnice se suočavaju s izazovom da uvijek budu spremne sačuvati i zaštititi svoje zbirke. Preduvjet za učinkovitost zaštite knjižničnih zbirki je dobra organizacija i upravljanje dostupnim sredstvima što omogućuje dugoročno planiranje i donošenje odluka koje se temelje na čvrstim dokazima. Važan dio općeg upravljanja zaštitom je upravljanje zaštitom u slučaju katastrofa. Ono obuhvaća sva pitanja upravljanja koja su neophodna za suočavanje s opasnostima koje prijete knjižničnim zgradama, zbirkama, službama i ljudskim životima. Ključno je pitanje koje je motiviralo istraživanje predstavljeno u radu, sljedeće: jesu li knjižnice koje su iskusile posljedice ratne katastrofe unaprijedile svoje upravljanje zaštitom u slučaju katastrofa? Rat je u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine uništio mnoge knjižnice i njihove zbirke. Hrvatska stručna literatura u 1990-ima ukazuje na nepripremljenost osoblja i nedostatak planiranja. Jesu li hrvatske knjižnice, dvadeset godina kasnije, bolje pripremljene?
Rad se bavi suvremenom upitnošću ili neupitnošću ideje o Bogu koja Ga vidi na djelu u prirodi ili povijesti, projicirajući to pitanje na pozadinu koju najednom kraju čine velike prirodne katastrofe ...sa, za ljude tragičnim posljedicama, a na drugom, društveno-povijesna kretanja s još tragičnijim učincima, jer se tim povodom po pravilu, otvara problem Božje odgovornosti za neselektivne ljudske žrtve. Autor naznačuje dva moguća rješenja tog problema onkraj pitanja navodne Božje odgovornosti, bilo u znaku Božje ljutnje na ljudski rod ili Božje kazne za ljudske grijehe. I to ponajprije naglašavajući da se u okviru promišljanja o kršćanskom Bogu, koji se očitovao u Kristu, teško dade misliti u terminima monokratora i pantokratora, gospodara i vlastodršca nad svim što jest, kao što se njegov odnos prema ljudima i ljudskom svijetu teško dade misliti u smislenim okvirima onoga što inače govori grčki glagol (vladati, zapovijedati, biti nadmoćan, imati podanike).
PDF
