Opisan je novi sustav nomenklature (imenovanja) na osnovi podrijetla za polimere koji su kemijski modificirani. U tu je svrhu u ime polimera uvedena poveznica -mod-, npr. poli(A)-mod-(B). Sustav se ...primjenjuje u skladu s nomenklaturom polimera na osnovi podrijetla, ali predviđa, kada je to neizbježno, i imenovanje polimera na osnovi strukture. Sustav uključuje: (1) modifikaciju konstitucijske jedinice u drugu jedinicu poznate strukture; (2) općenitiju modifikaciju konstitucijske jedinice kojom nastaje bilo koja od više mogućih struktura. Uveden je i novi simbol, ~>, za uporabu pri grafičkom prikazivanju strukture modificiranih polimera.
Objavljeni su radovi pokazali da se modifikacijom drva limunskom kiselinom poboljšava stabilnost dimenzija drva i njegova otpornost na djelovanje gljiva. Međutim, kemijska modifi kacija drva na neki ...način mijenja i mehanička svojstva drva. Tlačna je čvrstoća jedno od bitnih mehaničkih svojstava drva. Modificirano drvo sniženih vrijednosti tlačne čvrstoće ima ograničenu upotrebu. Cilj rada bio je pokazati učinak modifikacije drva limunskom kiselinom (CA) na tlačnu čvrstoću drva. Drvo jele (Abies alba Mill.) i bukve (Fagus sylvatica L.) impregnirano je limunskom kiselinom uz dodatak natrij-dihidrohen-hipofosfita (NaH2PO2) kao katalizatora. Dio impregniranih uzoraka zagrijavan je zajedno s kontrolnim uzrocima pri temperaturi od 140 °C deset sati, a drugi je dio 35 minuta bio izložen mikrovalovima. U radu je uspoređena prosječna čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima modificiranog drva zagrijavanoga različitim postupcima s odgovarajućom čvrstoćom nemodificiranoga drva. Prosječna čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima drva zadržana je i nakon modifikacije. Prosječna čvrstoća na tlak modificirane jelovine čak je i povećana u usporedbi s nemodificiranom. Rezultati upućuju na mogućnost primjene drva modificiranoga limunskom kiselinom i za one namjene u kojima je uz povećanu stabilnost dimenzija i trajnost drva važna i tlačna čvrstoća drva.
Modifikacija drva prikladan je način poboljšanja njegove prirodne trajnosti i dimenzijske stabilnosti bez upotrebe biocida. Za tu namjenu dostupni su različiti postupci toplinske i kemijske ...modifikacije, ali oni vrlo različito utječu na strukturni integritet drva. U ovom su istraživanju toplinski modificirano drvo, drvo modificirano melaminskom smolom, acetilirano i furfurilirano drvo te drvo modificirano mDMDHEU-om podvrgnuti ispitivanju otpornosti na habanje, i to primjenom dviju različitih metoda koje u praksi rezultiraju različitim opterećenjima. Metoda Taber abraser uzrokovala je poprečno habanje površine drva, a metoda Shaker dinamičkim je opterećenjima uglavnom prouzročila habanje rubova uzoraka. Na otpornost drva na habanje utjecale su sve vrste modifikacija drvnih stanica, ali učinci su izrazito ovisili o vrsti modifikacije i vrsti opterećenja. Za karakterizaciju prikladnosti drvnih materijala s obzirom na otpornost na habanje u vanjskim uvjetima preporučuje se primijeniti skup metoda, što je bolje od primjene samo jedne vrste ispitivanja kako bi se u potpunosti simulirala opterećenja koja se pojavljuju u praksi.
Kemijskom modifi kacijom mogu se smanjiti nedostaci drva pri vanjskoj uporabi, kao što su upijanje vlage, bubrenje i utezanje, podložnost razgradnji pod utjecajem svjetlosti te pri napadu ...mikroorganizama. U ovom je istraživanju bukovina modificirana 7,0 %-tnom vodenom otopinom limunske kiseline uz dodatak 6,5% natrijhidrofosfita monohidrata (SHP) kao katalizatora i istraživana stabilnost boje i postojanost pri ubrzanom izlaganju vanjskim utjecajima tako modificiranoga drva, neobrađenoga i obrađenog lazurama. Uzorci su površinski obrađeni transparentnom vodenom lazurom i transparentnom otapalnom lazurom, te referentnom lazurom. Ubrzano izlaganje vanjskim uvjetima bilo je provedeno u QUV uređaju (tvrtke Q-Panel), opremljenome s UVA-340 fluorescentnim svjetiljkama, u trajanju 56 dana (1344 sati). Na površini uzoraka mjerila se promjena boje i sjaja, određivala adhezija i provjeravala pojava ljuštenja, pukotina, mjehuranja i kredanja. Ukupna promjena boje (ΔE*) obrađenih bukovih uzoraka na kraju izlaganja bila je manja od promjene na nemodificiranim uzorcima. Trend promjene sjaja modificiranih i nemodificiranih uzoraka bio je vrlo sličan tijekom izlaganja. Na kraju ubrzanog izlaganja vanjskim uvjetima nemodificirani su bukovi uzorci bili postojaniji nego modificirani. Kako bi se povećala površinska zaštita modificiranog drva, potrebno je posebno razviti novi tip premaza za drvo modificirano limunskom kiselinom.
Mali drveni blokovi jelovine i bukovine kemijski su modificirani neformaldehidnim sustavom za umrežavanje – limunskom kiselinom (CA), u trima različitim temperaturnim režimima. Upotrijebljene su ...dvije otopine limunske kiseline. U jednoj je katalizator bio NaH2PO2, a u drugoj NaH2PO4. Stabilnost dimenzija modificiranog drva određena je tzv. učinkom smanjenja bubrenja (ASE) metodom potapanja u vodi i sušenja do apsolutno suhog stanja. Upotrebom NaH2PO4 postignuto je gotovo jednako poboljšanje stabilnosti dimenzija kao i primjenom NaH2PO2.
U radu su prezentirani rezultati biološke otpornosti limunskom kiselinom modificiranog drva obične bukve (Fagus sylvatica) protiv gljive Poria placenta, a prema EN 113. Modifikacija je izvedena ...termokondenziranjem drvenih uzoraka impregniranih vodenom otopinom 7-postotne limunske kiseline (CA) i 6,5-postotnog natrijhipofosfita (SHP) pri 140 °C. Tijekom prvih pet minuta impregnacije uzorci su vakuumirani, a potom je u operacijski cilindar puštena otopina. Za cijelo vrijeme impregnacije primijenjen je apsolutni tlak od 2 kPa pri temperaturi od 20 °C. Navedeni uvjeti održavani su tri sata, nakon čega je slijedilo potapanje uzoraka u trajanju 18 sati pri atmosferskom tlaku. Uzorci su potom prosušeni u standardnoj klimi tijekom 48 sati, a zatim zagrijavani (termokondenzirani) u sušioniku na temperaturi 140 °C deset sati. Dodatno je kontroliran i sam utjecaj temperature na biološku otpornost. Mjereno je povećanje mase (WPG) zbog modifikacije, sadržaj vode (MC) i gubitak mase (dm) nakon djelovanja gljive. WPG bukovine modificirane limunskom kiselinom iznosio je 6,1%, a samo zagrijanih uzoraka -0,3%. Rezultati su pokazali čak 8,3 puta veću biološku otpornost bukovine modificirane limunskom kiselinom dok samo zagrijavanje nije imalo statistički značajan utjecaj na biološku otpornost. Nakon djelovanja gljiva uzorci modificirani limunskom kiselinom imali su najveći, a kontrolni uzorci najmanji sadržaj vode. Rezultati pokazuju da je modifikacija limunskom kiselinom obečavajuća alternativna metoda u zaštiti drva, no potrebna su daljnja istraživanja optimiranja koncentracija CA i SHP-a u vodenoj otopini, vremena i temperature termokondenzacije radi poboljšavanja željenih svojstava drva.
Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti utjecaj različitih vremena predimpregnacije (PIT) (60, 180 i 300 min), vremena zagrijavanja (H/RT) (60, 90 i 120 min) i kemijske modifikacije drvnog brašna ...(WF) na mehanička i fizička svojstva drvno-plastičnih kompozita (WPC). U istraživanju je za proizvodnju uzoraka WPC-a taljenjem i injekcijskim prešanjem upotrijebljeno drvno brašno acetilirane bukovine (Fagus orientalis L.) kao punilo i polipropilen (PP) kao matrica. Zatim su ispitana fizička i mehanička svojstva dobivenih kompozita. Rezultati su pokazali da drvno-plastični kompoziti dobiveni od acetiliranog drva s vremenom predimpregnacije i zagrijavanja od 60 min imaju najbolja mehanička svojstva, osim modula na savijanje. Nadalje, najmanje upijanje vode (WA) zabilježeno je za kombinaciju PIT-H/RT 60-120 min, dok je najmanje debljinsko bubrenje (TS) izmjereno za kombinaciju PIT-H/RT 300-60 min. Istodobno je primjena predimpregnacije i zagrijavanja pokazala sinergijski utjecaj na fizička i mehanička svojstva. Posljedično su kemijska modifikacija drvnog brašna i odabir odgovarajućih vremena zagrijavanja poboljšali adheziju između faza, a time i svojstva drvno-plastičnih kompozita.
Brzorastuća vrsta Populus deltoides ima veliku komercijalnu važnost za indijske trgovce drvom.
Unatoč velikoj dostupnosti i dobroj obradivosti, upotreba drva P. deltoides ograničena je zbog njegove ...slabe trajnosti. Stoga je radi bolje komercijalizacije drva Populus deltoides L. istražen utjecaj toplinske i kemijske modifikacije na njegovu dimenzijsku stabilnost i biološku trajnost. Kemijska modifikacija provedena je kombinacijom limunske kiseline i natrijeva hipofosfita. Toplinska modifikacija u trajanju od osam sati obavljena je u laboratorijskom sušioniku pri 140 °C, uz prisutnost zraka. Kemijski i toplinski modificirani uzorci drva pokazali su bolju dimenzijsku
stabilnost i biološku trajnost od nemodificiranih kontrolnih uzoraka. Kemijska modifikacija rezultirala je i većom dimenzijskom stabilnošću. Učinkovitost u sprečavanju bubrenja drva Populus deltoides bila je 2 – 2,5 puta veća u kemijski modificiranih uzoraka nego u toplinski modificiranih uzoraka, i to u radijalnome i tangencijalnom smjeru. Kemijski modificirani uzorci drva postali su znatno otporniji na biološko propadanje i pokazali su pet puta manji gubitak mase pri djelovanju termita nego toplinski modificirani i nemodificirani uzorci. Test s Trametes versicolor (TV) pokazao je gubitak mase od 9,46 % za kemijski modificirane uzorke, 40,26 % za toplinski modificirane uzorke i 50,02 % za nemodificirane uzorke. Za test s Rhodonia placenta (OP) uočen je sličan trend gubitka mase, koji je za kemijski modificirane uzorke iznosio 5,72 %, za toplinski modificirane uzorke 37 %, a za nemodificirane uzorke 43,85 %. Gubitak mase toplinski modificiranih uzoraka drva bio je manji od gubitka mase nemodificiranih uzoraka, ali su vrijednosti pokazale da se toplinskom modifikacijom pri 140 °C tijekom osam sati nije uspjela postići značajna otpornost protiv gljiva truležnica i termita.
PDF
