SAŽETAK
Autoimunosna hemolitička anemija je rijetka bolest imunosnog sustava koju karakterizira hemoliza vlastitih eritrocita uzrokovana autoprotutijelima i/ili aktiviranim komponentama komplementa. ...Ovisno o osnovnoj bolesti, autoimunosna hemolitička anemija može biti primarna ili sekundarna, a prema serološkim karakteristikama autoprotutijela dijeli se na toplu, hladnu i miješanu. Dijagnoza bolesti postavlja se na temelju pozitivnog rezultata direktnoga antiglobulinskog testa, anemije i prisutnih laboratorijskih pokazatelja hemolize. U vrlo rijetkim slučajevima mogući su oblici autoimunosnih hemolitičkih anemija s negativnim direktnim antiglobulinskim testom. Uz preciznu imunohematološku dijagnostiku potrebnu za razlikovanje pojedinih vrsta autoimunosnih anemija, za pravilno liječenje nužna je i dijagnostika osnovne bolesti. U liječenju toplih autoimunosnih hemolitičkih anemija najčešće se primjenjuju kortikosteroidi, a u težim slučajevima i rituksimab. Kod hladnih autoimunosnih hemolitičkih anemija važno je utopliti bolesnika i izbjegavanje hladnoće, a medikamentozno liječenje rituksimabom s bendamustinom ili bez njega potrebno je u težim slučajevima. U refraktornim slučajevima paroksizmalne hladne hemoglobinurije uz rituksimab se primjenjuju imunosupresivni lijekovi. Za miješanu autoimunosnu hemolitičku anemiju uz kortikosteroide se preporučuje rano primijeniti rituksimab. U liječenju simptomatske anemije primjenjuje se transfuzijsko liječenje, a za liječenje životno ugroženog bolesnika moguće je primijeniti intravenske imunoglobuline, plazmaferezu, a u rijetkim slučajevima retikulocitopenije i eritropoetin. Novi lijekovi, koji su trenutno u kliničkim istraživanjima, obećavajući su za liječenje teških oblika autoimunosnih hemolitičkih anemija, kao što su komplementom posredovane autoimunosne hemolitičke anemije ili refraktorni oblici hladnih autoimunosnih hemolitičkih anemija. Za praćenje terapijskog učinka autoimunosnih hemolitičkih anemija važno je poznavati kriterije kojima se definira odgovor na terapiju i ishod bolesti. Cilj ovoga preglednog rada jest prikazati aktualna saznanja o dijagnostici i liječenju te praćenju učinka terapije autoimunosnih hemolitičkih anemija.
Aktualni proces pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) jedinstvena je prilika za opis djelovanja ove međunarodne organizacije u području zdravstva te pregled ...predviđenih implikacija za hrvatski zdravstveni sustav. Pregled se posebno osvrće na rad OECD-a u području pokazatelja kvalitete, sigurnosti i ishoda zdravstvene zaštite te je zasnovan na znanstvenoj i sivoj literaturi kao i višegodišnjem iskustvu autora u radu s OECD-om. OECD je prepoznat po svojim naporima u prikupljanju i analizi podataka i izvještavanju o zdravstvenoj kvaliteti, sigurnosti i ishodima na globalnoj razini. Rad OECD-a u području zdravstva uključuje komparativnu analiza podataka, procjenu kvalitete zdravstvene skrbi u zemljama članicama, mjerenje ishoda zdravstvene skrbi te analizu učinkovitosti i pravednosti zdravstvenih sustava. Implikacije za hrvatski zdravstveni sustav u svjetlu pristupnog procesa mnogostruke su i odnose se na zdravstveni sustav, ustanove, zdravstvene djelatnike kao i pacijente. U ovom procesu prije, ali i nakon pristupa OECD-u, pridržavajući se međunarodnih standarda, učeći iz najboljih praksi i poboljšavajući podatkovnu kulturu, Hrvatska može raditi na postizanju bolje kvalitete zdravstvene skrbi, poboljšanih zdravstvenih ishoda i učinkovitijeg zdravstvenog sustava. U ovom je procesu važno da se kreatori politike (engl. policy-makers) i dionici u Hrvatskoj pozabave izazovima koji se mogu pojaviti tijekom ovog procesa kako bi se osigurala uspješna tranzicija u članstvo u OECD-u i povezane koristi za zdravstveni sektor.
Cilj: Ispitati povezanost srednjeg volumena trombocita - MPV (engl. mean platelet volume) s kliničkim stadijem karcinoma grkljana te s histološkim značajkama karcinoma koje mogu činiti podlogu ...patofiziologije promijenjenog broja te volumena trombocita.
Materijali i metode: Retrospektivno su analizirani laboratorijski i klinički podaci 76 pacijenata s patohistološki potvrđenim planocelularnim karcinomom grkljana. Podijelom po kliničkoj TNM klasifikaciji dobivene su dvije skupine: rani i kasni karcinom grkljana. Nadalje, pacijenti su podijeljeni u grupe prema stupnju diferencijacije stanica karcinoma, kao i po prisutnosti vaskularne invazije.
Rezultati: Statistički značajna razlika između skupina ranog i kasnog karcinoma u demografskim podacima i podatku o pušenju nije pronađena. Usporedba MPV vrijednosti pokazala je značajnu razliku (P= 0,003) između skupina ranog i kasnog karcinoma grkljana. Nadalje, usporedba istih skupina ukazala je na povećan broj trombocita u skupini kasnog karcinoma grkljana (P<0,001). Uspoređene su skupine podijeljene na osnovu stupnju diferencijacije te je dokazana statistički značajna razlika u MPV vrijednosti (P= 0,001) dok se broj trombocita nije značajno razlikovao (P= 0,132). Uspordba MPV vrijednost između skupina karcinoma s i bez vaskularne invazije pokazala je statističku značajnost (P<0,001).
Zaključci: Ovim istraživanjem želimo ukazati na mogućnost korištenja MPV u svrhu određivanja kliničkog stadija i prognoze karcinoma grkljana. Određivanje MPV je lako dostupna i jeftina metoda koja kliničaru može dati važne informacije.
Promjene zemljišnog pokrova vidljiv su odraz promjena u društvu, a važno ih je proučavati zbog njihovih potencijalno negativnih posljedica na okoliš i stanovništvo. Predmet su ovoga istraživanja ...promjene zemljišnog pokrova na području sjeverne Hrvatske (Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija) u razdoblju između 1981. i 2011. godine, tijekom kojega je došlo do velike promjene u društvenogospodarskom sustavu. Metode daljinskih istraživanja temeljene na digitalnim snimkama satelitskog sustava Landsat omogućile su nadziranu klasifikaciju zemljišnog pokrova u četiri klase: izgrađeno, poljoprivredno zemljište, prirodna vegetacija i voda. Najvažnijim procesima promjena pokazali su se porast udjela prirodne vegetacije i izgrađenog zemljišta te smanjenje udjela poljoprivrednih površina. Rezultati istraživanja pokazali su da se intenzitet promjena zemljišnog pokrova mijenjao ovisno o reljefnim obilježjima područja. Porast prirodne vegetacije bio je najintenzivniji u brežuljkastim područjima blagog i srednjeg nagiba te u polojima rijeka Drave i Mure. U gusto naseljenim ravničarskim područjima najčešći je bio porast izgrađenog zemljišta zbog utjecaja (sub)urbanizacije.
Radi jasnijeg priopćavanja rezultata citološke analize urina i izjednačavanja terminologije članovi Hrvatskog društva za kliničku citologiju izradili su standardizirani obrazac za priopćavanje nalaza ...citološke analize urina. Prihvaćene su dijagnostičke kategorije Pariške klasifi kacije citologije urina te dodani opisi netumorske problematike urološke citologije. Predviđeno je da nalaz sadržava podatke o pacijentu, vrsti analiziranog uzorka, makroskopski pregled, metode obrade uzorka, primjerenost uzorka, citomorfološki opis i semikvantitativnu procjenu epitelnih i upalnih stanica, mikroorganizme, nestanične elemente, prisutnost i morfologiju eritrocita, dijagnozu prema Pariškoj klasifikaciji, komentar i zaključak te preporuke.
Citološka punkcija štitnjače nezamjenjiva je dijagnostička metoda u procjeni rizika za malignitet u čvorovima štitnjače. Bethesda klasifikacija citoloških nalaza štitnjače nastala je 2007. godine kao ...rezultat analize velikog broja podataka prikupljenih iz različitih ustanova i sadrži šest kategorija. Za svaku kategoriju procijenjen je rizik za malignitet i usvojene preporuke za daljnji postupak s pacijentom, a ujednačena je i terminologija u citološkim nalazima. Primjenjuje se u Sjedinjenim Američkim Državama i većini europskih zemalja uz neke nacionalne modifikacije. Prikazani su također i prvi rezultati njene primjene na Odjelu za opću citologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka u 2015. godini.
U posljednje vrijeme u Hrvatskoj sve se vise istražuju tla urbanih, industrijskih i vojnih prostora. S obzirom da urbani stanovnici provode znatan dio vremena na tim tlima, njihove značajke postale ...su iznimno bitne pa ih je nužno poznavati i uvažavati, naročito s aspekta potencijalnog onečišćenja i mogućeg štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i životinja. Pri tome se postavlja pitanje njihove klasifikacije, s obzirom da se do nedavno u postojećim klasifikacijskim sustavima Republike Hrvatske takvim tlima nije pridavala značajnija pozornost. Cilj ovog rada je predložiti način razvrstavanja tala u urbanim, industrijskim i vojnim prostorima, uvažavajući pri tome postojeću strukturu klasifikacije tala Hrvatske (Husnjak, 2014.). Za izradu ovoga rada korišteni su postojeći podaci istraživanja tala u urbanim, industrijskim i vojnim prostorima Republike Hrvatske, temeljem čaga su utvrđene značajke tih tala. Sva tla unutar navedenih prostora, predlaže se razvrstati u skupinu prirodnih, antropogenih ili tehnogenih i tehničkih antropogenih tala. Prirodna tla nastala su u skladu s pedogenetskim čimbenicima i procesima, dok su antropogena tla meliorirana prirodna tla isključivo u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Ova tla bi trebalo razvrstavati prema spomenutoj klasifikaciji tala Hrvatske. Tehnogena i tehnička antropogena tla su novonastala tla isključivo zbog intenzivne tehnološke i tehničke djelatnosti čovjeka izvan poljoprivrede. Predlaže ih se razvrstati u red terestričkih tala, odnosno u razred tehnogenih ili u razred tehničkih tala. U razred tehnogenih tala, pripadaju uz tla deponija i tla flotacijskih materijala, jos dva nova tipa tla: tlo industrijskog kompleksa i tlo vojnog kompleksa. Spomenuta tla nerijetko cine tzv. ,,Brownfield" zemljišta. U razred tehnickih tala predlaze se uvrstiti pet novih tipova tala: tlo parka, tlo igrališta, tlo zona za rekreaciju, tlo stambenog okoliša i tlo prometnog okoliša. Za navedene tipove tala daju se detaljni i jasni kriteriji za njihovu podjelu na nize pedosistematske jedinice.
In recent years, soils of urban industrial and military areas have been increasingly researched in Croatia. Given that urban residents spend a considerable amount of time on these soils, soil characteristics have become extremely important. It is essential to know and appreciate those soils, especially in terms of potential contamination and possible harmful effects on human and animal health. This raises the question of those soils classification considering that, until recently, such soils have not received much attention in the existing Croatian soil classification systems. The aim of this paper is to propose a method of soil classification in urban, industrial and military areas, respecting the existing structure of soil classification of Croatia (Husnjak, 2014). For the preparation of this paper, the existing soil survey data form urban areas, industrial and military complexes were used, on the basis of which the properties of these soils were determined. All soils within urban, industrial and military areas are suggested to be classified as natural or anthropogenic or technological and technical anthropogenic soils. Natural soils were formed according to pedogenetic factors and processes, while anthropogenic soils are meliorated natural soils only for the purpose of agricultural production. This soils are proposed to be classified according to the existing Croatian soil classification. Technological and technical soils are newly formed soils solely due to the intensive human activity outside of agriculture. It is proposed to classify those soils in the order of terrestrial soils, and in the classes of technogenic or technical soils. Also, in the class of technogenic soils, it is proposed to include two new soil types in addition to landfill and flotation materials: the soil of industrial complexes and the soil of military complexes. The mentioned soils often form so-called Brownfield land. Lastly, five new soil types are proposed to be included in the class of technical soils: park soils, playground soils, soils of recreation zone, residential environment soils and traffic environment soils. For these soil types, detailed and clear criteria are proposed for the separation into lower pedosystematic units.
ZUR KLASSIFIZIERUNG EINER MUNDART AUS DEM WILNA-GEBIETZusammenfassungIm Aufsatz wird eine neue Teilklassifizierung einer nördlichen Mundart des Wilna-Gebiets vorgestellt. Sie stützt sich auf die ...Analyse der qualitativen und quantitativen Verhältnisse im Vokalismus. Neueste Daten erlauben, diese Mundart, welche bislang nicht genauer eingeordnet worden war, in zwei Teile zu untergliedern: in eine Nordost-Wilnaer und eine Südost-Wilnaer. Die Unterscheidungskriterien beider Teile sind zweierlei: a) die quantitativen Verhältnisse im Vokalsystem, b) die qualitativen Alternationen zwischen den Gliedern der Vokaloppositionen. Die nordöstliche Wilnaer Mundart zeichnet sich durch ein phonetisches System aus drei Stufen der Vokallänge aus sowie durch eine quantitative, gemischte und qualitative Alternation der Vokale der mittleren und tiefen Reihe, welche von der betonten vs. unbetonten Stellung abhängt. Die südöstliche Wilnaer Mundart charakterisiert sich durch ein System aus zwei Stufen der Vokallängen. Eine qualitative Alternation von Vokalen der mittleren und unteren Reihe gibt es in ihr nicht. Neben deutlich erkennbaren Gebieten mit einem System aus zwei und drei Vokallängen kommen gemischte bzw. Ubergangsgebiete vor, welche Eigenschaften aufweisen, die beiden Teilen eigen sind. Der nördliche Teil der Wilnaer Mundarten, welcher sich durch drei Vokallängen auszeichnet, steht durch seinen Vokalismus dem System der Mundarten um Utena nahe, während der südliche Teil der Wilnaer Mundarten, der zwei Vokallängen aufweist, sich mehr an das System der „dzukischen“ (südaukstaitischen) Mundarten anlehnt.
U članku je opisano 11 šumskih stanišnih tipova iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike Hrvatske, koji su inače svrstani u stanišne tipove 91F0 i 91L0 Natura 2000. Prvi tip u Hrvatskoj ...obuhvaća povremeno poplavne i mokre šume hrasta lužnjaka u kojima prevladavaju higrofilne vrste, a tip 91L0 obuhvaća šume hrasta lužnjaka i običnoga graba na mikrouzvisinama nizinskoga područja i šume hrasta kitnjaka i običnoga graba u brežuljkastom vegetacijskom pojasu. U njima izostaju higrofiti, a velik je udio mezofilnih vrsta među kojima se u kitnjakovo-grabovim šumama ističu one ilirskoga flornoga geoelementa. Svaki je tip iz Nacionalne klasifikacije staništa kratko opisan uz navod dijagnostičkih pokazatelja važnih za njegovu identifikaciju i razgraničenje od povezanih tipova. Naveden je i odgovarajući kôd prema EUNIS-ovoj klasifikaciji i literatura u kojoj je podrobnije opisan.
The article describes the 91F0 and 91L0 Natura 2000 habitat types in Croatia. It containes 11 types according to the National Habitat Classification of Croatia (NHC).
The 91E0 habitat type extends to northern Croatia, in the river valleys of Sava and Drava, to approximately 100,000 ha. It consists of forests dominated by
Quercus robur
in admixture with
Fraxinus angustifolia
,
Alnus glutinosa
and
Ulmus minor
.
Carpinus betulus
and mesophilic species are absent. The habitat is wet, with a high level of groundwater. Floods are periodic and do not last long.
According to the NHC, type 91F0 includes phytocenoses:
E.2.2.1.
Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae
Horvat 1938
E.2.2.2.
Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides
Horvat 1938
E.2.2.3.
Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici
Rauš 1975
E.2.2.4.
Genisto elatae-Quercetum roboris carpinetosum betuli
Glavač 1961
Habitat type 91L0 comprises of two groups of syntaxons: pedunculate oak and hornbeam communities and sessile oak and and hornbeam communities. Pedunculate oak and hornbeam forests grow on the highest parts of the lowlands of Croatia. The ground is fresh, the groundwater level is lower than in the 91F0 type, and in floral composition there is a significant share of Central European mesophilic species.
Sessile oak and hornbeam communities grow in hilly belt of continental Croatia, predominantly in brown forest soils of neutrophil character. The main tree species are
Quercus petraea
,
Carpinus betulus
,
Acer campestre
,
Prunus avium
and
Fagus sylvatica
. Within the shrub and herb layer the Illyrian floral element is significant, with species
Lonicera caprifolium
,
Staphylea pinnata
,
Epimedium alpinum
,
Erythronium dens
-
canis
,
Helleborus atrorubens
,
Vicia oroboides
and others.
According to the NHC, type 91L0 includes phytocenoses:
Pedunculate oak and hornbeam communities (
Carpinion betuli
)
E.3.1.1.
Carpino betuli-Quercetum roboris typicum
Rauš 1975
E.3.1.2.
Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum
Rauš 1975
E.3.1.3.
Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerris
Rauš 1971
E.3.1.4.
Carpino betuli-Quercetum roboris tilietosum tomentosae
Rauš 1971
Sessile oak and and hornbeam communities (
Erythronio-Carpinion
)
E.3.1.5.
Epimedio-Carpinetum betuli
/Ht. 1938/ Borhidi 1963)
E.3.1.6.
Festuco drymeiae-Carpinetum
Vukelić ex Marinček 1994)
E.3.1.7.
Anemone nemorosae-Carpinetum
Trinajstić 1964
This article contains a description, area of distribution in Croatia, and diagnostic indicators for each habitat type. For each type related types are listed, the corresponding code according to EUNIS-classification, and literature in which is described in more detail. The article is intended for forestry experts, for identification and mapping of forest habitat types.
PDF
