Rad Hrvatske knjiţevnice 19. stoljeća i njihova recepcija u hrvatskoj književnoj historiografiji donosi pregled književnica koje su djelovale tijekom književno-stilskih razdoblja romantizma i ...realizma u hrvatskoj književnosti i koje su pisale hrvatskim jezikom. Za razliku od prethodnih razdoblja zamjetan je veći broj ţena koje sudjeluju u književnoj produkciji toga doba, pa su se na temelju članaka iz devetnaestostoljetne periodike pokušale utvrditi društvene okolnosti u okviru kojih žene književno djeluju, njihov društveno-kulturni poloţaj te motivi i poticaji za književni rad. U radu su u zasebnim poglavljima obrađene književnice: Ana Vidović, Dragojla Jarnević, Ana Vrdoljak, Jagoda Brlić, Milka Pogačić i Ivka Kralj, a analize njihovih opusa pokazale su da je njihov književnopovijesni značaj veći od onoga određenoga spolom, što je prethodno zamijećeno kao temeljni diskurs njihova predstavljanja u hrvatskoj književnoj historiografiji. Tako možemo govoriti o uvođenju novih motiva i tema te njihovoj originalnoj obradi u okviru onodobne hrvatske književnosti i to mahom kod svih književnica, o Ani Vidović kao autorici prvoga romantičnoga spjeva ili Dragojli Jarnević kao autorici jednoga od prvih romana u novijoj hrvatskoj književnosti, o činjenici da su prve uspjele u nakani pridobivanja čitateljske publike, ispunivši time jednu od najvažnijih zadaća svoga doba, prve u epske forme uvode nove teme, drugačije od uobičajenih hajdučko-turskih (Vidović i Jarnević), okreću se i suvremenim temama i prvim pokušajima psihologizacije likova (Jarnević), tematiziraju ţensko pitanje u okviru društveno općeprihvaćenih rodnih uloga (Jarnević, Brlić, Pogačić, Kralj), ali i prepoznaju djecu kao značajnu čitateljsku publiku i okreću se književnosti za djecu (Jarnević, Pogačić). U radu je posebna pozornost posvećena analizi recepcije navedenih književnica u hrvatskoj književnoj historiografiji, koja je pokazala nepostojanje usustavljenoga korpusa književnica, izostanak većine njih iz književnopovijesnih sinteza, nesuglasja u interpretacijama, ali i brojne faktografske i interpretativne netočnosti koje su se u radu pokušale ispraviti.
Rad Hrvatske knjiţevnice 19. stoljeća i njihova recepcija u hrvatskoj književnoj historiografiji donosi pregled književnica koje su djelovale tijekom književno-stilskih razdoblja romantizma i realizma u hrvatskoj književnosti i koje su pisale hrvatskim jezikom. Za razliku od prethodnih razdoblja zamjetan je veći broj ţena koje sudjeluju u književnoj produkciji toga doba, pa su se na temelju članaka iz devetnaestostoljetne periodike pokušale utvrditi društvene okolnosti u okviru kojih žene književno djeluju, njihov društveno-kulturni poloţaj te motivi i poticaji za književni rad. U radu su u zasebnim poglavljima obrađene književnice: Ana Vidović, Dragojla Jarnević, Ana Vrdoljak, Jagoda Brlić, Milka Pogačić i Ivka Kralj, a analize njihovih opusa pokazale su da je njihov književnopovijesni značaj veći od onoga određenoga spolom, što je prethodno zamijećeno kao temeljni diskurs njihova predstavljanja u hrvatskoj književnoj historiografiji. Tako možemo govoriti o uvođenju novih motiva i tema te njihovoj originalnoj obradi u okviru onodobne hrvatske književnosti i to mahom kod svih književnica, o Ani Vidović kao autorici prvoga romantičnoga spjeva ili Dragojli Jarnević kao autorici jednoga od prvih romana u novijoj hrvatskoj književnosti, o činjenici da su prve uspjele u nakani pridobivanja čitateljske publike, ispunivši time jednu od najvažnijih zadaća svoga doba, prve u epske forme uvode nove teme, drugačije od uobičajenih hajdučko-turskih (Vidović i Jarnević), okreću se i suvremenim temama i prvim pokušajima psihologizacije likova (Jarnević), tematiziraju ţensko pitanje u okviru društveno općeprihvaćenih rodnih uloga (Jarnević, Brlić, Pogačić, Kralj), ali i prepoznaju djecu kao značajnu čitateljsku publiku i okreću se književnosti za djecu (Jarnević, Pogačić). U radu je posebna pozornost posvećena analizi recepcije navedenih književnica u hrvatskoj književnoj historiografiji, koja je pokazala nepostojanje usustavljenoga korpusa književnica, izostanak većine njih iz književnopovijesnih sinteza, nesuglasja u interpretacijama, ali i brojne faktografske i interpretativne netočnosti koje su se u radu pokušale ispraviti.
The study Hrvatske knjiţevnice 19. stoljeća i njihova recepcija u hrvatskoj knjiţevnoj historiografiji / Croatian female authors in the 19th century and their reception in Croatian literary historiography brings a survey of women writers active in Croatian literature during the literary-stylistic periods of Romanticism and Realism and who were writing in Croatian language. As opposed to previous periods, a higher number of women taking part in the literary production of that time is noticeable. Therefore, based on the nineteenth-century periodical articles, this study attempts to determine social circumstances providing the framework for the literary activity of women, their social and cultural position as well as their motives and incentives for literary work. Separate chapters are dedicated to Ana Vidović, Dragojla Jarnević, Ana Vrdoljak, Jagoda Brlić, Milka Pogaĉić and Ivka Kralj, and analyses of their opuses have indicated that their literary-historical significance is larger than the one defined by sex, which has been previously noticed as the underlying discourse of their representation in Croatian literary historiography. Thus we can talk about the introduction of new motifs and themes and their original elaboration within the scope of the then Croatian literature and in the work of basically each and every female writer, about Ana Vidović as the authoress of the first romantic epic poem or Dragojla Jarnević as the authoress of one of the first novels in modern, 19th century Croatian literature, about the fact that they were the first to succeed in the intention to win over the reading audience, completing by this one of the most important tasks of their time. They were the first to introduce new topics in epic forms (Vidović and Jarnević), turning also to then contemporary themes and first attempts at character psychologization (Jarnević), thematizing the woman question within the context of socially ingrained gender roles (Jarnević, Brlić, Pogaĉić, Kralj), at the same time recognizing children as important reading public and turning to children's literature (Jarnević, Pogaĉić). In the book, a special emphasis is directed at the analysis of the reception of the mentioned women writers in Croatian literary historiography, showing the lack of a systematized corpus of female writers, the absence of most of them from literary-historical syntheses, discrepancies in interpretations, but also many factual and interpretative inaccuracies which this study attempted to correct.
U radu su prikazane intima i ljubav (ženska želja) u dva autobiografska, epistolarna romana: Hanka (1918) slovenske hrvatske književnice i feministkinje Zofke Kveder (1878-1926) i Jedno dopisivanje. ...Fragmenti romana (Korespondencije. Fragmenti romana, 1932) srpske književnice i feministice, Julke Chlapec-Đorđević (1882-1969). Uspoređuju se dvije studije slučaja i redefiniraju fenomeni srednjoeuropske književnosti na početku 20. stoljeća. Također se preispituju književni rad te problem ženske želje i intimnosti u srednjoeuropskom kontekstu i onom češke književnosti, kao njihov pomak prema modernosti. Južnoslavenske spisateljice i feministkinje bile su kulturni nomadi s višestrukim jezičnim identitetima, dio habsburškoga mita, te su živjele neko vrijeme u Pragu, tada važnom centru europskog modernizma i avangarde.
„Svojevoljno“ izmještene spisateljice, uvjerene u složenu književnost i otvorenije razumijevanje za Drugoga te za rodno pitanje, obje su bile duboko inspirirane češkom kulturom i književnošću. U razmatranim su romanima izgradile sliku novih žena i motive nevjere i izvanbračne veze. U analizi epistolarnog romana Hanka osvrće se na tematizaciju nove samostalne žene i njezine intime u kaosu apokalipse Prvoga svjetskog rata, fokusirajući se na prikaz idealizirane ljubavi i potisnute ženske žudnje. Julka Chlapec-Đorđević naslijedila je ostavštinu Zofke Kveder u Pragu i njezin roman Korespondencije pruža mogućnost analize konstrukcije rodnog identiteta protagonistica i protagonista (Marije Prohaskove iz Praga i njezinog ljubavnika Otona Šrepana, liječnika iz Slovenije), njihovu povijest izvanbračnih veza te njihovo poimanje intime i ljubavi. Time se preispituju nove ideje o rodnim ulogama – dio feminističkih teorija njihove spisateljice.
U radu se razmatraju i ideje koje su dovele u pitanje ustaljeno shvaćanje novog statusa spisateljica te teme intime u modernoj književnosti 20. stoljeća. Pomak prema intimi mogli bismo pratiti u književnom stvaralaštvu obiju južnoslavenskih književnica. Nije to bio samo problem književnoga stila i traženja novih pripovjednih rješenja, nego, prije svega, potraga za novom ženom i njezin put do slobode u pripovijesti. U književnosti se željelo izraziti novu žensku osobnost s pravom na složeni unutarnji svijet s mnogo emocija: pravo na ljubav shvaćeno je kao prostor za novu slobodu.
Biblografija: str. 127-130 i uz tekst.
Str. 5-7: Prefazione / Luigi Maria Torcoletti.
Padre Simpliciano da Fiume ; Saverio Clemente de Marburg ; Nicolò Hermon ; Stefano Dinarich ; Pietro Francetich ; ...Giuseppe de Bardarini ; Giuseppe de Zanchi ; Francesco Saverio de Orlando : L'istituzione delle nautiche di Trieste e di Fiume ; Antonio Miller ; P. Giovanni da Fiume ; Agostino Michelazzi ; Giovanni B. Giustini ; Ignazio bar. de Rain ; Giovanni de Celebrini ; Giuseppe Host ; Nicolò Ho
Padre Simpliciano da Fiume; Saverio Clemente de Marburg; Nicolò Hermon; Stefano Dinarich; Pietro Francetich; Giuseppe de Bardarini; Giuseppe de Zanchi; Francesco Saverio de Orlando: L 'istituzione delle nautiche di Trieste e di Fiume; Antonio Miller; P. Giovanni da Fiume; Agostino Michelazzi; Giovanni B. Giustini; Ignazio bar. "Giovanni de Celebrini; Giuseppe Host; Nicolò Ho.
Padre Simpliciano da Fiume ; Saverio Clemente de Marburg ; Nicolò Hermon ; Stefano Dinarich ; Pietro Francetich ; Giuseppe de Bardarini ; Giuseppe de Zanchi ; Francesco Saverio de Orlando : L'istituzione delle nautiche di Trieste e di Fiume ; Antonio Miller ; P. Giovanni da Fiume ; Agostino Michelazzi ; Giovanni B. Giustini ; Ignazio bar. de Rain ; Giovanni de Celebrini ; Giuseppe Host ; Nicolò Ho
Str. 5-7: Prefazione / Luigi Maria Torcoletti.
