Cilj rada je ukazati na posebnu važnost poznavanja općih razvojnih obrazaca djeteta kod svakog pedagoškog djelatnika s posbenim naglaskom na glazbeno područje. U radu se želi istaknuti značaj ...temeljenih stručnih kompetencija u radu glazbenog pedagoga koje se, uz glazbeno područje, odnosi na područje obrazovne psihologije, odnosno psihologije glazbe. Osobito je istaknut značaj razvojne psihologije glazbe koja predstavlja novi odnos između razvojne
psihologije i glazbenog obrazovanja. Poznavanje temeljnih obrazaca djetetovog kognitivnog razvoja predstavlja ujedno osnovu razumijevanja kognitivnih modela djetetova glazbenog razvoja. Kroz
pregled i kritički osvrt na osnovne kognitivne teorije glazbenog razvoja, Gardnerove teorije umjetničkog razvoja(Gardner, 1973.), Teorije učenja glazbe E. Gordona (1977.), Spiralne teorije glazbenog razvoja K. Swanwick i J. Tilman (1986.), Kognitivne teorije glazbenog
razvoja M.L. Serafine (1988.) i Teorije razvojne kumulacije J. Bamberger(1991.), zaključeno je da postoje kognitivni stadiji djetetovog glazbenog razvoja, ali ne u smislu univerzalnih stadija Piagetovog tipa. Radom se otkriva velika povezanost i međusobna interakcija između psihologije i obrazovanja te nastavnikove uloge pedagoga i psihologa koja je osobito naglašena kroz principe i filozofiju suvremenog odgoja i obrazovanja. Poznavanjem općih te glazbenih obrazaca djetetovog razvoja, nastavnik će kao refleksivni praktičar moći lakše uočiti određena odstupanja u djetetovom razvojnom procesu te kroz kritičko promišljanje i procjenjivanje svoj rad prilagoditi potrebama svakog pojedinog djeteta. Time će pridonijeti unapređenju kvalitete, kako općeg, tako i suvremenog glazbenog odgojno-obrazovnog sustava.
Rad se temelji na studiji slučaja djevojčice s rijetkim genetskim
poremećajem, Williams-Beurenovim sindromom. Jezični je razvoj sudionice praćen dvije godine (od devete do jedanaeste) na većem broju ...jezičnih varijabli, ali je cilj ovoga rada prikazati samo njezin receptivni rječnik te utvrditi poboljšava li se rječnik s porastom kronološke dobi. INDIFF metodom, statističkim postupkom namijenjenim upravo za praćenje individualnoga razvoja, pokazano je statistički značajno napredovanje u leksičkome razvoju. Međutim, uspoređujući postignuća sudionice u svim četirima vremenskim točkama ispitivanja s očekivanim rezultatima za njezinu kronološku dob, zaključuje se da njezin leksički razvoj uvijek zaostaje za razvojem njenih kronoloških vršnjaka.
Niz teorija kognitivnog razvoja naglašava utjecaj ranog socijalnog konteksta na različite aspekte dječjeg razvoja. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utječe li specifični socijalni kontekst ...(jednoroditeljska obitelj ili život bez roditelja) na kognitivni razvoj djeteta te postoje li, u kognitivnom razvoju djeteta, spolne razlike u dječjim reakcijama na nedostatak jednog ili oba roditelja.
Istraživanje smo proveli na djeci predškolske dobi, stare između 6 i 7 godina, ukupno 147 ispitanika. Izabrali smo tu dob da bismo što kompletnije obuhvatili kognitivni status djece: uz mjerenje inteligencije (test neverbalnog tipa i verbalni test), ispitali smo i spremnost za školu (poznavanje činjenica, percepciju, grafomotoriku i numeričko rezoniranje). Uzorak je podijeljen u tri kategorije: djeca koja žive s oba roditelja (od rođenja), djeca koja žive s jednim roditeljem (najmanje tri godine) te djeca koja žive bez roditelja - institucionalni smještaj.
Rezultati dobiveni u ovom istraživanju upućuju na to kako djeca koja odrastaju u domovima postižu sustavno lošije rezultate na svim ispitanim mjerama kognitivnog statusa u usporedbi s djecom koja odrastaju s oba roditelja. Na pojedinim mjerama domska djeca također postižu lošije rezultate i od djece koja rastu s jednim roditeljem. Značajnih razlika između djece koja odrastaju s jednim i oba roditelja nema. Također se pokazalo da postoje spolne razlike u dječjim reakcijama na odrastanje bez roditelja. Može se uočiti trend sustavnog opadanja uratka djevojčica koje odrastaju u institucionalnom smještaju (kako u odnosu na dječake iz te kategorije, tako i u usporedbi s rezultatima djece iz druge dvije kategorije). Navedeni podatak trebalo bi uključiti u planiranje pomoći i pripremu za školu djece koja odrastaju bez roditelja.
U radu se testira znanstvena utemeljenost Teorije neobrazovanosti Konrada Paula Liessmanna. On hipostazira da postoji samo jedan obrazovanja vrijedan cilj, a to je formiranje osobnosti koje se ...postiže obrazovanjem, dok izobrazbom taj cilj nije moguće postići, nego ga je moguće poništiti.
Znanstvena evaluacija navedenih teza pokazuje da pored formiranja osobe postoji više tzv. vanjskih ciljeva obrazovanja, te da se vanjski i unutarnji ciljevi (razvoj osobe) mogu, ali i ne moraju neutralizirati. Opovrgava se teza da se kognitivni razvoj osobe postiže samo obrazovanjem budući da se kristalizirana inteligencija koja se razvija doživotno razvija cjeloživotnom izobrazbom.
Provjerava se utjecaj obrazovanja i drugih formata učenja na moralni razvoj osobe. Potvrđuje se da se obrazovanjem unaprjeđuje moralno rasuđivanje, ali ne nužno i moralnost u smislu internaliziranih vrijednosti i moralnog ponašanja. Moralno se rasuđivanje u većoj mjeri ostvaruje obrazovanjem, dok se cjeloživotnom izvanodgojnom socijalizacijom (iskustvenim učenjem) prethodno postignuti odgojni učinci edukacije dobrim dijelom potiru. Time je taj dio Liessmannove teorije samo djelomično potvrđen.
Montessori metoda odgoja i obrazovanja jedna je od najpoznatijih alternativnih
metoda u svijetu, naročito u institucijama predškolskog odgoja. Znanstveno-
istraživački radovi od 2017. do 2022. ...pokazuju napredak u pogledu uzorkovanja
te odgovora na pitanja koji su to točno elementi Montessori metode
i pedagogije koji utječu na postizanje boljih rezultata djece koja pohađaju
ustanove Montessori pedagogije2 u odnosu na tradicionalno školovanu djecu.
Iako su rezultati istraživanja još uvijek kontradiktorni u pogledu izvršnih funkcija,
kreativnosti i matematičkih vještina, vidljivo je da polaznici Montessorija
postižu bolje rezultate u područjima kognitivnog, socijalnog i emocionalnog
razvoja. U ovom se radu kritički promatraju nedostatci u istraživanjima i nude
se prijedlozi za poboljšanje i posljedično smanjenje kontradiktornosti u određenim
varijablama rezultata.
Igre su se u rimskim arenama sastojale u osnovi od borbi gladijatora na život i smrt, od okrutnih smaknuća prijestupnika te od lova i borbi s divljim zvijerima. Milijuni ljudi i milijuni životinja ...ubijeni su u arenama carskoga Rima. Članak pokazuje da su spomenuti elementi igara pronađeni u većini predmodernih društava širom globusa od najranijih vremena, i u starim civilizacijama i u plemenskim društvima. Pojava pokreta za zaštitu životinja, ukidanje kulture dvoboja i sustava sadističkog kažnjavanja dio su kulturalnih transformacija koje su započele tek u doba prosvjetiteljstva i modernizacije. Može se pokazati da su psihičko-kognitivne strukture odgovorne za široku rasprostranjenost okrutnih praksi u predmodernim društvima te za njihovo ukidanje u procesima modernizacije. Interkulturalna psihologija uspijeva povezati te povijesne kognitivne strukture i transformacije s empirijskim rezultatima otkrivenima u različitim suvremenim kulturama širom globusa u posljednjih sedamdeset godina.
U radu se iznose rezultati istraživanja do kojih se došlo ispitivanjem stavova učitelja razredne nastave u pogledu učenikova poznavanja matematičkih sadržaja, razvijenosti matematičkog jezika i ...matematičkih vještina, stupnju kognitivnog razvoja, kao i razvijenosti matematičkih osobnosti kod učenika.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 156 ispitanika, učitelja razredne nastave u osnovnim škola. Provedeno je tijekom mjeseca veljače 2007. godine.
Dobiveni su sljedeći rezultati:
Ispitanici ističu: 1. da je stupanj poznavanja matematičkih sadržaja njihovih učenika dobre razine (prosječna aritmetička sredina iznosi: = 3.10); 2. da je matematički jezik učenika dobro razvijen ( = 3.01); 3. da su matematičke vještine učenika dobro razvijene ( = 3.02); 4. da je stupanj kognitivnog razvoja učenika dobre razine ( = 3.03); 5. da je kvalitativna osobina (geometrijski tip) gotovo dvaput prisutnija od kvantitativne osobine (algebarski tip).
