Rad se temelji na teorijskome polazištu prema kojemu se konstrukcije kao nezavisne argumentne strukture poopćuju iz specifičnih klasa glagola (Goldberg 1999: 209; Goldberg 2010: 52). Iz te se ...perspektive istražuje konstrukcija obilježavanja referenta izravnog objekta u hrvatskome jeziku. Prvo se nastoji obrazložiti iz kojih se glagolskih klasa konstrukcija poopćila, a potom se istražuju motivi i načini njezina širenja na druge klase glagola. U tu svrhu uvodi se model koji se metodski temelji na teoriji značenjskih okvira uređenoj pojmovima profila i baze (Goldberg 2010) te na teoriji konceptualne integracije (Fauconnier i Turner 2003). Obrazlaže se polazište da je enciklopedijsko znanje koje pripada bazama značenjskih okvira glagola presudno za objašnjenje njihove inovativne uporabe koja se svodi na integraciju glagola s argumentnom i pojmovnom strukturom konstrukcije obilježavanja. Polazište se preispituje na primjerima klasa glagola suđenja i glagola komunikacije. Osnovna je namjera rada dati doprinos određenju čimbenika koji motiviraju inovativnu glagolsku uporabu na razinijednostavnih rečenica.
The paper is based on the assumption that constructions as independent argument structures are generalised from specific classes of verbs (Goldberg 1999: 209; Goldberg 2010: 52). In that regard the characteristic Construction of Marking is investigated.First, we try to determine which verb classes the construction is based on, and after that we investigate the motives and modes of its extension to other verb classes. To this end we introduce a descriptive model which is methodologically based on the frame theory by way of the concepts of profile and base (Goldberg 2010) and on the theory of conceptual blending (Fauconnier and Turner 2003). The key point of the paper is that the encyclopaedic knowledge inherent to the bases of semantic frames of verbs is crucial for explaining their innovative integration within the Construction of Marking. We show this on selected examples of judgment verbs and verbs of communication. The fundamental aim of the paper is to contribute to the identification of factors thatmotivate innovative verb use at the level of simple sentences.
This paper investigates the conditions of the emergence and duration, i.e. the survival, of a conceptual integration that appeared in Croatian political discourse during the pre-election campaign for ...the 2011 parliamentary elections. This is the KUKURIKU-COALITION blend, which was at one time generally accepted among politicians, but also among the citizens of the Republic of Croatia. It appeared in all media, it was used by all politicians, both opponents of the coalition and its members. Although it was both loved and hated, and although it was referenced extremely often, after some time it gradually disappeared from language use. We will therefore illustrate in this paper the birth of this conceptual integration. We will show when this conceptual integration was most used and we will try to explain the reason(s) for its disappearance from today’s political discourse by analyzing survey responses and examples collected from websites over the last year.
Although conceptual metaphor (Lakoff and Johnson 1980) is undoubtedly one of the fundamental
segments in various cognitive linguistic theories, there are still many disputes concerning its ...motivation, cultural specificity, and processing. The aim of this paper is to give an overview of key
theoretical issues, unifying them into a coherent model which may be used as the basis for operationalization. The paper deals with two major problems: the motivation of conceptual metaphors and their dynamicity. We present an integrated approach to conceptual metaphor. On the one hand, we recognize the dynamicity of metaphor as a cognitive mechanism of connecting two domains of knowledge in real time. On the other hand, we do not exclude the conventionality of certain connections, thus enabling a general conceptual and textual analysis. The duality of metaphor is also reflected in their motivation. Rather than separating cultural motivation and embodiment, we argue for an approach in which conceptual metaphor is seen as equally grounded in cultural and embodied experiences which are part of central knowledge. Central knowledge is a
metonymical principle motivating conceptual metaphors within a certain community. Central knowledge is construed by and dependent on the cultural community, constraining the scope of what may be seen as culturally–universal or culturally–specific. Common embodied and cultural experiences motivate the creation of similar metaphors, and divergent experiences (or different interpretations of the same experience) cause variation. In the object vs. process debate we advocate the middle way. On the one hand, we recognize the dynamicity of conceptual metaphors as a construal process in real time, analyzable in terms of conceptual integration. On the other hand, we do not reject the possible conventionality of some connections, recognizing the analytical convenience of conceptual metaphors as static entities in conceptual and textual analysis.
U ovom će se radu ukratko pokušati predstaviti teorija konceptualne integracije Gilesa Fauconniera i Marka Turnera koja se danas smatra nadopunom teorije konceptualne metafore Georgea Lakoffa i Marka ...Johnsona. Na samom početku objasnit će se temeljne postavke teorije konceptualne integracije, nakon čega ćemo ju usporediti s teorijom konceptualne metafore da bismo ih mogli staviti u međusobni odnos, a na samom kraju analizirat ćemo nekoliko primjera da bi funkcioniranje teorije konceptualne integracije bilo jasnije i razvidnije.
Klasifikatori u znakovnim jezicima imaju status jezične univerzalije i predstavljaju produktivne konstrukcije kojima se opisuju različiti aspekti referenta i njihova odnosa s drugim elementima ...scenarija. Klasifikatori se dijele u četiri skupine: na klasifikatore entiteta, klasifikatore rukovanja, klasifikatore koji označavaju oblik i veličinu objekta i na klasifikatore koji označavaju tijelo ili dio tijela. Svaka skupina klasifikatora ima shematično semantičko polje koje određuje narav konstrukcije u cjelini. Shematičan semantički pol klasifikatora entiteta može se odrediti kao STVAR U ODNOSU, semantički pol klasifikatora rukovanja kao STVAR KAO ELEMENT PROCESA, kod klasifikatora koji označavaju oblik i veličinu objekta semantički pol definira se kao DIMENZIJE STVARI, a kod klasifikatora koji označavaju tijelo ili dio tijela kao DIO STVARI. Klasifikatore karakterizira veća razina ikoničnosti, što je primarno rezultat vizualne naravi znakovnih jezika, no izbor dijela scenarija koji će biti profiliran uvijek je arbitraran. Također, iako su produktivne konstrukcije, klasifikatori procesom leksikalizacije mogu postati leksičke jedinice.
Jedna od tvrdnji kognitivne lingvistike je da je moguće ukloniti granicu između semantike i pragmatike (usp. Evans & Green 2006). Usprkos tomu, istraživanja u tome polju na udaru su kritike zbog ...fokusa na značenje riječi/ fraze (semantika), a ne njihovu ilokucijsku snagu (pragmatika) (usp. Glebkin 2013; Pérez Hernández 2002; Ritchie 2004). Prikladan primjer su kritike konceptualne integracije koja navodno propušta uzeti u obzir da mnogobrojna značenja koja proizlaze iz integracijskoga prostora ovise o varijablama kao što su kontekst u kojem se diskurs odvija, kultura govornika/ slušatelja, okviri, intonacija i geste. što je porastom broja radova u tome polju rezultiralo dodatcima i prilagodbama Fauconnierova i Turnerova izvornoga dijagrama (usp. Coulson 2001; Ruiz de Mendoza & Peña Cervel 2002; Omazić 2005; Stadlemann 2012).
U ovome se radu analizira nekoliko predloženih modifikacija modela konceptualne integracije i primjenjuje ih se na tumačenje novinskih naslova. Naslovi se nameću kao idealan izvor za analizu implikatura budući da sami članak pruža kontekst i komentar. U radu se raspravlja o učinkovitosti uzimanja u obzir okvira, usidrenja ili dodatnih ulaznih prostora pri objašnjavanju pragmatičkoga učinka naslova. Nadamo se da će se ovim radom pridonijeti razvoju kognitivne pragmatike kao zasebnog polja istraživanja.
Rad istražuje uporabu kreativnog figurativnog jezika u američkom političkom diskursu fokusirajući se na uporabu izraza to play the race card i kreativnog figurativnog jezika potaknutog uporabom tog ...izraza. Cilj je ovoga rada pokazati da konvencionalne metafore mogu biti kreativno elaborirane u konceptualnoj integraciji proizvodeći kreativni figurativni jezik koji doprinosi povezivanju teksta i prenošenju retoričkih poruka. Primjenjujući teoriju konceptualne integracije, rad analizira inovativne konceptualne blendove, motivirane konvencionalnom metaforom KARTAŠKE IGRE, koji se koriste kako bi oživjeli političke rasprave, ali i promicali određene političke ideje. Također, kreativni metaforički blendovi doprinose povezanosti teksta na intertekstualnoj razini, povezujući različite dijelove diskursa.
O RUBNOM STATUSU KONTRAKCIJA Brdar-Szabó, Rita; Brdar, Mario
Jezikoslovlje,
12/2008, Letnik:
9, Številka:
1-2
Paper
Odprti dostop
Usprkos u posljednje vrijeme nešto povećanom zanimanju za kontrakcije kao model tvorbe
novih riječi, ta je pojava i dalje nedovoljno rasvijetljena. Gotovo se svi autori slažu da se
unatoč činjenici ...da kontrakcije nalazimo u mnogim jezicima, radi o rubnoj pojavi. Usporedba
podataka iz više jezika otkriva da postoje znatne razlike među pojedinim jezicima glede
stupnja rubnosti te pojave. Cilj je ovog rada pridonijeti identifikaciji čimbenika koji
motiviraju spomenute međujezične razlike odnosno otkriti funkcionalne pretpostavke za
pojavu i širenje kontrakcija. Jedan skup čimbenika ima veze sa strukturnim karakteristikama
jezika u smislu konstrukcijskih shema za dva druga modela tvorbe riječi – slaganje i kraćenje
(apokopa). Druga grupa čimbenika ima veze s dinamikom i fleksibilnošću leksika, tj. brzinom
kojom se strani/posuđeni leksemi prilagođuju i integriraju u leksik jezika primatelja. Što je
jezični sustav zatvoreniji i manje fleksibilan, to su kontrakcije rubnija pojava.
Brojni su radovi napisani u posljednja dva desetljeća o uspješnoj primjeni metafore,
metonimije i konceptualne integracije u analizi idiomatskih izraza koje je tradicionalna
lingvistička literatura ...držala pojavama koje se opiru analizi, a koji nisu u skladu s teorijom
kompozicionalnosti (o nemogućnosti analize idioma usp. Allen 1986, Cruse 1991, Fraser 1970, a o mogućnostima njihove analize Benczes 2002, Gibbs 1994, Lakoff 1987, Kövecses
and Szabó 1996). Slično se pristupalo i tzv. egzocentričnim složenicama (o izvornim definicijama
endocentričnosti i egzocentričnosti vidi Bloomfield 1933). Kako je velika većina engleskih
složenica endocentrična (Bloomfield 1933), lingvistička je literatura egzocentrične kombinacije
spominjala samo uzgred (ako ih se uopće i spominjalo) te ih se držalo semantički netransparentnima
(usp. Dirven i Verspoor 1998, Jespersen 1954, Katamba 1993, Levi 1978,
Marchand 1960, Selkirk 1982, Spencer 1991). U ovom se prilogu razmatraju te zanemarene
konstrukcije te se tvrdi da su semantički odnosi između glave i modifikatora potpuno isti
onima kod endocentričnih složenica (napr. dio-cjelina, izvor-rezultat, vrijeme-objekt, itd.).
Štoviše, tvrdi se da se “egzocentrične” odnosno “netransparentne” složenice mogu jednako
lako analizirati kao i endocentrične. Uz pomoć kognitivnih “alata” poput metafore,
metonimije i konceptualne integracije, njihovo značenje postaje transparentno i podložno
analizi te stoga nema potrebe za tradicionalnom distinkcijom između semantički endocentričnih i egzocentričnih složenica. Umjesto toga predlažem pojam “kreativna složenica” za metaforičke (i/ili metonimijske) kombinacije tipa imenica + imenica.
Konceptualna integracija, vrlo raširen konceptualni mehanizam koji su svojom
teorijom posljednjih nekoliko godina učinili popularnim Mark Turner i Gilles Fauconnier,
očituje se u više područja ...konceptualizacije, uključujući tu i metaforu i
metonimiju. Prema toj teoriji, razumijevanje nekih metaforičkih izraza uključuje
aktiviranje najmanje četiriju različitih mentalnih prostora: dvaja ulaznih (tj.
izvorišnoga i ciljnoga prostora), generičkog prostora, te integriranog prostora. Turner
i Fauconnier tvrde da tijekom integracije nastaju strukture koje nisu bile prisutne niti
u jednom ulaznom prostoru. Te su strukture rezultat određenog broja nepravilnosti u
procesu preslikavanja, poput asimetrije i nepodudaranja između izvora i cilja. U ovom
se radu kritički razmatra Turnerova i Fauconnierova teza te se tvrdi da nema
nepravilnosti u konceptualnoj projekciji. Po našem su viđenju navodne nepravilnosti
samo prividne te se mogu objasniti pomoću aktiviranja i sustavnom kombinacijom
djelomičnih izvorišnih i ciljnih ulaznih prostora koji se projiciraju i integriraju u
jedinstvene složene izvorišne i ciljne prostore. Ti složeni prostori posjeduju sve
strukturne preduvjete potrebne za metaforičko preslikavanje između domena bez
ikakvih nepodudaranja ili asimetrija između izvora i cilja. Također tvrdimo da je
normalna interpretacija izraza koji uključuju konceptualnu projekciju i integraciju
rezultat djelovanja određenog broja kognitivnih operacija poput korelacije, kontrasta,
proširenja domene, sužavanja domene, pojačavanje, ublažavanja, zasićenja, te
zaključivanja o nestvarnim situacijama. Naposljetku, u našem se alternativnom
modelu pojavljuje projicirani prostor koji je konstruiran na temelju konceptualnih
struktura koje su rezultat navedenih operacija. Taj je prostor dostupan dodatnim implikativnim operacijama koje su često potrebne kako bi se došlo do konačne
vrijednosti izraza u kontekstu.
PDF
