Predmet ovog eseja jesu politika i politička djelatnost u osnovnome značenju tih riječi. Njegov su topos "naše strane", ali i svijet razvijenih demokracija, dok je prvenstveni vremenski okvir - ...današnje, tranzicijsko doba. Razlozi autorovog zanimanja za ove teme jesu, s jedne strane, činjenica kršćanske, navlastito katoličke ukočenosti, gotovo kompleksa u odnosu prema politici i političkoj zauzetosti, a s druge -upravo oslobađajući pristup i poticaj koje su formulirali pojedini dokumenti Drugoga vatikanskog koncila i socijalnog nauka Crkve. Nakana ovoga politističkog teksta nije samo baciti pogled na naše vrijeme i prostor kroz prizmu učiteljstva Crkve i Koncila nego, k tomu, istaknuti djelatnu zauzetost laičkih članova Crkve koji su često prednjačili, pa time i nadahnjivali Učiteljstvo, a sve to radi bistrenja pojmova, rehabilitacije politike i poticanja na političku zauzetost. Ovo je, dakle, angažirani esej. Ostali su sporedniji razlozi nastanka ovog eseja sljedeći: sjedne strane, teret naslijeđa i porođajne muke demokracije i politike na ovim, tranzicijskim stranama, ali i teškoće zrelih demokracija, a s druge pak strane, poteškoće naroda, neofitä u demokraciji, jer se njihov politički preobražaj u demokratski sustav zbiva u doba krize demokracije u državama-nacijama. Uzroci su te krize kako u praktičnom nijekanju primata prava i politike u korist "struka", poglavito ekonomije, tako i u poricanju vrjednota na kojima se temelje demokracija, pravo i politika u demokraciji.
Tekst koji slijedi nastojat će "promišljati" politiku te iznjeti mišljenje o razlozima "nesusreta" kršćana s politikom i "urođenih slabosti" katolika - u nas i u svijetu - u odnosu prema politici i političkoj zauzetosti. Ovaj esej će zatim upozoriti na stanje politike u uvjetima krize demokratskog sustava da bi se potom pozabavio pitanjem rehabilitacije politike u demokratskom okružju. Posljednja dva dijela nastojat će - kroz prizmu koncilijskih dokumenata i razmišljanja zauzetih javnih poslenika, kršćana - predstaviti političku zauzetost kao građansku i kršćansku dužnost te na kraju upozoriti na izazove politike i demokracije danas u Europi i sve povezanijem svijetu.
Predmet ovog eseja jesu politika i politička djelatnost u osnovnome značenju tih riječi. Njegov su topos »naše strane«, ali i svijet razvijenih demokracija, dok je prvenstveni vremenski okvir — ...današnje, tranzicijsko doba. Razlozi autorovog zanimanja za ove teme jesu, s jedne strane, činjenica kršćanske, navlastito katoličke ukočenosti, gotovo kompleksa u odnosu prema politici i političkoj zauzetosti, a s druge — upravo oslobađajući pristup i poticaj koje su formulirali pojedini dokumenti Drugoga vatikanskog koncila i socijalnog nauka Crkve. Nakana ovoga politističkog teksta nije samo baciti pogled na naše vrijeme i prostor kroz prizmu učiteljstva Crkve i Koncila nego, k tomu, istaknuti djelatnu zauzetost laičkih članova Crkve koji su često prednjačili, pa time i nadahnjivali Učiteljstvo, a sve to radi bistrenja pojmova, rehabilitacije politike i poticanja na političku zauzetost. Ovo je, dakle, angažirani esej. Ostali su sporedniji razlozi nastanka ovog eseja sljedeći: sjedne strane, teret naslijeđa i porođajne muke demokracije i politike na ovim, tranzicijskim stranama, ali i teškoće zrelih demokracija, a s druge pak strane, poteškoće naroda, neofita u demokraciji, jer se njihov politički preobražaj u demokratski sustav zbiva u doba krize demokracije u državama-nacijama. Uzroci su te krize kako u praktičkom nijekanju primata prava i politike u korist »struka«, poglavito ekonomije, tako i u poricanju vrjednota na kojima se temelje demokracija, pravo i politika u demokraciji.
Tekst koji slijedi nastojat će »promišljati« politku te iznijeti mišljenje o razlozima »nesusreta« kršćana s politikom i »urođenih slabosti« katolika - u nas i u svijetu - u odnosu prema politici i političkoj zauzetosti. Ovaj esej će zatim upozoriti na stanje politike u uvjetima krize demokratskog sustava da bi se potom pozabavio pitanjem rehabilitacije politike u demokratskom okružju. Posljednja dva dijela nastojat će - kroz prizmu koncilskih dokumenata i razmišljanja zauzetih javnih poslenika, kršćana - predstaviti političku zauzetost, kao građansku i kršćansku dužnost te na kraju upozoriti na izazove politike i demokracije danas u Europi i sve povezanijem svijetu.
