Salinitet i alkalitet pripadaju abiotičkim stresnim čimbenicima koji ograničavaju opskrbu biljke vodom te uzrokuju ionski stres čime narušavaju ionsku ravnotežu stanice. Oba stresna čimbenika ...negativno utječu na sve razvojne faze, no faza klijanja je najosjetljivija jer klica dolazi u direktni kontakt s vodenom otopinom soli u tlu. Industrijska konoplja (Cannabis sativa L.) dobro podnosi salinitet uzrokovan povišenom koncentracijom NaCl ali je relativno malo dostupnih podataka koji se bave tolerancijom konoplje na različite vrste solnoga stresa. Sjeme kultivara konoplje (Santhica 70 i Futura 83) bilo je izloženo djelovanju saliniteta izazvanog otopinama NaCl i Na2SO4 te alkaliteta izazvanog otopinama NaHCO3 i Na2CO3 tijekom četiri dana. Obje vrste solnog stresa inhibirale su klijanje i rast korijena u oba genotipa u odnosu na kontrolu. Stres izazvan otopinom Na2SO4 nakon 2. dana uzgoja uzrokovao je redukciju klijavosti za 97,6% (Santhica 70) i 90,6% (Futura 83) te pokazao najniže vrijednosti germinacijskog indeksa tolerantnosti na sol (STI_G2) u oba kultivara, dok je otopina Na2CO3 nakon 4. dana uzrokovala najveću redukciju rasta korijena za 94% (Futura 83) , odnosno 95% (Santhica 70). Stres izazvan otopinom NaCl imao je najmanje štetne posljedice na klijavost i rast korijena iz čega slijedi da odgovor na solni stres ovisi o vrsti biljnog tkiva. Nakon 4. dana klijavost Future 83 bila je 7,6% (NaCl) i 13,8% (NaHCO3) veća od klijavosti Santhice 70. Nadalje, Futura 83 na otopini NaCl imala je veće vrijednosti STI_G2 i STI_G4 te 15% dulji korijen nego Santhica 70, iz čega proizlazi da tolerantnost saliniteta i alkaliteta ovisi o genotipskim obilježjima.
Salinity and alkalinity are important abiotic stress factors that restrict the plant’s availability of water, cause ionic stress, and contribute to the disruption of cellular homeostasis. Both stress factors negatively impact all stages of plant development, with an emphasis on germination, which is the most sensitive due to direct contact of the embryo with saline solution in the soil. Industrial hemp (Cannabis sativa L.) has a high tolerance to NaCl stress but knowledge of the effects of different salt types is limited. Seeds of two hemp genotypes (Santhica 70 i Futura 83) were exposed to salinity (NaCl i Na2SO4) and alkalinity (NaHCO3 i Na2CO3) stress for 4 days. The germination percentage and root growth under all treatments were reduced in both genotypes compared to the control. After 2nd day of growth, Na2SO4 had the strongest inhibitory effect on germination and germination salt tolerance index (STI_G2) in both genotypes while the most detrimental effect on root growth was observed under 4-day exposure to Na2CO3 treatment. The least negative effect of salt stress on germination and root growth was observed under NaCl treatment, suggesting that the salt response is tissue-dependent. Futura 83 showed a higher germination percentage, higher values of STI_G2 and STI_G4, and longer roots than Santhica 70 in both NaCl and NaHCO3 treatments. Our results suggest that tolerance to salinity and alkalinity depends on genotype properties.
Cilj rada je opisati ekološki princip uzgoja industrijske konoplje u svrhu proizvodnje cvata, odnosno CBD ulja. Kanabidiol (CBD) je jedan od 113 kanabinoida konoplje koji se sintetizira u cvatu ...biljke, nije psihoaktivan. U proizvodnji CBD ulja kao sirovina se koristi cvat neoplođene ženske biljke, stoga se sve muške biljke moraju prije cvatnje ukloniti iz usjeva. Konoplja za cvat se uzgaja u rijetkom sklopu da biljke više granaju i daju cvat bogat CBD-om. Pritom se mijenjaju njezina morfološka i fiziološka svojstva. Tehnologiju proizvodnje konoplje za cvat treba prilagoditi sorti, korištenom repromaterijalu (sjeme ili presadnice), mjerama njege usjeva te pravilima ekološke proizvodnje. Prilikom uzgoja konoplje za cvat često se primjenjuje tehnika zakidanja vegetativnog vrha (pinciranje) da bi se dobio veći prinos cvata po biljci. Berba cvata obično se obavlja ručno da se održi kvaliteta proizvoda. Osim pozitivnog učinka na okoliš, ekološka proizvodnja daje proizvodu dodatnu tržišnu vrijednost. CBD ulje se dobiva ekstrakcijom cvata konoplje, najčešće pomoću ugljikovog dioksida. CBD ulje je vrlo cijenjen proizvod na svjetskom tržištu, a koristi se u terapeutske i terapijske svrhe. Osim CBD ulja na našem tržištu se nalaze i drugi proizvodi na bazi CBD-a kao što je CBD pasta, CBD ulje s terpenima, suhi cvat konoplje, čaj od cvata konoplje te razni kozmetički proizvodi na bazi CBD ulja. Osnova proizvodnje ekoloških proizvoda u Hrvatskoj, odnosno Europskoj uniji (EU), određena je Uredbom (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda, uključujući sve relevantne provedbene uredbe s važećim izmjenama i dopunama i relevantnim nacionalnim propisima s važećim izmjenama i dopunama.
The aim of paper is description of organic cultivation of industrial hemp for flower production, i.e. CBD oil and to present the range of products based on CBD. Cannabidiol (CBD) is one of the 113 hemp cannabinoids synthesized in the flowering plant, it is not psychoactive. For the production of CBD oil, the flower of an unfertilized female plant is used as a raw material, so all male plants must be removed from the stand before flowering. Hemp for inflorescence is grown in a low plant density so that the plants can develop more branches and produce inflorescence rich with CBD. At the same time, its morphological and physiological properties change. The technology of hemp production for inflorescence should be adapted to the variety, the reproduction material used (seeds or seedlings), crop care measures and the rules of organic production. When growing hemp for inflorescence, the technique of cutting off the vegetative top (topping) is often applied in order to obtain a higher yield of inflorescence per plant. Inflorescence harvest is usually done by hand to maintain the quality of the product. In addition to the positive effect on the environment, organic production gives additional market value to the product. CBD oil is obtained by extracting hemp flowers, usually using carbon dioxide. CBD oil is a highly valued product on the world market, and it is used for therapeutic purposes. In addition to CBD oil, there are other CBD-based products on our market, such as CBD paste, CBD oil with terpenes, dry hemp flower, hemp flower tea and various cosmetic products based on CBD oil. The basis for the production of organic products in Croatia, i.e. the European Union (EU), is determined by Regulation (EU) 2018/848 of the European Parliament and Council on organic production and labeling of organic products, including all relevant implementing regulations with valid amendments and relevant national regulations with valid amendments.
Industrijska konoplja se uzgajala prvenstveno kao sirovina za izdvajanje vlakna iz stabljike. Proizvodnja industrijske konoplje u Hrvatskoj zauzimala je u prvoj polovini 20. stoljeća je između 8.000 ...i 12.000 hektara. Najveće uzgojne površine bile su 1949. godine kada se industrijska konoplja uzgajala na oko 21.000 ha. Šezdesetih godina prošlog stoljeća industrijska je konoplja uzgajana na prosječno 7.165 ha, s prosječnim prinosom suhe stabljike 5,81 t ha-1 i vlakna od 0,88 t ha-1. U narednom desetljeću (1970.-79.), površine su se smanjile na prosječno 2.331 ha, a još manje industrijske konoplje bilo je zasijano u 1980.-im, odnosno prosječno 1.131 ha. Premda su površine smanjene, prinos stabljike povećao se na prosječno 8,79 t ha-1 (1980.-89.). Devedesetih godina prošlog stoljeća proizvodnja industrijske konoplje za izdvajanje vlakna postupno je napuštena u Hrvatskoj. Prema statističkim podacima, zadnje površine pod industrijskom konopljom namijenjenom za izdvajanje vlakna bile su 1995. godine na svega 30-ak hektara. U Slavoniji i Baranji u prvoj polovini 20. stoljeća veće kudjeljare bile su u Vukovaru, Vladislavcima, Osijeku i Dardi, dok su u drugoj polovini 20. stoljeća veliki pogoni bili u Viškovcima i Črnkovcima. Najduže je radila kudjeljara u Črnkovcima. Danas se industrijska konoplja uzgaja u Hrvatskoj prvenstveno zbog sjemena i/ili cvijeta iz kojih se izdvaja ulje. Promjenom zakona u Hrvatskoj, od 2019. dozvoljeno je koristiti cijelu biljku, što će zasigurno dovesti do razvoja novih proizvoda i proširiti interes poljoprivrednih gospodarstava za proizvodnjom i preradom industrijske konoplje.
The production of industrial hemp was primary for fiber extraction. In Croatia in the first half of the 20th century approximately occupied between 8,000 and 12,000 hectares. The largest sown areas were in 1949 when industrial hemp was grown on about 21,000 ha. In the 1960s, industrial hemp was grown on an average of 7,165 ha, with an average yield of dry stem 5.81 t ha-1 and 0.88 t ha-1 of fiber. In the next decade (1970-79) areas were reduced to 2,331 ha and even less, in 1980s harvested area reduced to 1,131 ha. Even the areas was reduced, the stem yield increase up to 8.79 t ha-1 (1980-89). In the 1990s production of industrial hemp for fiber extraction in Croatia was gradually abandoned. According to statistical data, the last areas under industrial hemp intended for fiber extraction were in 1995 on only 30 hectares. In Slavonia and Baranja in the first half of the 20th century larger hemp factories were in Vukovar, Vladislavci, Osijek and Darda and in the second half of the 20th century in Viškovci and Črnkovci. The factory in Črnkovci was active for the longest time (until 90‘s). Revitalization of industrial hemp production in Croatia began in 2012, when is primarily grown because of the seeds from which the oil is extracted. By changing the law in Croatia, from 2019 it is allowed to use the whole plant, which will certainly lead to the development of new products and expand the interest of farms in the production and processing of industrial hemp.
U 2018. godini industrijska konoplja, kultura višestruke namjene, uzgajala se u Republici Hrvatskoj na 857,27 ha. Cilj ovog rada je utvrditi agrotehničke mjere u ekološkom uzgoju industrijske ...konoplje, sorte „Felina 32“, za zrno na površini od 10 ha na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Nakon berbe kukuruza izvršeno je zaoravanje žetvenih ostataka i duboko oranje uz primjenu organskog gnojiva. Sjetva je izvršena 05. travnja 2019. godine uz utrošak sjemena od 20 kg/ha. Žetva je obavljena 20. rujna 2019. Prinos zrna konoplje iznosio je 930 kg/ha, što je uz poticaje, donijelo dobit od 13.524,80 kn po hektaru.
In 2018, industrial hemp, a multi-purpose crop, was grown in the Republic of Croatia on 857.27 ha. The aim of this paper is to determine agrotechnical measures in organic farming of industrial hemp, variety „Felina 32“, for grain on an area of 10 ha on a family farm. After harvesting the corn, plowing of crop residues and deep plowing were applied with organic fertilizer. Sowing was carried out on April 5, 2019 with a seed consumption of 20 kg ha-1. The harvest was performed on September 20, 2019. The yield of hemp grain was 930 kg ha-1, which, with incentives, brought a profit of HRK 13,524.80 per hectare.
Konoplja se uzgaja širom svijeta i prilagođena je širokom rasponu agroekoloških uvjeta. Međutim visina prinosa i kvaliteta ulja sjemena konoplje ovisi o varijabilnosti agroekoloških uvjeta, kao i o ...uzgajanom kultivaru i agrotehničkim mjerama uzgoja. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi klimatske i pedološke uvjete uzgoja industrijske konoplje sorte Fedora 17 na dva OPG-a na području zapadno Panonske poljoprivredne podregije koja zauzima oko 18,5% od ukupne površine Hrvatske i gdje se nalazi 555.198 ha poljoprivrednog zemljišta. Određen je i sastav masnih kiselina u ulju sjemena konoplje tijekom vegetacijskih godina 2016. i 2017. Pedološke prilike su određene standardnim terenskim i laboratorijskim metodama, klimatske značajke temeljem analize 30 godišnjeg (1986-2015) niza klimatskih podataka, dok je sastav masnih kiselina u ulju određen plinskom kromatografijom nakon hladnog prešanja sjemena konoplje. Rezultati ukazuju na veliku heterogenost pedoloških prilika na istraživanim lokacijama, dok su se klimatski uvjeti tijekom vegetacijskog razdoblja konoplje značajno razlikovali samo u prosječnim temperaturama zraka. Heterogenost agroekoloških uvjeta, prvenstveno fizikalnih značajki tla, je utjecala na visinu prinosa sjemena konoplje, koji je ovisno o lokaciji i godini istraživanja varirao od 350-1200 kg/ha, ali nije utjecala na sastav masnih kiselina u ulju koje je bilo zadovoljavajuće kvalitete na obje lokacije u obje godine istraživanja.
Sjeme konoplje je nutricionistički vrijedan proizvod koji se sve više koristi u prehrambenoj i industriji dodataka prehrani. Dobiva se od industrijske konoplje (Cannabis sativa L.), višestruko ...iskoristive biljke, koja se nakon nekoliko desetljeća ponovo uzgaja u Hrvatskoj zahvaljujući prilagodbi zakonskog okvira. Cilj ovog rada je bio ispitati
mogućnosti ekološke proizvodnje industrijske konoplje na području kontinentalne Hrvatske i to na primjeru Općine Križ. Usporedbom agroekoloških uvjeta na području općine i zahtjeva industrijske konoplje
prema tlu, klimi i vodi, ustanovljeno je da u tom pogledu prepreke za uzgoj ne postoje. Postojeća poljoprivredna gospodarstva se u najvećem broju bave ratarskom proizvodnjom što znači da posjeduju nužne resurse za obradu tla i njegu usjeva. Većina od 145 ispitanika koji su sudjelovali u on-line anketi je čula za proizvode od sjemena konoplje (65 %), i to najviše za ulje. Nadalje, ispitanici s područja Općine Križ
su u 54 % slučajeva izjavili kako im je ideja o ekološkoj proizvodnji industrijske konoplje za sjeme zanimljiva. Rezultati financijske analize
ukazuju na isplativost uzgoja konoplje za sjeme (Ekonomičnost=1,9). Za uvođenje industrijske konoplje u strukturu sjetve i širenje ove proizvodnje potrebno je raditi na promociji ove kulture među poljoprivrednicima i na potencijalnom tržištu. Zainteresiranim proizvođačima treba pružiti pomoć u organiziranju, nabavi potrebne opreme i inputa te usvajanju suvremene tehnologije ekološkog uzgoja industrijske konoplje. Pri tome je organizacijska i savjetodavna potpora
možda i važnija od financijske. Tu se kao jedno od rješenja nameće povezivanje s postojećim organizacijama, ustanovama i poduzećima koje se
bave industrijskom konopljom na području Hrvatske i Europske unije.
Hemp seed is a nutritionally valuable product that is increasingly used in the food and dietary supplement industries, among others. It is obtained from industrial hemp (Cannabis sativa L.), a multipurpose plant
that is being cultivated again in Croatia after several decades thanks to the adaptation of the legal framework. The aim of this work was to investigate the possibilities of organic cultivation of industrial hemp in Continental Croatia using the example of the municipality of Križ. When comparing the agro-ecological conditions in the municipality and the requirements of industrial hemp in terms of soil, climate and water,
it was found that there are no obstacles to cultivation in this respect. The existing farms are mainly engaged in field crop production,
i.e. they have the basic equipment for soil cultivation and plant care.
The results of the survey (N=145) show that most people have heard of hemp seed products (65 %), mostly of oil. In addition, respondents from the Križ municipality area indicated in 54 % of cases that they are interested in the idea of ecological production of industrial hemp for seeds. Results of the financial analysis indicates that growing of hemp for seed is highly acceptable (Revenues-Over-Costs=1.9). In order to introduce industrial hemp into the sowing pattern and expand this production, it is necessary to work on the promotion of this crop among farmers and on the potential market. Interested producers should be assisted in organizing, acquiring the necessary equipment and inputs, and adopting modern production techniques for organic cultivation of industrial hemp. Organizational and advisory support may be more important than financial support. One of the solutions is networking with existing organizations, institutions and companies dealing with industrial hemp in Croatia and on European Union.
Marihuana – zlouporaba i medicinska uporaba Markus Klarić, Marija; Klarić, Dubravko; Brborović, Ognjen ...
Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti,
03/2020, Letnik:
6, Številka:
1
Paper, Journal Article
Odprti dostop
Indijska konoplja (lat. Cannabis sativa L., podvrsta indijska) prati čovjeka od pradavnih vremena pa sve do danas. Prepoznati učinci indijske konoplje kao psihoaktivnog sredstva (glavni sastojak THC ...delta-9-tetrahidrokanabinol) doveli su do različitih oblika uporabe, ali i kao lijeka u medicinske svrhe. Tehnološki napredak, brojna istraživanja, dovela su do otkrića velikog broja drugih sastojaka (CBD kanabidiol – kanabinoidi) koje sadržava indijska konoplja, a nisu psihoaktivni, međutim našli su svoju primjenu u medicinskoj terapiji. Samom uporabom nužno se pojavila i zlouporaba. Marihuana je danas, iako samo kao jedan od produkata, postala u svakodnevnoj komunikaciji sinonim za indijsku konoplju. Na nelegalnim je tržištima najraširenija droga, kako u ponudi tako i potražnji (produkti hašiš, ulje hašiša, razne mješavine i oblici produkata indijske konoplje nisu toliko rasprostranjeni kao marihuana). Proizvodnju, prenošenje – krijumčarenje, preprodaju i konzumaciju trebalo je staviti pod državni nadzor, odnosno u zakonske okvire, što je i učinjeno, ali uz stalne promjene. To se nije moglo i ne može se regulirati samo u nacionalnim okvirima, već prema konvencijama na širokoj međunarodnoj sceni, uz učešće međunarodnih organizacija, poglavito UN-a. Ipak usklađenost nacionalnih zakonskih okvira s međunarodnima ostavlja prostor za današnje trendove u smislu dekriminalizacije, depenalizacije i legalizacije, što je isto tako dio kulturoloških, bihevioralnih, socioloških, ali i političkih pristupa prema određivanju uporabe i zlouporabe. Granicu između nelegalne odnosno nezakonite primjene ponekad će biti teško odrediti, ali svakako u tom smislu potreban je znanstveni i empirijski multidisciplinarni pristup, razumijevanje, ali i donošenje odgovarajućih odluka.
Cilj je ovoga rada istražiti mogućnost upotrebe konoplje (Cannabis sativa L.) u hranidbi domaćih životinja. U hranidbi domaćih životinja mogu se koristiti sjemenke, pogača od sjemenki konoplje i ulje ...konoplje kao dodatak krmnim smjesama. Sjemenke konoplje su bogate sirovim bjelančevinama i sirovim mastima s odgovarajućom koncentracijom nezasićenih masnih kiselina, osobito linolnom (LA, C18:2 n-6) i linolenskom (ALA, C18:3 n-3) kiselinom. Dodatak ulja konoplje u obroke koza u laktaciji povećao je udio masti u mlijeku te je doveo do povećanja koncentracije konjugirane linolne (CLA) kiseline i polinezasićenih masnih kiselina (PUFA). Pri hranidbi ovaca krmnim smjesama s dodatkom sjemenki konoplje (180 g/dan) ili pogače sjemenki konoplje (480 g/dan) utvrđeno je povećanje količine mliječne masti, kao i povećanje koncentracije LA, CLA i ALA. Pogača sjemenki konoplje (143 g/kg ST) u obrocima krava povećala je količinu proizvedenoga mlijeka u usporedbi s kontrolnom skupinom i skupinom krava koje su konzumirale više razine pogače sjemenki konoplje (233 ili 318 g/kg ST). Hranidba kokoši nesilica pogačom sjemenki konoplje u obrocima (10 i 20%) rezultirala je obogaćivanjem žumanjka ALA-om, pri čemu nije utvrđen negativan utjecaj na pokazatelje nesivosti. Navedeno ukazuje na mogućnost upotrebe konoplje u obrocima domaćih životinja bez većih promjena u proizvodnji, uz mogućnost povećanja poželjnih masnih kiselina u animalnim proizvodima.
U radu se problematizira dinamična prošlost ljudskog rukovanja konopljom i njene implikacije na današnji zakonski status ove biljke. Iako je još od najranijih kineskih zapisa hvaljena kao vrlo ...korisna biljka velikog uporabnog potencijala, bilo u izradi tekstila, medicini ili proizvodnji hrane i ulja, specifične povijesne okolnosti uzrokovat će njeno postepeno odbacivanje. Ovaj proces može se pratiti u barem dvije zasebne povijesne "cjeline". Prva od njih vezana je uz razdoblje kolonijalizma kada uvođenjem hašiša u europski javni diskurs počinje svojevrsna orijentalizacija konoplje, koja u ovom razdoblju na sebe prima svu stereotipiziranu višeznačnu simboliku pripisivanu Orijentu. Druga povijesna cjelina obuhvaća razdoblje kraja devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća, točnije od razdoblja ukidanja američkog robovlasničkog sistema o kojem je ovisila američka industrija konoplje; preko prebacivanja papirne, tekstilne i užarske industrije na druge prirodne, a kasnije i umjetne sirovine; dokinuća američke prohibicije alkohola i potrebe da se zbrine njen birokratski aparat; jačanja ksenofobne i anti-meksičke atmosfere u Americi ranog dvadesetog stoljeća; pa sve do konačne prohibicije konoplje prvo na američkoj, a potom i svjetskoj razini.
In the theoretical part of this thesis, the most relevant literature data on chemical composition, structure and reactivity of cellulose are reviewed. Basic characteristic of natural (cotton and ...hemp) and man-made (lyocell) cellulose fibers are shown. An overview of the achieved results and published papers related to field of the 2,2,6,6-tetramethylpiperidine-1-oxyl (TEMPO)-mediated oxidation, with special attention to the TEMPO-mediated oxidation of cellulose material is given. This review is the basis for the experimental part. In the experimental part of the thesis, the influence of the TEMPO-mediated oxidation on chemical composition, structure and properties of natural and man-made cellulose fibers was studied. As natural fibers cotton and hemp fibers, and from man-made liocel fibers have been modified. Unmodified and modified fibers were characterized in terms of weight loss values, carbonyl (Ca-acetate, Cu-number and GPC/CCOA method) and carboxyl contents (Ca-acetate, potentiometric titration and GPC/FDAM method), molecular weight distribution (GPC technique), crystallinity index (iodine sorption value), and changes on the surface of fibers (SEM technique). Also, oxidised fibers were characterized in terms of the geometric (fineness), physico-mechanical (tensile strength and elongation) and sorption properties (moisture sorption, water retention power, iodine sorption), as well as the capacity of sorption of different ions. The TEMPO-mediated oxidation has influence on weight loss and changes in fineness of the modified fibers. Oxidized cotton and lyocell fibers show minimal increase of fineness, while oxidized hemp fibers get a significant increase in fineness. In the case of hemp fibers, which contain noncellulosic materials beside the cellulose, TEMPO-oxidation leads to a significant removal of hemicelluloses and lignin. For all oxidized fibers, depending on the conditions of modification, a higher crystallinity index is obtained, while the tensile strength of fiber decreases. By the TEMPO-mediated oxidation of cellulose fibers, significant amount of carboxyl groups can be introduced into cellulose fibers, and the amount of these functional groups is controllable by selecting the oxidation conditions. Due to introduced hidrophylic carboxyl groups, the hemisorption properties od oxidized fibers increase. Good sorption properties and changes in the structure of modified fibers, allow the use of these fibers for sorption of different ions and molecules from their aqueous solution. Increasing of the sorption properties was confirmed by sorption of silver ions, which are selected to achieve the antimicrobial properties of oxidized fibers, which makes them very suitable for bioactive and medical fibers obtaining. The antimicrobial activity of silver-loaded cellulose fibers against different pathogens: Staphylococcus aureus, Escherichia coli, and Candida albicans was evaluated in vitro. This study demonstrates the potential of the selective TEMPO-mediated oxidization towards natural and man-made cellulose fibers, with the aim to obtain oxicellulose fibers with specific properties.
U teorijskom delu doktorske disertacije sistematizovani su najznačajniji literaturni podaci o hemijskom sastavu, strukturi i reaktivnosti celuloze. Prikazane su osnovne karakteristike prirodnih (pamuk i konoplja) i hemijskih (liocel) celuloznih vlakana. Kao posebna celina u okviru teorijskog dela teze dat je pregled dosadašnjih dostignuća i objavljenih radova iz oblasti oksidacije pomoću 2,2,6,6-tetrametilpiperidin-1-oksil (TEMPO) radikala, sa posebnim osvrtom na oksidaciju celuloznog supstrata, što predstavlja osnovu za eksperimentalni deo ovog rada. U eksperimentalnom delu doktorske disertacije proučavan je uzajamni odnos i uticaj TEMPO-oksidacije na hemijski sastav, strukturu i svojstva različitih celuloznih vlakana. Od prirodnih vlakana modifikovana su vlakna pamuka i konoplje, a od hemijskih liocel vlakna. Nemodifikovana i modifikovana vlakna okarakterisana su sa aspekta gubitka mase, sadržaja karbonilnih (Ca-acetatna, Cu-broj i GPC/CCOA metoda) i karboksilnih grupa (Ca-acetatna, potenciometrijska i GPC/FDAM metoda), raspodele molekulskih masa (GPC tehnika), stepena kristalnosti (jodni broj) i promene površine vlakana (SEM tehnika). Takođe, određena su geometrijska (finoća), fizičko-mehanička (prekidna jačina i izduženje) i sorpciona (sorpcija vlage, vode, joda) svojstava, kao i sposobnost sorpcije različitih jona. TEMPO-oksidacija celuloznih vlakana uticala je na smanjenje mase i promenu finoće modifikovanih vlakana. Za oksidisana vlakna pamuka i liocela uočava se minimalno povećanje finoće, dok su u slučaju oksidisanih vlakana konoplje dobijena znatno finija vlakna. Kod vlakana konoplje, koja pored celuloze sadrže i prateće materije, usled oksidacije dolazi do značajnog uklanjanja hemiceluloza i lignina. U zavisnosti od uslova modifikovanja, kod svih oksidisanih vlakana, dolazi do povećanja indeksa kristalnosti, dok se prekidna jačina vlakana smanjuje. Oksidacijom pomoću TEMPO radikala dolazi do povećanja hemisorpcionih svojstava vlakana usled povećanja sadržaja karboksilnih grupa. Dobijena oksiceluloza sa povećanim sorpcionim svojstava omogućava vezivanje značajnih količina različitih jona ili molekula. Povećanje sorpcionih svojstava potvrđeno je sorpcijom jona srebra, koje je odabrano u cilju postizanja antimikrobnih svojstava oksidisanih vlakana, što ih čini veoma pogodnim za dobijanje bioaktivnih i medicinskih vlakana. Antimikrobna aktivnost je ispitana in vitro i dokazana prema mikroorganizmima: Staphylococcus aureus, Escherichia coli i Candida albicans. Dobijeni rezultati ukazuju na efikasnu mogućnost primene selektivne TEMPO-oksidacije u cilju dobijanja oksiceluloze, koja predstavlja polaznu osnovu za dobijanje širokog spektra vlakana specijalne namene.
PDF
