Koncept kontratransfera duboko je ukorijenjen u psihoanalitički rad i općenito psihodinamsko razumijevanje pacijenata, no još nema jednoznačne definicije. U početku se o kontratransferu govorilo u ...kontekstu analitičkog rada s neurotičnim pacijentima. Tijekom psihodinamskog rada s teškim pacijentima, među koje pripadaju i pacijenti sa psihozom, uočena je važnost prepoznavanja intenzivnih kontratransfernih osjećaja, ali i njihove primjene kao alata za bolje razumijevanje pacijentova unutarnjeg svijeta. Setting bolničkog odjela dodatno komplicira kontratransferna pitanja u svih članova terapijskog tima. U radu su prikazane teorijske osnove razumijevanja kontratransfera te neke specifičnosti koje se pojavljuju u okviru bolničkog odjela. Navedeno je i nekoliko kliničkih primjera.
Kombinacija različitih faktora – osobito kada se radi o nedovoljno iskusnom terapeutu ili terapeutu
koji prvi put vodi grupu u bolničkom (institucijskom) kontekstu, terapeutu-početniku čiji
pristup ...grupi može biti više autoritaran ili nesiguran, način odabira i karakteristike kandidata
za grupu, status i odnos terapeuta s institucijom te transferi pacijenata naspram klinike i terapeuta
– mogu u bolničkom settingu utjecati na otežano i sporije stvaranje grupe kao cjeline u
odnosu na vanbolničke settinge. U ovom se radu želi skrenuti pozornost na navedene elemente
i elaborirati teškoće koje se mogu pojaviti jer je svijest o svim čimbenicima koji utječu na grupu
važna u suočavanju s istima te temelj za osobno sazrijevanje terapeuta, a posljedično i grupe.
U analitičkom procesu vrlo je bitno da je analitičar sposoban uočiti i prepoznati vlastite nesvjesne osjećaje koje je pacijent u njemu probudio, tj. svoj kontratransfer. Jedan od načina razumijevanja ...kontratransfera temelji se na analitičarevoj interpretaciji vlastitih nesvjesnih osjećaja samome sebi, tj. interpretaciji svojega transfera. Sve reakcije analitičara moraju biti proživljene u njegovu emocionalnom biću i biti odraz njegovih pravih osjećaja. Preduvjet je
za to dobro prorađen i pročišćen kontratransfer, ostvaren ljudski i profesionalni identitet, empatijski kapacitet, tj. zrelost analitičara. U postojanje institucionalnog kontratransfera treba se posumnjati ako terapeut vjeruje da pacijentu ne može biti važan ili djelovati terapijski
na pacijenta zbog njegova odnosa s institucijom. Neizravni kontratransfer podrazumijeva nametanje treće strane, nekoga izvan sobe za terapiju, tko ima središnju ulogu i utječe na osjećaje terapeuta „ovdje i sada“ prema pacijentu. Supervizija je nužan dio u psihoterapiji da bi se razumjelo transferno-kontratransferne elemente, načine na koje sama institucija ili različite druge interferencije svojom dinamikom djeluju na terapijske i rehabilitacijske aktivnosti terapijskog tima.
Forenzička psihijatrija bavi se među ostalim liječenjem neubrojivih počinitelja protupravnih djela. Te osobe sud upućuje na prisilno liječenje. Liječnik koji ih liječi redovito izvješćuje sud o ...napretku u liječenju. Iz toga proizlaze problemi dinamički orijentirane grupne psihoterapije forenzičkih pacijenata. Rad se bavi specifičnim pitanjima provođenja dinamički orijentirane grupne psihoterapije u forenzičkim uvjetima: kako voditi grupnu analizu u uvjetima prisilnoga liječenja, koje su specifične kontratransferne reakcije s obzirom na činjenicu da su članovi grupe počinili protupravna djela, uvođenje trećeg (suda) u terapijski proces, homogenost grupe s obzirom na dijagnostičke kategorije, velik broj osoba s antisocijalnim poremećajem ličnosti, osjećaj (ne)sigurnosti u grupi počinitelja. Iskustvo je autora da, unatoč mnogobrojnim specifičnostima grupne psihoterapije forenzičkih pacijenata osnovna terapijska tehnika ostaje ista, uz potrebu pomnijeg praćenja vlastitih (kontratransfernih) emocionalnih reakcija.
Koncept kontratransfera je mjesto konsenzusa i konvergencije različitih psihoanalitičkih škola i pravaca (Gabbard 1995.) Foulkes je knjigom „Introduction to Group Analitic Psychotherapy“ (1948.) ...utemeljio grupnu analizu, povezao socijalne znanosti i psihoanalizu naglašavajući odnose, kontakt, uzajamnost i pripadnost grupi. Njegovi osnovni teorijski postulati anticipiraju temeljna načela intersubjektivne paradigme u psihonalizi koja se kristalizirala 30 godina kasnije.(13)
Pokušaj da shvatim svoje osjećaje predstavlja za mene igru i izazov u razvoju osobnog i profesionalnog identiteta. U psihoterapijskoj grupi koju sam prikazao doživljavao sam intezivne i zbunjujuće osjećaje a potreba da razumijem što se događa u meni i u grupi rezultirali su ovim
radom. Prikazao sam evoluciju koncepta kontratransfera u individualnom i u grupnom settingu, te intersubjektivni pristup u grupnoj analizi, što mi je pomoglo u osvještavanju i metaboliziranju
kontratransfernih osjećaja u grupi, te razumijevanju sebe, pacijenata i dinamike u grupi.
Članak opisuje kako se tijekom rada u medijan-grupi i na superviziji supervizije povećavala svjesnost supervizora o skrivenim procesima, mislima i osjećajima. Kad supervizoru promakne prepoznavanje ...paralelnih procesa supervizijske grupe koju prati, oni se mogu prepoznati u superviziji supervizije i tijekom supervizorove samoanalize. Prikazuju se vinjete sa supervizijskih seansi i seansi medijan-grupe putem kojih se raspravlja o nekim elementima paralelnih procesa. Rad donosi i rezultate različitih istraživanja o supervizijama i supervizijama supervizije sa stajališta supervizanata i supervizora i teorijska objašnjenja paralelnih procesa.
Među članovima tima koji svakodnevno zajedno rade i žive veći broj sati razvijaju se vrlo intenzivni i osobno obojeni odnosi. Svrha je rada pokazati kakve su reakcije članova tima tijekom takvih ...interakcija, koje su mogućnosti njihovih promjena, neutraliziranja i normaliziranja
unutarnjih i vanjskih sukoba supervizanata i supervizora.
Prikupljena građa za ovaj rad pripada timu koji je četiri godine vodio neurotski program u dnevnoj bolnici. Tim je superviziran u četvrtoj godini. Prikupljeni materijal bio je samoanaliza temeljnih koncepata koji služe kao baza za psihoanalitičko proučavanje grupa, tj. transfera i kontratransfera.
U članku se daje prikaz psihodinamske grupe psihotičnih pacijenata na zatvorenom psihijatrijskom odjelu. Istaknuta je potreba modificiranog pristupa u odnosu na uobičajenu analitičku grupu neurotskih ...pacijenata. Modifikacije se odnose i na grupu i na voditelja tj. njegov stil vođenja grupe. Dana je važnost konteksta u kojem se održavaju psihoterapijske grupe i mnogobrojnih interakcija između većeg sustava (odjela) i manjeg sustava (grupe). Ukazuje se na važnost adekvatnog odnosa osoblja prema pacijentima kao i na važnost čvrste strukture terapijskih aktivnosti na odjelu.
Rad donosi osim povijesne perspektive početka i razvoja supervizijske prakse u svijetu i u
Sloveniji na koju su utjecala pretakanja iskustava različitih profesija, objašnjenje pojma supervizije,
...modela i tehnika skupljanja supervizijskog materijala. Nadalje, rad donosi podakte
o poraznoj učinkovitosti poslijediplomskih programa na praktični rad te naglašava da supervizija
nije zamjena za formalnu, tradicionalnu akademsku naobrazbu već je njezina dopuna.
Autor predstavlja faze supervizijskog proces kao i poteškoće koje se tijekom procesa učenja
javljaju objašnjavajući ih s dinamske perspektive te s perspektive kognitivnih teorija i teorija
učenja.
Članak se bavi fonomenom kontratransfera koji je, uz transfer, dio svakog terapeutskog odnosa. Članak će nadalje opisati kontratransfer u art terapiji te korištenje vizualnog izražavanja kao metode ...istraživanja terapeutovog emocionalnog, fizičkog i odgovora u ponašanju u odnosu sa i prema klijentu u terapeutskom odnosu.
Uspoređene su dvije grupe – psihijatrijski pacijenti te osobe koje su preživjele Holokaust. Vezu između ove dvije populacije čini osobna trauma. Dok je u jednoj grupi trauma uzrokovala pojavljivanje simptoma kod osoba sa osjetljivom biološkom
i/ili genetičkom strukturom, i iz jedne relativno prihvatljive realnosti dovela do poremećaja u percepciji i ponašanju – do razvitka bolesti; u drugoj su grupi, upravo suprotno, neprihvatljivi uvjeti nevjerojatne nadrealnosti rata predstavljali traumu i doveli do razvitka simptoma PTSD–a i različitih drugih psiholoških problema.
Art terapeutski, simbolički pristup slici koji se oslanja na ideju da slika dotiče dubine prije nego uzburka površinu (Bachelard, G., 1969), istražujemo vizualni sadržaj likovnog odgovora na sesiju, analiziramo emocije, misli, asocijacije i fizičke odjeke u tijelu kako bismo došli do izvora kontratransfera i unaprijedili terapeutski odnos u
svrhu boljeg funkcioniranja i izlječenja klijenta.
Na primjerima likovnog odgovora na sesiju koji proučava kontratransfer u radu sa dvije spomenute grupe, čitatelj će moći vidjeti dobit ovakvog načina istraživanja kontratransfera, podsvjesnog sadržaja koji čuva odgovor na pitanja nošenja sa osobnim problemima terapeuta, a koji mogu (negativno) utjecati na terapeutski odnos, nošenja sa klijentovim transferom, odnosa sa klijentom i svih uvida, ideja i smjerova za nastavak terapeutskog rada.