The basic topic of this paper is the phenomenon of brand communities’ constitution as neo-tribal forms of social association. Theoretical elaboration of this phenomenon is supplemented by the case ...study of the Velebit beer brand community. This case confirms two important theoretical aspects of the brand communities’ phenomena. Firstly, objects of consumption in certain situations in modern consumer societies could be functional in community constitution. In the case of analyzed groups of Velebit beer consumers, beer as the object of consumption operated as an “additional marker” of collective identity. Secondly, brand communities are the space where “communal consumption” functions as a means of production of specific socio-cultural value that is most often expressed through the concept of brand. This type of production affirms the theory of “immaterial labour” as an important mode of production in the contemporary capitalist system. The Velebit beer case confirms that a specific version of immaterial labour can be found in the process of communal consumption as well – in this case, consumption that took place within a specific communal context.
Kako naj v načrtovanje ter izgradnjo javnih parkov in vrtov vključimo tudi družbeno dimenzijo? Oziroma natančneje, kako naj uporabnikom in urbanitom določimo vlogo v projektih javnih parkov? Naša ...hipoteza je, da imajo družbene vede v povezavi s krajani dve vlogi – spoznavno vlogo, ki v civilni družbi opisuje rabo in družbeno dinamiko na delovnem mestu, ter vlogo posrednika (mediatorja) med prebivalci in projektanti, predstavniki gradbene industrije ter vzdrževalci parkov. Obe vlogi sta med seboj tesno povezani, in sicer zaradi velike pozornosti, posvečene lokacijam. To pa zahteva empirično obravnavo. Ta je v tem članku etnografska. Metodologijo, ki jo v Parizu uporabljajo že več let, preverjamo z različnimi ameriškimi tehnikami. V članku bomo obravnavali dva primera, in sicer parka Parc Floral de Paris in Les Jardins d’Eole. Sociologijo so vsakič uporabili drugače. Modeli, ki so jih družboslovci uporabili pri obravnavanju parkov, kažejo, da bi morali razmisliti o novi »razdelitvi nalog« med različnimi udeleženci projekta, tudi med prebivalci, ki so hkrati uporabniki in državljani.
Država karakterizirana veberijanskom upravom koja je "stroga", hijerarhizirana, u kojoj se javne politike kreiraju odozgo prema dolje, mijenja svoje naličje. Novo javno upravljanje promovira ...drugačije principe i instrumente od modela veberijanske javne uprave.
U tekstu se analiziraju prepreke i nove mogućnosti za sudioničko upravljanje u centrima za kulturu i ustanovama za obrazovanje odraslih u vrijeme epidemije COVID-19. Opisuje se važnost socijalne ...participacije i sudioničkog upravljanja u organizacijama za obrazovanje odraslih, važnost suradnje ustanova i udruga. Središnji dio analize bavi se provedbom koprodukcije tj. zajedničkog rada građana, udruga i ustanova u pripremi i provedbi programa. Ova analiza se temelji na podacima iz provedbe projekta u osam organizacija iz različitih dijelova Hrvatske u vrijeme epidemije COVID-19.
Prijelaz u 21. stoljeće obilježio je uspon formalne demokracije u Litvi. Klasična demokracija koju se uglavnom poima putem izbora i sudjelovanja građana u političkim procesima proširila se na više ...instrumenata i na više razina. Građani sada aktivno sudjeluju u odlučivanju na svim razinama: na makro razini kao dio izbornog tijela, kao i na mikro razini kao korisnici javnih usluga. Cilj je ovog rada analizirati proces demokratizacije u Litvi iz perspektive rezidencijalne skrbi i sudjelovanja njezinih korisnika. Empirijski dio rada donosi analizu rezultata sociološkog istraživanja o institucijama rezidencijalne skrbi koja pokazuje koliki je značaj sudjelovanja i osnaživanja u organiziranju socijalnih usluga i njihovom pružanju za osiguranje subjektivne dobrobiti. Sudjelovanje i osnaživanje u pružanju usluga trebalo bi razmotriti na metodološki način i smatrati jednim od najznačajnijih primjera manifestacije prave moderne demokracije.
Nedavno je razvijen koncept koprodukcije energije i proizvoda u cilju unapređenja efikasnosti pretvorbe energije i ostvarivanja energetskih ušteda, uzimajući u obzir energiju i sustav proizvodnje. ...Autori su razvili tehnologiju povrata topline za optimizaciju pojedinih procesa i ostvarenje energetske uštede koprodukcijom. U ovoj tehnologiji, toplinski tok se vraća i reciklira u procesu putem izmjenjivača i kompresora, što vodi do značajnog smanjenja potrebne energije u procesu. U ovom radu ispituje se izvedivost koprodukcije bioetanola i električne energije integrirajući proces povrata topline i rasplinjavanja biomase za proizvodnju energije, a veza između proizvodnje energije i komponenata biomase objašnjena je koristeći proračun energetske bilance.
U ovom radu razmatra se energetska tranzicija kao proces prelaska na zelene izvore energije, a žarište se stavlja na energetske zadruge kao ključne aktere tranzicije. Analizom tri slučaja opisuje se ...praksa energetskog zadrugarstva u Hrvatskoj te opisuje način na koji zadruge djeluju kao pokretači društvenih promjena u Hrvatskoj. Tri promatrana slučaja su energetske zadruge Apsyrtides s Cresa, KLIK iz Križevaca i ZEZ iz Zagreba. Temeljem provedenih analize dokumenata te fokus grupa i intervjua s 24 aktera zadrugarstva, rad daje strukturiran pregled aktivnosti energetskih zadruga te identificira učinke istih na lokalne zajednice u kojima djeluju. Ukrižavanjem identificiranih aktivnosti i učinaka energetskih zadruga rad pokazuje logiku utjecaja promatranih energetskih zadruga na šire hrvatsko društvo.
Rad se bavi analizom novih modela koji omogućuju aktivnije sudjelovanje građana u energetskom sektoru. To je prije svega omogućeno proliferacijom decentraliziranih i distribuiranih obnovljivih izvora ...energije, a na temelju toga i redefiniranjem uloge građana kao konzumenata električne energije uvođenjem novih modela tzv. građanske energije. Novi modeli počivaju na pojmu prosumera, sintagme nastale spajanjem pojmova proizvođača (eng. producer) i potrošača (eng. consumer). U radu se daje osnovni pregled sljedećih instituta: energetska zajednica građana, zajednica obnovljive energije, aktivni kupci i potrošači vlastite obnovljive energije. Dodatno, daje se i pregled instituta iz hrvatskog normativnog okvira: vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja (krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom) i samoopskrba električnom energijom - koji pokazuju određene specifičnosti u odnosu na navedene institute iz europske pravne stečevine. Rad kontekstualizira razvoj instituta europske pravne stečevine te analizira implementaciju tih instituta u Hrvatskoj kao državi članici Europske unije. Konačno, analiza ukazuje na normativne (demokratizacija) i procesne elemente (sudjelovanje javnosti i civilnog društva) koje bi trebalo uzeti u obzir u daljnjoj razradi analiziranih instituta građanske energije.
PDF
