Nedavna najdba koreografskega zapisa baleta Wiener Walzer (1885) omogoča nove vpoglede v dramaturško, plesnotehnično in vsebinsko zasnovo ene izmed produkcij dunajskega dvornega baleta v poznem 19. ...stoletju. Vzroke neznanskega uspeha te predstave je mogoče iskati v lokalno obarvani vsebini in glasbi. Delo se naslanja na številne klišeje kulturne identitete mesta, hkrati pa utrjuje njihov značaj.
Rad je studija slučaja kratkog filma Paviljon (2015.) Jasmine Cibic, suvremene umjetnice koja kroz totalna umjetnička djela tematizira upotrebu umjetnosti i arhitekture u prezentaciji smijenjenih ...državnih ideologija. Paviljon se promatra u okviru teorije o plesnom filmu (screendance) i srodnih termina—ples za ekran, koreofilm, filmski ples—predstavljene kroz istraživanja o ovom obliku umjetnosti koja su realizirale Tarryn-Tanille Prinsloo 2018., Harmony Bench 2019., Erin Brannigan 2011. i Sherril Dodds 2004. Polazeći od toga da su koreografski i filmski elementi neodvojivi u plesnom filmu, rad pristupa analizi odnosa između plesnih i filmskih elemenata u Paviljonu. Analiziranjem primjene filmskih sredstava za prikazivanje koreografije pet ženskih figura u filmu dolazi se do zaključka da njihova koreografija nije jedina, nego da je ima i glavni objekt na koji se fokusira film – maketa paviljona koji je Dragiša Brašovan dizajnirao 1929. godine za potrebe predstavljanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na Svjetskoj izložbi u Barceloni. S obzirom na to da se iste godine država promijenila u Kraljevinu Jugoslaviju, demontažna maketa paviljona otjelovljuje ovaj konstruktivni karakter države i ideju unifikacije južnoslavenskih naroda. Cibic stvara naraciju o prikazivanju i skrivanju identiteta i uspoređuje Brašovanov paviljon s vilom koju je godinu dana ranije Adolf Loos dizajnirao za modernu plesačicu Josephine Baker u Parizu. Rad se iz tog razloga okreće i arhitektonskim prostorima u filmu, realnima i impliciranima, dovodeći u vezu ne samo paviljon i Loosovu vilu nego i ono što je njima bilo „izloženo”: državno tijelo u metamorfozi i tijelo plesačice čija važnost za povijest plesa nije bila prepoznata u vremenu u kojem je živjela.
Od kraja 20. stoljeća zamjetna je brza promjena paradigme čitanja – vidljiva već u smislu pitanja “čitaš li“ – na koju je utjecao razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije, tijek informacija ...u elektroničkom okružju, rastuća popularnost World Wide Weba i mogućnost primanja informacija na različite načine u isto vrijeme. Prvi je spomenuti čimbenik utjecao i na psihologiju čitanja pa djeca danas čitaju ponešto drugačije u odnosu na odrasle koji su se s računalima upoznali u starijoj dobi. Dostupnost tekstova objavljenih na internetu dovodi do pitanja kakav je odnos između procesa čitanja na internetu i pregledavanja interneta. Možemo li reći da je čitanje Vook-a isto kao i čitanje knjige? Treći čimbenik – ponuda informacija na različite načine – mijenja brzinu čitanja i percepciju informacije. Kako svi ti čimbenici mogu utjecati ne samo na nakladništvo i čitanje knjiga, nego i na promjenu paradigme čitanja u bližoj budućnosti? U ovom se radu raspravlja o nekima od navedenih pitanja.
PDF
