Prevencija bolesti na razini stada dobiva sve više na važnosti. Tako je osmišljen koncept planiranja i upravljanja zdravljem stada, uključujući mliječne krave, čijim se preventivnim mjerama nastoje ...očuvati zdravlje i dobrobit životinja te dobra proizvodnost. Stoga higijena držanja životinja ima krucijalnu ulogu u konceptu zdravlja stada, uključujući smještaj i mikroklimatske uvjete, njegu životinja, higijenu hrane i vode te biosigurnost na farmama. Suradnja između doktora veterinarske medicine i stočara od iznimne je važnosti. Doktori veterinarske medicine svojim znanjem, savjetima, praćenjem stada i edukacijom stočara pomažu u očuvanju zdravlja i proizvodnosti životinja, profitabilnosti proizvodnje i kvalitete proizvoda.
The increasing importance is being paid to herd-level disease prevention. Therefore, the concept of herd health planning and management including dairy cows has been designed to ensure animal health and welfare, and good productivity by use of preventive measures. Consequently, animal housing hygiene is crucial for the herd health concept, including accommodation and microclimatic conditions, animal care, food and water hygiene, and farm biosecurity. The cooperation between veterinarians and farmers is of utmost importance. With their knowledge, advices, monitoring of herds and education of farmers, the veterinarians have been helping to preserve animal health and productivity, production profitability and product quality.
Prema najnovijim istraživanjima, pojavnost subakutne acidoze buraga (SARA) je oko 20 % u mliječnih krava u ranoj i srednjoj laktaciji, a prouzroči gubitke od približno 500 milijuna do 1 milijarde ...američkih dolara godišnje u SAD. Dijagnostika SARA je još uvijek problematična zbog nedostatka patognomoničnih karakteristika te kašnjenja pojavnosti određenih kliničkih znakova. Stoga je SARA i dalje zanemarena pa čak i neprepoznata u mnogim stadima mliječnih krava. SARA karakteriziraju dnevne epizode niskog pH buraga, kada se pH vrijednost kreće u rasponu od 5,2 do 6,0 kroz duže vrijeme, zbog nakupljanja nižih masnih kiselina i nedovoljnog puferiranja sadržaja buraga. Uzroci SARA povezani su s obrocima bogatim koncentratima, kao što je pretjerano davanje nestrukturnih ugljikohidrata i visoko probavljive voluminozne krme s nedovoljno grube voluminoze. SARA je povezana i s upalom
različitih tkiva i organa u mliječnih krava, a njezine dugotrajne posljedice uključuju promjenjiv unos hrane, smanjenu probavu vlakana, smanjenu proizvodnju mlijeka i mliječne masti, oštećenja probavnog sustava, proljeva, laminitis, apscesi na jetri i šepavost. Cilj ovog preglednog rada je sažeti trenutno dostupne podatke o fiziološkim aspektima, činiteljima rizika, pojavnosti i potencijalnim indikatorima SARA u mliječnih krava. Prema trenutnoj literaturi jedine terenske metode za dijagnostiku SARA uključuju ruminocentezu i korištenje sonde buraga. Danas postoje poboljšane terenske dijagnostičke metode za kontinuirano mjerenje retikoruminalnog pH i lakšu dijagnostiku SARA. Bežične sonde koje kontinuirano mjere pH sadržaja buraga trebale bi postati sve značajnija dijagnostička metoda u skorijoj budućnosti.
Cilj rada bio je istražiti utjecaj koncentracije selena u ranoj laktaciji na zdravlje mliječne žlijezde i histološke karakteristike vimena krava. U istraživanje je bilo uključeno 30 visokomliječnih ...krava holštajn-frizijske pasmine. Analizirana je koncentracija selena u krvnom i mliječnom serumu, kao i prosječan broj somatskih stanica u prvom i šestom mjesecu laktacije. Nakon isključenja krava iz proizvodnje istraživana su histološka svojstva vimena krava (stupanj leukocitne infiltracije i broj granuloma u parenhimu). Prosječna koncentracija selena u krvnom serumu krava iznosila je 0,62±0,11 µmol/L, a u mliječnom 0,12±0,07µmol/L. U ogledu je utvrđeno 19 krava s optimalnom koncentracijom selena u krvi i 11 sa suboptimalnom koncentracijom. Utvrđena je značajna negativna korelacija koncentracije selena u krvi i mlijeku s brojem somatskih stanica u ranoj i srednjoj laktaciji. Nije utvrđena veza između koncentracije selena u krvi s koncentracijom selena u mlijeku i količinom proizvedenog mlijeka. Krave koje su deficitarne u selenu imaju značajno veći broj somatskih stanica u mlijeku u ranoj i srednjoj laktaciji i značajno nižu koncentraciju selena u mlijeku. Kada se nakon histološke analize 120 uzoraka pojedinačnih četvrti vimena grupiraju prema stupnju leukocitne infiltracije, odnosno prema broju granuloma, može se zaključiti da s porastom stupnja leukocitne infiltracije, odnosno broja granuloma u tkivu, raste udio onih četvrti koje potječu od krava deficitarnih u selenu, dok opada udio četvrti koje potječu od krava s normalnom koncentracijom selena u krvi. Selen značajno utječe na zdravlje vimena, a promjene koje izaziva deficit selena nastaju kao posljedica izražene inflamacije i reparacije u tkivu mliječne žlijezde.
Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti utjecaj ekstrudiranog punomasnog zrna soje u hranidbi mliječni krava na unos hranjivih tvari, proizvodnju mlijeka, sastav i dnevnu proizvodnju mlijeka, ...profil masnih kiselina (FA) i indeksa kvalitete mliječne masti. Četiri krave pasmine holstein su u razdoblju laktacije bile raspoređene u kontrolnu skupinu hranjenu obrokom koji sadrži ekstrudirane pogače (R) i eksperimentalnu skupinu hranjenu obrokom u kojem je dio ekstrudirane pogače zamijenjen s ekstrudiranom punomasnom sojom (RS). Utvrđivani su unos suhe tvari (DMI), proizvodnja i sastav mlijeka. Profil masnih kiselina mlijeka određen je naknadnim izračunavanjem indeksa aterogenosti (AI), osjetljivosti na oksidaciju (PI), stupanj nezasićenost (DI) i mazivost (SI) koji određuju kvalitetu mliječne masti. Krave hranjene obrokom koji sadrži ekstrudiranu punomasnu soju imaju veći unos suhe tvari (17,8 kg/d) od krava hranjenih obrokom koji sadrži ekstrudirane pogače (16,8 kg/d, P<0,05). Mliječnost u skupini RS (19,5 kg/d) bila je veća u odnosu na skupinu R (17,6 kg/d, P<0,05). Udjel proteina i kazeina bio je niži u RS nego u R skupini a sadržaj laktoze i uree bio je veći u RS negoli u skupini R (P<0,05). Eksperimentalna skupina (RS) u usporedbi s kontrolnom (R) imala je veći (P<0,05) udjel nezasićenih FA (31.64 % i 30.69 %, respektivno). Udjel višestruko nezasićenih FA u RS (4,03 %) bio je značajno veći (P<0,05) u odnosu na R (3,66 %), uglavnom zbog razlika u C 18:2n6c, C 18:3n6 i C 18:3n3 FA (P<0,05). Udio kratko-, srednjo- i dugolančanih FA bio je sličan u obje skupine (P>0,05). PI bio je veći (P<0,05) u RS nego u R, 5,54 i 5,06, respektivno.
Istraživanje je provedeno na pet farmi muznih krava simentalske pasmine različitog kapaciteta (far¬me A 47, B 12, C 10, D 14 i E 24 krave; starost krava se kretala od 4 do 5 godina, tjelesne mase od ...oko 600 kg) s ciljem da se utvrdi odnos sustava držanja, indeksa potreba životinja i osobina mlijeka. Na farmama A i C s otvorenim stajama korišten je slobodan sustav držanja, dok su na ostalim farmama krave držane vezano u zatvorenim stajama. Na dvije farme postojali su ispusti, stalno dostupni kravama na farmi A, a tijekom dana dostupni na farmi D. Dnevna sljedovanja za mliječne krave bila su ista na svih pet farmi i zadovoljavala su potrebe za dnevnu proizvodnju 20 kg mlijeka sa 4 % mliječne masti i 3,5 % mliječnog proteina. Istraživanjima su utvrđene ANI vrijednosti na farmama: A - 35,5, B - 9,5, C - 24,5, D - 26,5 i E - 10,5. Utvrđeno je da je razina dobrobiti na farmama B i E nedovoljna, na farmama C i D vrlo dobra, a na farmi A odlična. Utjecaj sustava držanja na dobrobit krava bio je vrlo značajan (p<0,001), a na količinu pomuzenog mlijeka, količinu mlijeka u standardnoj laktaciji, sadržaj mliječne masti (kg), sadržaj 4 % korigirane mliječne masti i sadržaj proteina (kg) značajan (p<0,01). Utjecaj sustava držanja na sadržaj mliječne masti (%), suhe tvari (%), proteina (%) i laktoze (%) nije bio značajan. Razlike između ANI ocjena, dnevnih količina mlijeka i količina pomuzenog mlijeka u standardnoj laktaciji bile su vrlo značajne (p<0,001), kao i razlike između ANI i količina mliječne masti (kg), proteina (kg) i količine mlijeka korigiranog na 4 % mliječne masti.
Supklinička ketoza (SKK) u mliječnih krava jest pojava ketonskih tijela u cirkulaciji bez prisutnosti kliničkih znakova ketoze, a vrijednost betahidroksimaslačne kiseline u serumu poraste iznad 1,2 ...mmol/L. Rano otkrivanje krava koje boluju od SKK od presudne je važnosti za pravodobnu korekciju hranidbe, pristupa liječenju i prevenciji. U nekoliko je navrata na području Hrvatske određivana prevalencija SKK (14,75 – 15,8 %) te utjecaj na razvoj različitih patoloških stanja. Redovito, rutinsko praćenje brojnih pokazatelja u prijelaznom razdoblju, među kojima i pokazatelja poremećaja mijene tvari (BHBA, NEFA i omjer mliječne masti i bjelančevina u mlijeku) može pridonijeti skraćenju servisnog perioda, razdoblja od porođaja do prvog umjetnog osjemenjivanja poslije porođaja, sprečavanju raznih metaboličkih poremećaja i bolesti te povećanju ukupne dobiti uz znatno smanjenje troškova.
Ciste jajnika (OC) su jedan od ključnih čimbenika koji utječu na plodnost mliječnih krava, zbog njihovog učinka na reproduktivnu sposobnost. Produženo međutelidbeno razdoblje i troškovi liječenja ...povezani s ovom patologijom izvor su ekonomskih gubitaka za mliječnu industriju. Stoga, ova studija ima za cilj provesti i iskoristiti epidemiološku anketu u svezi cista jajnika u krava na temelju opažanja veterinara u Alžiru. Ova anketa provedena je uporabom upitnika koji je podijeljen 103 veterinara u različitim regijama Alžira. Prema odgovorima, OC je dominantna među svim bolestima jajnika, nakon čega
slijede glatki jajnici i adhezije jajnika. Tumori jajnika su vrlo rijetki. Općenito, veterinari su trebali dijagnosticirati bilo kakvu folikularnu strukturu veću od 20 mm promjera koja traje dulje od 10 dana kao cističnu. Etiologija je bila višeznačna, a naveli su slijedeće: hranidbu, visoku proizvodnju mlijeka, kao i puerperalne patologije (metritis, zaostala posteljica), puerperijum, dob i zimsko razdoblje. Anestrus
je bio najčešće zamijećena patologija u cističnih krava, a popraćen je promjenama u genitalnom traktu, odnosno vratu maternice i u maternici. Posljedično, u većini slučajeva, OC je povezan s odgodom između prve inseminacije i začeća. Uporaba hormona, posebice PGF2α i GnRH, za liječenje OC-a bila je najraširenije rabljena metoda na terenu. Klinički oporavak postignut je oko 11-15 dana nakon početka spomenutog liječenja, ali rizik od ponovne pojave OC je bio značajan. Većina intervjuiranih veterinara bila je za prevenciju OC-a. Uzgajivačima su preporučili poboljšanje hranidbe i higijenskih
uvjeta, posebice u vrijeme teljenja. Medicinska prevencija temeljila se na uporabi hormona (PGF2α i GnRH). U konačnici, provedena anketa pokazala je različite rezultate, ali su se oni uglavnom podudarali s literaturnim podatcima.
Endometritis je reproduktivna bolest koja može poremetiti poslijeporođajno zdravlje maternice u goveda, stoga je važna identifikacija genotipova otpornih na tu bolest. Cilj ovoga istraživanja bio je ...procijeniti povezanost između polimorfizma pojedinačnog nukleotida na genu interleukin-8 receptoru-α (CXCR1) i vjerojatnosti pojave endometritisa u holštajnskih mliječnih krava. U tu su svrhu prikupljeni uzorci krvi mliječnih krava multipara s kliničkim endometritisom u anamnezi (n = 30) i zdravih krava kao kontrolne skupine (n = 10). Iz uzoraka krvi izolirana je DNA. Genotip je određivan metodom lančane reakcije polimeraze – polimorfizmom dužine restrikcijskih fragmenata (PCR-RFLP). Rezultati upućuju na prisutnost različitih omjera polimorfizama (G > C) gena CXCR1 u krava s kliničkim endometritisom u usporedbi s kontrolnom skupinom. Statistička analiza pokazala je znakovitu korelaciju između incidencije bolesti i genotipa CXCR1 u poziciji nukleotida 956. Incidencija kliničkog endometritisa bila je povezana s genotipom CXCR1.956; krave s genotipom GC imale su veću incidenciju kliničkog endometritisa u usporedbi s kravama s genotipom GG. Općenito, rezultati pokazuju da bi polimorfizam CXCR1 mogao biti koristan biljeg za identifikaciju genotipova otpornih na endometritis u holštajnskih mliječnih krava.
Cilj ovog rada bio je odrediti ravnotežu između citokina Th1 i Th2 u odnosu na bakterijske uzročnike subkliničkog mastititsa kod krava. Pri tom su krave bile podjeljene u slijedeće testne skupine: ...krave s negativnim testom na mastitits CMT- (n = 45); grupa oznake Escherichia coli (E. coli) uključivala je jedinke kojima je određen samo porast soja E. coli u uzorcima s pozitivnim CMT testom (n = 45); Streptococcus agalactiae (S. agalactiae) grupa uključivala je jedinke kojima je određen samo porast soja S. agalactiae u uzorcima s pozitivnim CMT testom (n = 45); Staphylococcus aureus (S. aureus) grupa uključivala je jedinke kojima je određen samo porast soja S. aureus u uzorcima s pozitivnim CMT testom (n = 45). Broj somatskih stanica (SCC) u uzorcima svježeg mlijeka određivan je pomoću brojača DeLaval Cell Counter. Analize koncentracije citokina provedene su ELISA metodom koristeći gotove selektivne kitove za pojedinu bakterijsku vrstu koja je određivana. Koncentracije alfa tumorskog faktora nekroze (TNF-α) i gama-interferona (IFN-γ) bile su relativno visoke u grupi E. coli, no koncentracija interleukina (IL)-2 je bila niska. Najniža koncentracija IL-4 određena je u grupi CMT-odnosno u jedinki koje nisu imale mastitis. Najviša koncentracija IL-5 određena je u grupi S. agalactiae, dok je najviša koncentracija IL-10 određena u grupi S. aureus. Također, ravnoteža pomoćničkih T-limfocita (Th1/Th2) polarizirala se u smjeru koncentracije Th1 u uzorcima mastitičnog mlijeka grupe E. coli. S druge strane u grupama S. aureus i S. agalactiae ravnoteža Th1/Th2 se polarizirala u smjeru Th2. Uzimajući u obzir rezultate ovog istraživanja, nalaže se zaključak da je kod mastitisa uzrokovanog bakterijom E. coli potrebno održavati stanični imunitet, dok je kod mastitisa uzrokovanog bakterijama S. aureus i S. agalactiae potrebno održavati humoralni imunitet.
Cilj ovog istraživanja bio je nadzor genskog signala za receptor vitamina D (VDR), enzim 1-alfa-hidroksilazu (1 α-OHase) i kemokin (Regulated on Activation Normal T-cell Expressed and Secreted – ...RANTES) u mliječnih krava s hipokalcemijom. Uzorci za biokemijske i molekularne analize prikupljeni su od 120 mliječnih krava (20 krava po stadu), tijekom prijelaznog razdoblja. U krava s subkliničkom i kliničkom hipokalcemijom utvrđena je znakovita (P < 0,05) podregulacija gena VDR i RANTES, te znakovita (P < 0,05) nadregulacija enzima 1-α-Ohaza. Nadalje, u tih životinja došlo je do znakovitog (P < 0,05) povećanja razina glukoze, paratireoidnog hormona (PTH), natrija (Na) i klorida (Cl), te znakovitog (P < 0,05) smanjenja razina fosfora (P) i kalija (K). Uvažavajući različite osobine životinja utvrđena je znakovita povezanost između izražajnosti VDR gena i pasmine krava, dobi krava, redoslijeda teljenja, ocjene tjelesne kondicije te prethodnih poremećaja u prijelaznom razdoblju. Povećanje, s jedne strane ekspresije za enzim 1 α-OHase i s druge strane razine PTH, glukoze, Na i Cl u serumu, dovelo je do znakovitog rizika za smanjenu ekspresiju VDR gena. Isto tako, smanjenje ekspresije gena RANTES i razine kalcija (Ca) i fosfora (P) u serumu bili su značajni čimbenici rizika za smanjenu ekspresiju gena VDR. Ovo je istraživanje pokazalo da je na ekspresiju gena VDR, 1 α-Ohaza i RANTES u krvi mliječnih krava uvelike utjecala hipokalcemija, što upućuje na potrebu dodatne doze vitamina D kako bi se održala normalna razina Ca u krvi, osobito u zahtjevnim razdobljima visoke proizvodnje. Stoga ova studija daje uvid u ulogu vitamina D i s njim povezanih enzima u poboljšanju produktivnosti mliječnih krava, posebno u kritičnim razdobljima proizvodnje.
PDF
