Cilj je ovoga istraživanja bio ustvrditi utjecaj klinoptilolita (KPL) dodanog u hranu na razine kalcija (Ca), magnezija (Mg), fosfora (P), kalija (K) i natrija (Na) u krvnom serumu mliječnih krava ...tijekom gravidnosti i rane laktacije. Istraživanje je provedeno na ukupno 78 krava holštajnsko-frizijske pasmine. Krave su nasumično podijeljene u dvije skupine: krave s dodatkom KPL-a u hranu (pokusna skupina) (n = 38) koje su primale dva puta dnevno po 50 g prirodnoga praškastog zeolita KPL-a, počevši 180. dan prije porođaja do 60 dana nakon porođaja, i na kontrolnu skupinu (n = 40). Uzorci krvi uzeti su 180., 90., 60., 30. i 10. dan prije teljenja, na dan teljenja te 5., 12., 19., 26., 33., 40. i 60. dana nakon porođaja. Nisu ustanovljene znakovite razlike u koncentraciji Ca između krava pokusne i kontrolne skupine. No nakon porođaja bilo je vidljivo da je koncentracija kalcija bila viša u pokusnoj KPL skupini, posebice 33. dan (P = 0,06). Koncentracija P bila je znakovito niža (P<0,05) u pokusnoj skupini nulti i 5. dan u odnosu na kontrolnu skupinu. Znakovito viši omjer Ca i P izračunan je u pokusnoj skupini u odnosu na kontrolnu skupinu nulti i 12. dan. Nisu ustanovljene znakovite razlike u koncentraciji Mg, K i Na u krava iz pokusne i kontrolne skupine tijekom istraživanja. Rezultati ovog istraživanja upućuju na to da je KPL dodan u hranu utjecao na razine Ca i P u krvi mliječnih krava te da je poboljšao omjer Ca i P u serumu tijekom ranog puerperija. Primijenjeni pripravak KPL-a nije prouzročio klinički vidljive poremećaje metabolizma istraživanih minerala Osim toga razine svih istraživanih minerala u krvi bile su unutar fizioloških raspona što pokazuje da KPL nije promijenio njihovu homeostazu u mliječnih krava.
Cilj je ovog istraživanja utvrditi učinak dodatka proteina iz mljevenog potkožnog epitela domaćih životinja, na hema¬tološke i biokemijske parametre metabolizma te proizvodnost visokoproduktivnih ...krava tijekom rane laktacije. Za to su prema principu analognih parova formirane tri skupine krava, svaka po šest životinja. Kontrolna skupina hranjena je osnovnim obrokom, a druga i treća eksperimentalna skupina svakodnevno su uz osnovnu hranidbu hranjene s 300 g i 500 g proteinskog dodatka tijekom 60 dana. Učinak dodatka proučavan je tijekom sljedećih 30 dana. U svih životinja prou¬čavani su hematološki i biokemijski parametri krvi, te kvalitativni i kvantitativni sastav mlijeka. Životinje pokusnih skupina pokazale su porast metaboličkih i redoks procesa tijekom pokusa. Utvrđen je porast metabolizma hranjivih sastojaka u jetri. Zbog dovoljnog unosa proteina u organizam životinja eksperimentalnih skupina došlo je do povećanja pokazatelja mliječne proizvodnosti i pokazatelja kvalitete mlijeka.
U krava holštajnske pasmine, uvezenih iz Kanade i uzgojenih na poljoprivrednom gospodarstvu Medeu Commerce
LLP u Kazahstanu, istraživani su haplotipovi slijedećih kandidatnih gena za koje se smatra ...da su povezani s
poremećajima (gubitkom) plodnosti: faktor koji aktivira apoptotsku proteazu 1 (APAF1 p.Q579X ili HH1), glicinamidribonukleotidna
formiltransferaza (GART ili HH4), strukturno održavanje kromosoma 2 (SMC2 ili HH3) i haplotip
za manjak kolesterola (HCD). Genotipsko profiliranje nositelja haplotipova APAF1/HH1, GART/HH4 provedeno je
metodom PCR-RFLP uz upotrebu BstC8I i Tru9I te MseI, dok je genotipsko profiliranje nositelja haplotipova SMC2/
HH3, i HCD provedeno vlastitim primerima, oblikovanim internim metodama. Rezultati su pokazali da su metodom
PCR-RFLP dijagnostički markeri APAF1/HH1 i GART/HH4 za recesivne poremećaje plodnosti u istraživanih krava
bili monomorfni. Istovremeno, dijagnostički markeri nositelja haplotipova SMC2/HH3 i HCD (oblikovani prema
vlastitim metodama) bili su polimorfni, s učestalošću od 3 % i 11 %. Zaključeno je da genetski nadzor recesivnih
poremećaja plodnosti omogućuje pravodobno identificiranje nositelja štetnih letalnih mutacija i kontrolu eliminacije
haplotipova koji štetno utječu na plodnost.
Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti učinak dodataka biotina i cinkova sulfata (ZnSO4) na zdravlje papaka i kvalitetu mlijeka u mliječnih krava. Klinička hrome (n = 31) i zdrave krave (n = 28) ...odabrane su na temelju ocjene pokretljivosti (LS) te su slučajnim odabirom podijeljene u pokusnu i kontrolnu skupinu. Pokusnu skupinu činile su klinički hrome (CLT, n = 17) i zdrave (HT, n = 15) krave kojima je u hranu dodan 1 g 2 %-tnog biotina i 4 g ZnSO4 dnevno tijekom 4 mjeseca, Kontrolnu skupinu činile su hrome krave (CLC, n = 14 i zdrave krave (HC, n = 13). Pokretljivost, tjelesna kondicija te kvaliteta i količina mlijeka procijenjeni su prije i nakon završetka istraživanja. Također, prije i poslije dodavanja dodataka hrani provedena je kirurška obrada papaka te je promatrana vrsta i težina oštećenja papaka. Debljina tabana (ST) stražnjih papaka nekih krava mjerena je ultrazvučno u pokusnoj i kontrolnoj skupini. Podaci su analizirani omjerom vjerodostojnosti hi-kvadrat testa i parnog t-testa. Na kraju istraživanja uočen je znakovit napredak LS-a (P < 0,001); vjerodostojnosti hi-kvadrat testa i parnog t-testa. Neke su se od tih ocjena oštećenja pogoršale u krava u HC skupini krava. Debljina tabana povećala se u krava u pokusnoj skupini (P < 0,05), dok je u krava u kontrolnoj skupini smanjena (P < 0,05). Broj somatskih stanica u mlijeku (SCC) smanjen je (P < 0,05), dok su prinos mlijeka (P < 0,001) i sadržaj masti (P < 0,05) povećani u krava u pokusnoj skupini. Također, utvrđeno je znakovito smanjenje prosječnog broja SCC-a (P < 0,05) u zdravih krava u pokusnoj skupini. Zaključeno je da bi istodobno dodavanje biotina i cinkova sulfata u hranu moglo biti korisno u korekciji i prevenciji oštećenja papaka kao što bi moglo pridonijeti količini i kvaliteti mlijeka kod klinički hromih mliječnih krava.
Na sedemnajstih kmetijah v Bohinju smo v letu 1996 analizirali podatke o mlečnosti in plodnosti pri 193 kravah lisaste (51,4%), črno-bele (31,3%), rjave (2,5%), rdeče cikaste (2,5%) in neznane pasme ...(12,3%). Iz različnih vzrokov je bilo izločenih 37 krav. Povprečna mlečnost v zaključeni laktaciji je pri 156 kravah znašala 5590 (± 1988) kg, v standardni laktaciji 5178 (± 1687) kg in na krmni dan 14,2 (± 4,8) kg mleka. Poporodni premor je pri kravah trajal povprečno 113,8 (± 62,3) dni, doba med telitvama (DMT) pa 400,2 (± 69,1) dni. Uspešnost osemenitev je bila povprečno 65,2%. DMT, zaporedna laktacija in rejec so statistično značilno vplivali na mlečnost krav na krmni dan (KD). Največja mlečnost na KD je bila pri živalih z DMT od 341 do 365 dni. Podaljšana DMT je povečevala mlečnost krav v standardni laktaciji. Poporodni premor je bil statistično značilno povezan (P< 0,0001) s praktično vsemi lastnostmi plodnosti in mlečnosti. Število osemenitev in mlečnost na krmni dan sta bili negativno povezani (r = -0,1769, P< 0,0271). Analize podatkov, s katerimi ocenjujemo plodnost krav, so pokazale, da je bila uspešnost odkrivanja pojatev slaba (62,1%) in zaradi tega podaljšana servisna perioda največkrat vzrok podaljšane DMT pri kravah na obravnavanih kmetijah. Na štirih kmetijah, kjer so pravočasno odkrili vse pojatve po pregonitvi, je trajal poporodni premor povprečno trajal 83 dni, servisna perioda pa 21 dni.
Cilj ovoga istraživanja bio je izmjeriti učinak vitamina E i cinka (Zn) na endokrine i metaboličke promjene u krava tijekom peripartalnog razdoblja. U istraživanje su uključene 32 krave, križanke ...(Holstein-Friesian × Tharparkar), 60 dana prije očekivanog teljenja. Krave su nasumce podijeljene u četiri skupine (n = 8): kontrolnu skupinu, T1, T2 i T3. Hranidbeni je protokol bio sličan u svim skupinama, osim što je skupinama T1, T2 i T3 dodano 60 mg Zn/kg suhe tvari, 1000 i. j. vitamina E te 60 mg/kg + 1000 i. j. Zn + vitamin E, pojedinačno, od 60. dana prije teljenja do 60. dana poslije teljenja. Krv je uzeta 60., 45., 30., 15. i 7. dan prije očekivanog teljenja, na dan teljenja te 60., 45., 30., 15. i 7. dan poslije teljenja. Prije teljenja krave su pokazale smanjenje razine leptina, inzulina, glukoze, vitamina E i cinka te povećanje razine neesterificirane masne kiseline u plazmi. Nakon teljenja razine leptina, inzulina, glukoze, vitamina E i cinka porasle su, a razina neesterificirane masne kiseline u plazmi bila je snižena. Nakon teljenja skupina T3 imala je povišene vrijednosti (P<0,01) leptina, inzulina i glukoze u odnosu na ostale skupine. Razina vitamina E u plazmi bila je veća (P<0,01) u skupinama T2 i T3; razina cinka bila je veća u skupinama T1 i T2. U skupini T3 opažena je viša (P<0,01) količina mlijeka u odnosu na kontrolnu skupinu, skupine T1 i T2. Snižavanje razine leptina, inzulina, glukoze, vitamina E i cinka u peripartalnom razdoblju ublaženo je dodacima vitamina E i cinka u prehrani.
Ovo je istraživanje provedeno kako bi se ultrazvukom uočile promjene u tkivu sisa nakon mužnje i procijenio njihov oporavak te vraćanje u stanje prije mužnje. Lijeve sise mliječnih krava križanki ...između holštajnsko-frizijske i sahival pasmine (n = 20) šest su puta ultrazvučno promatrane: prije mužnje, odmah nakon mužnje te 1, 2, 3 i 4 sata nakon mužnje. Mjerene su apsolutne i relativne promjene dužine sisnog kanala (TCL), promjer vimena (TD), debljina stijenke sisnog kanala (TWT) i promjer sisne cisterne (TCD). Strojna mužnja znakovito je (P<0,0001) utjecala na sve mjerene pokazatelje. Uočeno je produženje sisnog kanala (19 - 25 %), povećanje promjera vimena (19 - 20 %), zadebljanje stijenke vimena (26 - 36 %) i suženje sisne cisterne (51 - 52 %). Na vrijeme potrebno da se sise vrate u stanje prije mužnje znakovito je utjecao njihov položaj. Tako su se vrijednosti TWT-a, TCL-a i TD-a vratile u prvotno stanje 3 - 4 sata kod sisa smještenih na prednjoj lijevoj strani vimena. U sisama smještenim na stražnjoj lijevoj strani vimena samo se TWT vratio u prvotno stanje 4 sata nakon mužnje. Odstupanja su bila najveća odmah nakon mužnje, i to kod vrijednosti TD-a i TCD-a te jedan sat nakon mužnje u slučaju TCL-a i TWT-a. Zaključeno je da je u mliječnih krava križanki između holštajnsko- frizijske i sahival pasmine vrijeme od četiri sata nedovoljno za potpuno vraćanje sisa u stanje prije mužnje.
Veliki broj deficitarnosti subkliničkog karaktera često prouzroči veće ekonomske gubitke zato što prolaze nezapaženo. Zbog toga posebno značenje ima rano prepoznavanje simptoma deficita što omogućava ...brzu korekciju pogrešne hranidbe. U tom pogledu ispitivanje određenog broja biokemijskih pokazatelja u krvi (krvnom serumu i/ili krvnoj plazmi) radi određivanja metaboličkog profila krava može poslužiti ne samo postavljanju dijagnoze, već i određivanju prirode i intenziteta poremećaja u organizmu. Našim istraživanjem određene su vrijednosti koncentracije ukupnih proteina, albumina, triglicerida i kolesterola u krvi mliječnih krava. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 480 krava Holstein-frizijske pasmine, starosti između 2 i 9 godina. Krave su bile različitog redoslijeda laktacije (1-8). Istraživanje je obavljeno na dva različita geografska područja, odnosno na sjevernom području Bosne i Hercegovine – farma T (45°01’43.4”N 17°18’19.0”E) (n=240) i južnom dijelu Bosne i Hercegovine – farma V (43°03’52.7”N 17°42’38.2”E) (n=240). Uzorkovanje je provedeno u dva termina: ljetno i zimsko razdoblje. Ispitivane su životinje bile različitog fiziološkog statusa, i to: krave u visokoj laktaciji (n=240), krave do 15 dana nakon partusa (n=120) i krave u suhostaju (n=120). Vrijednosti koncentracije ukupnih proteina određene na lokalitetima T i V su se statistički signifikantno razlikovale tijekom obje sezone među različitim lokalitetima, kao i ovisno o sezoni uzorkovanja. Vrijednost albumina se statistički signifikantno razlikuje unutar lokaliteta ovisno o razdoblju uzorkovanja, kao i između istih sezona različitih lokaliteta. Statističkom obradom nije uočena statistički signifikantna razlika u vrijednosti koncentracije triglicerida između ljetnog razdoblja uzorkovanja s dva različita lokaliteta te se može zaključiti da različita geografska područja ne utječu na vrijednost ovog pokazatelja. Vrijednost koncentracije kolesterola na različitim lokalitetima unutar iste sezone uzorkovanja nije se statistički razlikovala. Statistički su značajne razlike (P<0,05) utvrđene između različitih sezona uzorkovanja na istom lokalitetu. Osim toga, statistički su značajno veće vrijednosti uočene u zimskom u odnosnu na ljetno razdoblje na oba lokaliteta.
Posljednjih desetljeća svjedočimo sve izraženijim klimatskim promjenama diljem svijeta, koje su rezultirale preobrazbom okoliša u različitim regijama čineći ga nepogodnim za poljoprivrednu, a osobito ...za stočarsku proizvodnju. Globalni stočarski sektor značajno doprinosi antropogenoj emisiji stakleničkih plinova, no, s druge strane, također može značajno doprinijeti mjerama ublažavanja. Jedan od najznačajnijih stakleničkih plinova je metan. Metode ublažavanja emisija metana u goveda mogu se klasificirati kao kratkoročne i dugoročne. Kratkoročne metode podrazumijevaju povećanje proizvodnje po životinji, smanjenje broja životinja i optimizaciju hranidbe, dok dugoročne metode podrazumijevaju genetsku evaluaciju i selekciju na temelju varijacija u emisiji metana. Preduvjet za genetsku evaluaciju je izbor optimalnih indikatora i modela koji su vrlo točni i lako primjenjivi u rutinskoj kontroli proizvodnosti. Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti različite modele za procjenu emisije metana u mliječnih krava na temelju podataka kontrole proizvodnosti. Dobiveni rezultati upućuju na to da bi se podatci kontrole proizvodnosti mogli koristiti za procjenu emisije metana kod mliječnih simentalskih krava, što omogućuje analizu populacije i genetsku evaluaciju mliječnih goveda za emisiju metana. S obzirom na utvrđenu vrlo visoku varijabilnost u procijenjenim vrijednostima emisije metana u odnosu na korišteni statistički model te s ciljem visoke točnosti genetske evaluacije, preporučuje se definiranje modela procjene tjelesne mase, unosa suhe tvari i emisije metana na temelju parametara (ocjene eksterijera te zapisi na kontrolni dan) populacije pojedinih mliječnih goveda. Model će omogućiti genetsku evaluaciju mliječnih goveda za emisiju metana, kao i selekciju krava s manjom emisijom metana. Primjena navedenoga u konačnici će dovesti do ekološki prihvatljivije proizvodnje mlijeka.
U okviru ove studije ispitivani su polimorfizmi c.9421C>T, c.2021C>T i c.-10C>T kravljeg gena TLR4 te njihova povezanost s brojem somatskih stanica i sastavom mlijeka. Uzorci krvi izuzeti su od ...ukupno 152 krave holstein pasmine u Litvi. Za tipizaciju polimorfizma gena TLR4 korištene su metode polimeraza lančane reakcije (PCR) i polimorfizam dužine restrikcijskih fragmenata (RFLP). Također su određivani broj somatskih stanica i odabrani parametri kemijskog sastava mlijeka (mast, protein, laktoza). Za određivanje utjecaja gena i statističkog značaja razlika među ispitivanim genotipovima korištena je jednosmjerna analiza varijance (ANOVA). Rezultati su pokazali da postoji statistička značajna povezanost između genotipa c.9421C>T i broja somatskih stanica (P<0,05). Jedinke genotipa TT imale su najniži broj somatskih stanica. Polimorfizmi c.2021C>T i c.-10C>T gena TLR4 nisu pokazali značajan utjecaj na otpornost prema mastitisu niti na sastav mlijeka. Analiza kombiniranih genotipova TC/CC polimorfizma c.2021C>T i c.9421C>T omogućili su utvrđivanje povezanosti SNP-ova s brojem somatskih stanica i s udjelom laktoze. Ovim istraživanjem je utvrđena značajna povezanost između broja somatskih stanica i polimorfizma c.9421C>T gena TLR4 u krava pasmine holstein u Litvi. Broj somatskih stanica u krava genotipa TT bio je značajno niži i ukazivao je na povezanost ovog genotipa s otpornošću na mastitis u c.9421C>T. Stoga se alel T može smatrati poželjnim za otpornost prema mastitisu.
PDF
