Odgovorno kreditiranje i njegovo podrobnije ureðenje novina je u hrvatskom pravu. Zakon o kreditnim institucijama i Zakon o zaštiti potrošača ne sadržavaju posebne odredbe koje bi u užem smislu ...ureðivale pitanje odgovornog kreditiranja. Zakon o potrošačkom kreditiranju dotiče se obveze procjene kreditne sposobnosti relativno površno, dok je Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju s druge strane vrlo detaljno propisao obveze kreditnih institucija glede procjene kreditne sposobnosti potrošača. U radu se analizira jesu li i u kojoj mjeri de lege lata pro- pisi usklaðeni s pravnom stečevinom EU-a te dijele li se regulatorne mjere na one koje pripadaju u područje kreditiranja stricto sensu i ostale regulatorne mjere. S tim u vezi iznose se prijedlozi de lege ferenda ureðenja u smislu konkretizacija odreðenih odredaba direktiva, a od neregulatornih mjera pro futuro predlažu se modeli financijskog i pravnog opismenjavanja jer odgovorno kreditiranje mora imati naličje u financijskoj odgovornosti potrošača.
Kreditni registar jedan je od kotačića u okviru postupka procjene kreditne sposobnosti, koji je u svjetskim razmjerima postao neizostavan dio financijske infrastrukture današnjice. U Republici ...Hrvatskoj djeluje Hrvatski registar obveza po kreditima d.o.o, trgovačko društvo koje vodi sustav koji omogućuje razmjenu podataka o zaduženosti i urednosti u podmirivanju obveza odreðene osobe iz baza podataka uključenih u registar te sačinjavanje kreditnog izvješća za tu osobu korištenjem tih podataka. U radu se analizira uloga HROK-a te kako on može doprinijeti odgovornijem kreditiranju, pa se njegova djelatnost razmatra u kontekstu odnosa aktera u procesu procjene kreditne sposobnosti - kreditne institucije, potrošača i samog HROK-a. Na taj se način usporeðuje aktivnost HROK-a i njegovo pravno okružje s europskim i svjetskim inačicama, napose u državama članicama EU-a, a posebice u Njemačkoj. Postavljaju se pitanja usklaðenosti pravne regulative koja se dotiče HROK-a s pravnom stečevinom EU-a te ima li prostora za izmjenu u smislu širenja funkcija HROK-a i njegove baze podataka te postiže li se i kako ravnoteža izmeðu slobodnog protoka podataka i prava potrošača na zaštitu podataka. Konačno, predlažu se modeli i promjena regulative tako da se olakša pristup potrošačima HROK-u te kojih bi rezultat bila i proaktivnija uloga HROK-a u pružanju graðanima pravne pomoći i financijske edukacije širih razmjera.
Suvremeno bankarstvo u zadnjem desetljeću dobiva potpuno nova obilježja, i značajno se razlikuje od bankarstva u prošlome stoljeću. Korisnici bankarskih usluga postaju sve obrazovaniji i zahtjevniji, ...te imaju mogućnost pristupa svim potrebnim informacijama u realnom vremenu. Uz navedeno, država donosi brojne zakone koji štite interese potrošača, i koji nikako ne idu u prilog banci, te značajno otežavaju njezino poslovanje, a samim time stvaraju izrazit pritisak na profitabilnost. U takvim uvjetima, banke se suočavaju s dva kontradiktorna cilja: ukoliko žele zadržati istu razinu profitabilnosti, moraju odobravati kredite sve većem broju korisnika, izlažući se pritom riziku da netko od njih posuđeni novac ne vrati; s druge strane taj isti novac moraju što prije naplatiti bez ijednog dana kašnjenja bez odgode jer zakonska regulativa stvara pritisak na izdvajanja za rizike, što tada postaje dodatni udar na financijski rezultat. Usklađivanje ove dvije kontradiktornosti nije nimalo lako i zahtijeva promjenu paradigme u načinu poslovanja, te stavljanje naglaska na proces odobrenja kredita kako bi ga učinile što je moguće bržim, a ujedno i što je moguće kvalitetnijim i sigurnijim. Cilj rada je pojasniti na koji način banke pristupaju obradi kreditnih zahtjeva i izračunima kreditne sposobnosti pojedinaca, uz osvrt na zakonske okvire kojima je uređeno poslovanje banaka na području odobrenja kredita i informiranja građana o uvjetima kreditiranja.
Kreditiranje trgovačkih društava, u razdoblju gospodarskog prosperiteta trebalo bi biti vrlo jednostavan posao. Banke, pokušavajući zauzeti što je moguće veći tržišni udio, odobravale su kredite ...rizičnim klijentima na vrlo jednostavan način, uglavnom se oslanjajući na osiguranje kredita i kolateralizaciju, i nije se mnogo vodilo računa o sposobnosti zaduživanja određenog subjekta. Do prije desetak godina bilo je relativno jednostavno upravljati bankama na osnovi klasičnih upravljačkih tehnika i obrazaca, što u SAD-u opisuju kao formulu: 3+6+3, što u prijevodu znači: ujutro primite tri dolara depozita, odobrite šest dolara kredita (multiplikacija), a u tri popodne odete na golf (Leko, 2004., 1). Današnje bankarsko tržište, ipak je bitno zahtjevnije i mnogo složenije od ovoga opisa. Dolaskom gospodarske krize i recesije, ovaj način financiranja pokazao se izrazito lošim i pogubnim za banke. S druge pak strane, trgovačka društva su se zaduživala preko mjere, a sposobnost zaduživanja nije se određivala temeljem stvarnih i realnih financijskih pokazatelja, nego vrlo optimistično i često bez ikakvog smisla. Kratkoročni krediti podizani su za dugoročne investicije i dugotrajnu imovinu, a ponekad dugoročni krediti za ulaganje u obrtna sredstva i kratkoročnu likvidnost. Ovakav način funkcioniranja i određivanja kreditne sposobnosti, u značajnoj mjeri u uvjetima gospodarske krize i recesije u državi, dolazi na naplatu.Cilj rada je prikazati kako izgleda idealna financijska struktura trgovačkog društava i koje su granice sposobnosti zaduživanja. Prikazati će se na koji način bi i banke i tvrtke kreditni obveznici, trebali promatrati svoje pokazatelje i do koje mjere se mogu odnosno preko koje mjere se nikako ne smiju zaduživati. Prikazat će se značajniji financijski pokazatelji o kojima je izrazito važno voditi računa i na koji način pojedini pokazatelj doprinosi rastu, odnosno neuspjehu određenog gospodarskog subjekta.
Rad se bavi osnivanjem i djelovanjem Samoupravne interesne zajednice za standard učenika i studenata općine Osijek koja je postojala od 1975. do 1979. godine. Cilj je rada na temelju arhivskih izvora ...opisati poslove SIZ-a i ocijeniti uspješnost njegovog djelovanja. Istražuju se financijsko poslovanje, ulaganja u objekte studentskog standarda, kreditiranje i stipendiranje učenika i studenata te rad tijela SIZ-a. Financijsko poslovanje SIZ-a bilo je uspješno te su ostvarivani rezultati bolji od predviđenih. Većina dostupnih sredstava dolazila je iz doprinosa iz dohotka OOUR-a. Za vrijeme postojanja ovog SIZ-a izgradnja Studentskog restorana bila je započeta uz višestruko veće troškove od onih planiranih. Izgradnju su uz SIZ financirali i RSIZ odgoja i usmjerenog obrazovanja i USIZ odgoja i usmjerenog obrazovanja Zajednice općina Osijek. Izgradnja Studentskog doma nije niti započela zbog toga što RSIZ odgoja i usmjerenog obrazovanja do prestanka rada SIZ-a nije uspio osigurati svoj dio potrebnih sredstava. Kreditirano je preko 1000 učenika i studenata, bez čega se velik broj njih ne bi mogao obrazovati. Rad Skupštine SIZ-a bio je nezadovoljavajući jer se velik broj delegata nije odazivao sjednicama. Iako je kroz kreditiranje i djelomično kroz financiranje izgradnje studentskih objekata SIZ ispunio svoju svrhu, najveći nedostatak ostaje što nije uspio zainteresirati širu masu za pitanja odlučivanja o učeničkom i studentskom standardu.
Cilj rada je identificirati i procijeniti učinke transmisije impulsa monetarne politike
kroz kanal asimetričnih informacija (neto imovine dužnika, odnosno vrijednosti
kolaterala) i kapitaliziranosti ...poslovnih banaka u zemljama jezgre i periferije
Eurozone. U procijeni se koristi Euro Area Banking Lending anketa za potrebe
identifikacije promjena u promatranim kanalima transmisije. Nakon identifikacije,
pomoću prikupljenih podataka i panel vektorskog autoregresijskog modela
procjenjuje se efekt konvencionalnih i nekonvencionalnih impulsa monetarne politike
na BDP, inflaciju i obujam kredita. Rezultati ukazuju kako su promatrani kanali
monetarne transmisije korelirani, kako je kanal asimetričnih informacija (neto
imovine dužnika) relativno važniji od kanala kapitaliziranosti poslovnih banaka, te
kako je kanal kapitaliziranosti poslovnih banaka relativno važniji od kanala
asimetričnih informacija u zemljama periferije.
Cilj ovoga rada je analizirati ekonomske implikacije Direktive 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i ...o izmjeni direktiva 2008/48/EZ, 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 koja sveobuhvatno regulira područje kreditiranja kupoprodaje nekretnine regulirajući kredite u stranoj valuti, kredite s promjenjivim kamatnim stopama, prijevremenu otplatu kredita, ovršni postupak, procjenu ovršenih nekretnina i čitav niz drugih mjera. Obveza država članica je da do 21. ožujka 2016. donesu i objave zakone i druge potrebne promjene za usklađivanje s ovom direktivom, a Direktiva se neće odnositi na ugovore na kredite koji su postojali prije tog datuma, ali imajući u vidu regulaciju prijevremeno otplate moguće je da će u financijskom smislu ugovori o kreditima u skladu s Direktivnom biti potencijalna alternativa postojećim ugovorima. Sukladno tome, važno je razumjeti ekonomske implikacije, te prednosti i nedostatke nove i stare regulacije u stambenom kreditiranju.
Razlozi za učestale izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju prvenstveno leže u nepovoljnim uvjetima kreditiranja a posebice jednostranim promjenama kamatnih stopa koje su izrazito negativno
...utjecali na položaj klijenata banaka. Stoga je nužno zakonodavno definirati uvjete pod kojima banke mogu mijenjati promjenjive kamatne stope, razdoblja, postupke i parametre za promjenu
kamatnih stopa, uz obvezu upozoravanja klijenata o svim rizicima promjenjivosti kamatnih stopa.
Kako u Hrvatskoj do početka primjene Zakona o potrošačkom kreditiranju nije postojala nacionalna referentna kamatna stopa, Hrvatska udruga banaka je razvila metodologiju izračuna ove stope,
kao prikaz prosječnog troška financiranja bankarskog sektora za pojedine valute. Autor u tekstu ističe da parametri koji su definirani kao nacionalna referentna kamatna stopa su načelno prilagođeniji stanju na hrvatskom financijskom tržištu te su manje ovisni o kretanjima na svjetskim tržištima. Međutim, i dalje ostaje osnovna primjedba da nacionalna referentna kamatna stopa nije “prava”
referentna stopa već samo stopa kojom se iskazuje prosječni trošak financiranja banaka, uz dodatno prisutan problem otplate kredita u valutnoj klauzuli u švicarskim francima (CHF) s promjenjivom
kamatnom stopom.
Autor razmatra ulogu financija, one snage što je nakon prodora novčanog gospodarstva -jer novac postaje glavno sredstvo razmjene i mjerilo vrijednosti - omogućila stvaranje ekonomski
održivog ...poljoprivrednog gospodarstva s paritetnim dohotkom
gradskome. Autor pokazuje kako je pretvorbu naturalnog seljačkoga
gospodarstva u robno, tržišno omogućilo hipotekamo kreditiranje
razvoja proizvodnje niskoakumulativnih i zaduženih gospodarstava.
U prvom dijelu rada prikazana je uloga zadružnih kreditnih ustanova
u Hrvatskoj. Zbog zaduženosti, vrlo ograničena tržišta i malene kupovne snage te nepostojanja novčarskih ustanova, nakon ukidanja kmetstva u 19. stoljeću, a osobito kad je europska agrarna
kriza 1873. pogoršala ionako katastrofalan položaj seljaka, kredit
je kao glavni uvjet pretvorbe seljačkoga gospodarstva u robno i
tržišno, i za njegov razvoj, omogućen jačanjem poljoprivrednog
zadrugarstva čiji su prvi i glavni oblik bile zadružne kreditne institucije, uglavnom prema modelu austrijskih Reiffeisen seoskih
štedionica. Od 1864. kad je prva takva zadruga osnovana do 1913.
broj vjeresijskih zadruga u Hrvatskoj i Slavoniji porastao je na 832
a kreditni potencijal zadružnih kreditnih institucija u 22 godine povećan 11 puta! Pomoću kredita hrvatsko je selo uhvatilo korak s
razvitkom kapitalizma u Srednjoj Europi - seljak se osamostalio, postao mali poduzetnik, koji traga za novim načinima proizvodnje,
boreći se za veći prihod gospodarstva. Drugi dio rada je raščlamba
uloge kreditiranja u razvoju poljoprivrede nakon tehnološke revolucije u drugoj polovici 20. stoljeća, koja je glavnim uvjetom
postavila racionalizaciju i snižavanje troškova po jedinici proizvoda.
U poljoprivredi se na globaliziranom tržištu može održati samo onaj
proizvođač, koji ostvaruje dohodak paritetan onom u nepoIjoprivrednim djelatnostima (u potonjim se dohotke stalno
povećava). Posljedice su bile nagla preobrazba strukture poljoprivrednih posjeda - smanjivanje broja gospodarstava i
usporedno povećavanje posjeda preostalih gospodarstava (u
razvijenim zapadnim zemljama 20. stoljeće preživjelo je tek oko
15% gospodarstava, povećavši prosječnu površinu tri do pet puta), te stalan rast investicija po farmi (za mehanizaciju, uvođenje inovacija, kupovinu zemljišta i povećanje stočnog fonda). Investicije
nije moguće namiriti iz tekućeg dohotka gospodarstva nego uzimanjem kredita za što su razvijene zemlje stvorile diverzificiran
poticajan sustav kreditiranja. Budući da Hrvatska po tim pokazateljima zaostaje, a hrvatska poljoprivreda i ruralni prostor
na početku 21. stoljeća su u krizi, autor drži neodložnom odlučnu
akciju, kako bi se neophodnim promjenama bankarskog sustava
osigurali uvjeti revitalizacije njezina ruralnog dijela.
PDF
