Sustavi upravljanja pandemijom i migracije Gregurović, Margareta; Gregurović, Snježana; Kumpes, Josip ...
Migracijske i etničke teme,
12/2020, Letnik:
36, Številka:
2-3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Brzi razvoj i širenje bolesti koja predstavlja zdravstvenu prijetnju većem udjelu stanovništva imaju učinak na funkcioniranje gotovo svih društvenih sustava, kako unutar tako i izvan granica ...nacionalne države, utječući stoga i na mogućnosti slobodnoga kretanja i migracija. Glavni je cilj ovog rada raspraviti osnovne mehanizme kontrole bolesti u odnosu na migracije u različitim društveno-povijesnim kontekstima. Pritom se identificiraju i uspoređuju povijesni obrasci i suvremene mjere sustava preventivne kontrole, uzimajući u obzir širi društveni kontekst i specifični položaj migranata. U ovome se radu kombiniraju povijesni uvidi u različite upravljačke i političke sustave u Europi i Hrvatskoj koji su tražili odgovarajuće mjere za sprečavanje širenja zaraznih bolesti sa stanjem u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19. Regulacijom i upravljanjem aktualnom pandemijom bolesti COVID-19 uvedena su ograničenja prekograničnoga kretanja i putovanja. Ta ograničenja i uvođenje karantenskih mjera naglo su zaustavili ne samo međunarodnu već i migraciju unutar granica nacionalnih država, posebno tijekom prvog vala pandemije u proljeće 2020. Stoga je naglasak stavljen na učinke pandemije bolesti COVID-19 na radne i prisilne migracije, ali i na učinak mehanizama upravljanja pandemijom na razvoj stavova javnosti prema imigrantima.
This paper describes the construction of "The Scale of Attitudes towards Asylum Seekers" based on a survey conducted on a convenience sample of 277 students of social, natural and engineering studies ...within the University of Zagreb. Applied exploratory factor analysis, using the direct oblimin rotation, resulted in three factors: "perception of social threat"; "perception of cultural threat"; and "perception of health and economic threat". The obtained factors explain 60.8% of the instrument’s variance and were used as foundation for the construction of additive subscales, which were in further ANOVA analyses treated as the dependent variables. The independent variables used were selected socio-demographic, socio-cultural and contextual variables. The results indicate that a greater perception of asylum seekers as a social and cultural threat is expressed by male students, who study engineering sciences, are politically positioned right and extremely right, are convinced believers or religious, and do not have, or have only one friend who is a foreigner in Croatia (significant only for perception of social threat). On the other hand, a greater perception of the asylum seekers as a health and economic threat is expressed only by students who study engineering or natural sciences. The expected correlations between the attitudes towards asylum seekers and the variables "personal experience of displacement" (including refugee experience), "contact with asylum seekers and asylees" and "primary source of information on asylum" were not statistically significant.
The article focus on the methodological problems of
the research of the political tolerance, particularly of
the method of the “least liked groups” as conducted
in some western countries and ...Lithuania. It also represents
data of recent survey of the political tolerance
among Lithuanian high school students towards
members of some social groups. According to the
survey young Lithuanians are most tolerant to the
people of other races (not white) by expressing willingness
to ensure then main civil freedoms including
right to teach in public schools, also to very religious
and AIDS infected persons. On the other hand most
intolerant attitudes were observed to militarists, communists
and antiglobalists. The data encouraged further
investigations whether these tendencies reveal a
true tolerance and mature civil position or were determined
by factors like inherited preconceptions and
dogmatic thinking.
Suvremeni diskurs o migracijama u Republici Južnoj Africi pokazuje da su se tijekom proteklog desetljeća ondje događali opetovani napadi na strane državljane. Novija literatura otkriva da su meta tih ...napada bili uglavnom strani državljani iz drugih afričkih zemalja. Međutim, ta sve opsežnija literatura usmjerena je na napade na strance, dok se napadi u kiberprostoru ignoriraju. Napadi na strane državljane u kiberprostorima tema su ovog članka. Istraživanjem se nastojalo odgovoriti na dva istraživačka pitanja: kako su migracije i migranti prikazani na južnoafričkom Twitteru i kako se ključnim riječima (hashtag) na Twitteru potencira afrofobija? Provedeno je istraživanje triju ključnih riječi. U članku se proučavaju tvitovi na južnoafričkom Twitteru na temelju teorije žrtvenog jarca. Podaci su prikupljeni internetskim alatom za praćenje ključnih riječi. Provedena je kvalitativna analiza sadržaja triju ključnih riječi (#PutSouthAfricansFirst, #NormaliseHiringSACitizens i #SAHomeAffairsCorruption). U okviru istraživanja uočeno je sveprisutno stajalište da su svi stranci crne boje kože u Južnoj Africi »nezakoniti imigranti« bez obzira na migracijski status. Osim toga, prevladava stereotip da su stranci crne boje kože kriminalci. Prisutno je stajalište da Ministarstvo unutarnjih poslova koruptivnim radnjama omogućuje priljev nezakonitih imigranata u Južnu Afriku. U tvitovima su iznesene optužbe na račun vlade zbog nesposobnosti da riješi problem nezakonitih imigranata. Istraživanjem je utvrđeno da su ključne riječi novi alat za afrofobne napade na strance crne boje kože u Južnoj Africi.
Što oblikuje pozitivan i negativan odnos prema migrantima u Hrvatskoj? Ovaj rad pokušava dati odgovor na to pitanje analizirajući determinante odnosa prema otvorenom i negativnom stavu prema ...migrantima.
Sloboda izražavanja temeljno je ljudsko pravo važno kako s individualnog aspekta zaštite prava pojedinaca, tako i s aspekta razvoja demokratskog društva. Ne čudi stoga da je ovo pravo zaštićeno kroz ...niz međunarodnih dokumenata. Ono međutim nije apsolutno i može biti ograničeno zakonom kada je to nužno u demokratskom društvu i razmjerno potrebi zaštite vrijednosti kojoj služi. Osim toga, čl. 17. Europske konvencije o ljudskim pravima zabranjuje zlouporabu prava na način da koristeći se pravima zajamčenim konvencijom ta ili druga ljudska prava djelatno ugrožavaju ili ukidaju. Pritom posebice treba imati u vidu čl. 14. Konvencije koji štiti od diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status. Iz svega navedenog jasno proizlazi kako govor mržnje ne predstavlja zaštićeni oblik slobode izražavanja, što je u nizu presuda potvrdio i Europski sud za ljudska prava. No o pitanju kada govor mržnje treba biti inkriminiran (da li već kada omalovažava ili vrijeđa druge ili je pak nužan element nasilja) države su zauzele različita stajališta. U Hrvatskoj postoji relativno duga tradicija inkriminiranja govora kojim se potiče mržnja i netrpeljivost. Međutim, do sada postojeća zakonska rješenja u praksi se nisu pokazala djelotvornima u sprječavanju i suzbijanju ove negativne društvene pojave. Novi Kazneni zakon prati pristup Europske unije ovoj materiji, ali na koji će način i u kojoj mjeri novo rješenje zaživjeti u našoj sudskoj praksi, ostaje tek vidjeti.
Tijekom posljednjeg desetljeća mladež je suočena jakim konkurencijskim pritiscima na tržištu rada o kojem ovisi većina njih u smislu stabilnog temelja za životni projekt koji upravo započinju. Neki ...pritisci dolaze zbog činjenice da se s prethodno navedenim poklapa pojavljivanje stranih migranata na najnižim ešalonima istoga tržišta. Drugi pritisci su uzrokovani mjerama koje su vlade poduzele kako bi držale pod kontrolom krizu izazvanu nezaposlenošću kao i javnim deficitom. Ti pritisci su postavili temelje političkim povezivanjem sa ksenofobičnim skupinama i skupinama koje rade protiv sustava. Međutim, završetak krize (konjunkturni događaj s ekonomskog stajališta) neće vjerojatno značiti snažan oporavak tržišta rada za mlade. Unutar tog tržišta oblikuje se strukturalna promjena: naime, radi se o silovitom nametanju strojeva s umjetnom inteligencijom te progresivna zamjena ljudske radne snage. Za razliku od konjunkturalnih konkurencijskih sila, to utječe na tržište rada na mnogo više razina, vođeno je privatnim kapitalom (a ne državom niti pojedinim migrantima) i neće dugo trajati, ali će rasti što je brže moguće (zbog konkurencije između privatnih tvrtki). Predlažu se mogući odgovori na taj izazov, od izjave da izazov ne postoji kao fenomen “neto stvaranja novih radnih mjesta” te da su potrebne samo promjene u obrazovanju pa do implementacije univerzalnog osnovnog prihoda, čija je namjera odvojiti prihod od rada stvarajući time istinski civilizacijski obrat. S praktičnog stajališta, gore navedeno ima ozbiljne nedostatke. Mješovita strategija kombiniranja nekih prijedloga bit će možda najbolji pristup za nadolazeće godine. Međutim, strukturalno pitanje ostat će i dalje važan društveni izazov, pitanje koje će možda promicati radikalna, anti–globalizacijska i anti–kapitalistička politička stajališta među mladima. Emocije uperene protiv sustava, populistička politička stajališta te nestabilnost samog sustava koja slijedi morat će se rješavati u budućnosti.
ovom radu autorice analiziraju pravo na slobodu izražavanja kao
jedno od temeljnih ljudskih prava, važno kako za razvoj slobodnih pojedinaca
tako i za svaki demokratski sustav. No, imajući u vidu ...kako to
pravo nije apsolutno, autorice nastoje odrediti njegove granice posebice
s obzirom na govor mržnje, koji se u europskom pravnom prostoru
načelno ne smatra zaštićenim pravom na slobodu izražavanja. Ta je tematika
posljednjih godina vrlo aktualna u Republici Hrvatskoj uslijed
relativno čestih izjava koje javnost percipira kao potencijalan govor
mržnje te razmjerno malog broja kaznenih postupaka. Nakon uvodnog
pregleda relevantnih međunarodnih izvora, autorice se fokusiraju na
hrvatsko zakonodavstvo i sudsku prasku nastojeći ocijeniti postoji li
stvarni problem i leži li on u neadekvatnom pravnom okviru ili u neustaljenoj
sudskoj praksi. Na temelju analize presuda Europskog suda za
ljudska prava i identifi ciranih problema, autorice daju svoje preporuke
de lege ferenda i neke smjernice za rad na budućim predmetima.
U radu se iznose rezultati istraživanja kojim se nastojala utvrditi dimenzionalnost i distribucija etnocentrizma mjerenog skalom Etno-3 te povezanost dimenzija percepcije prijetnje i etnocentrizma. ...Osim toga nastojala se utvrditi povezanost dimenzija percepcija prijetnje i etnocentrizma s izražavanjem hrvatskoga nacionalnog identiteta. Ispitivanje je provedeno na prigodnom uzorku od 368 studenata Sveučilišta u Zagrebu. Prosječna dob ispitanika bila je 21 godina, a 63 posto bilo je ženskog spola. Eksplorativnom faktorskom analizom uz kosokutu rotaciju definirane su latentne varijable koje su upotrijebljene u daljnjoj multivarijatnoj analizi. Rezultati faktorske analize potvrdili su pretpostavku o višedimenzionalnosti etnocentrizma i ekstrahirali sljedeće dimenzije: nacionalna afektivna vezanost i samožrtvovanje, nacionalna isključivost i predrasude, nacionalna superiornost i pristranost te nacionalna homogenizacija. Rezultati multiple regresijske analize pokazali su da su najznačajniji prediktori dimenzija etnocentrizma percepcija prijetnje nacionalnoj sigurnosti koja dolazi od pripadnika nekih nacionalnih manjina i percepcija prijetnje nacionalnome kulturnom integritetu koja dolazi od imigranata. Izražavanje hrvatskoga nacionalnog identiteta u najvećoj je mjeri povezano s dimenzijom etnocentrizma koja ukazuje na prisutnost snažne nacionalne afektivne vezanosti i spremnosti na samožrtvovanje. Struktura relacija utvrđena između dimenzija etnocentrizma i percepcije prijetnje ukazuje na prisutnost latentnoga konflikta u međunacionalnim odnosima.
Kršćanski i crkveni korijeni koji su oblikovali etos hrvatskog naroda kroz povijest sve do današnjih dana dadu se promotriti na više razina. Prva razina je individualna i osobna svijest većine ...hrvatskih građana koji su svoju religioznost, crkvenost i pripadajuću etiku živjeli dosljedno, prkoseći svim izazovima vremena. Druga razina kršćanskih i crkvenih korijena jesu svi oni izvedeni oblici života koji su zaživjeli u tradiciji, kulturi, umjetnosti i folkloru. Treća je razina strukturalna, tj. oživotvorenje individualnih vjerskih i etičkih načela pojedinaca u strukturama društva i zajednice, počevši od obitelji preko struktura šire društvene zajednice pa sve do najviše zakonodavne razine države. Ti će kršćanski i crkveni korijeni ulaskom Hrvatske u Europsku uniju doživjeti velike preinake. To, međutim, ne znači da će samim time biti ugroženi. Problem (ne)ugroženosti kršćanskih korijena nije samo i prvenstveno pitanje očuvanja »kršćanske duše« hrvatskih građana. Na prvoj razini ova je »duša« već poprilično nagrizena procesima globalizacije koji su zahvatili hrvatsko društvo. Za to ima bezbroj primjera kako na planu prakticiranja vjere kultom tako i na planu osobnog morala. Isto tako ne može se očekivati da će kršćanski korijeni na drugoj razini pretrpjeti veliku štetu. Ti oblici religioznosti na planu tradicije, kulture i folklora, koji su tijekom povijesti postali gotovo mitološki, bit će svakako oslabljeni, ali to i ne mora predstavljati veliku opasnost za život hrvatskih građana, njihovu religioznost i Crkvu. Problem je uvidjeti jesu li ugroženi oni kršćanski i crkveni korijeni koji su u hrvatskom narodu povijesno bili u temeljima nekih struktura i koji su nadahnjivali rješenja na političkom, gospodarskom, socijalnom i kulturnom planu. Drugim riječima, ključno pitanje (ne)ugroženosti odnosi se na problem hoće li religiozni korijeni u svijesti hrvatskih građana unutar Europske unije moći biti dovoljno jaki da utječu na strukture društva i države, na zakonodavstvo, politiku i gospodarstvo. Valja npr. sagledati mogućnost ugroženosti kršćanskih korijena na području socijale ukoliko se socijalna problematika svede samo na problem financiranja i potpuno odvoji od principa solidarnosti koji je temelj kršćanske socijalne politike. Svakako će nova situacija utjecati na odnos vjerskog identiteta i onoga nacionalnog. No, može se očekivati da će ulazak u Uniju pospješiti stvaranje društvene solidarnosti i ostalih društvenih kreposti kao što su tolerancija, transparentnost, supsidijarnost, ali i pospješiti razvoj javnog mnijenja u Crkvi. Konačno, važno je razmotriti kako ulazak u Europsku uniju može pružiti veliku pastoralnu korist našoj domovinskoj Crkvi na raznim područjima njezina djelovanja.
PDF
