Svrha je ovog, popularizirajućeg, rada osvrnuti se i prikazati temeljne, ali i neke manje poznate, biografske podatke jednog od najznačajnijih antropologa Bronisława Malinowskog, i to u kontekstu ...podsjećanja na 130 godina od njegova rođenja. Stoga, u radu se prije svega prati njegovo školovanje, utjecaji, istraživačko i edukacijsko djelovanje. Također, kratko su prikazani osnovni doprinosi Malinowskog antropologiji, odnosno njegov koncept funkcionalizma i sudioničko opažanje.
U radu se nastoji ukazati na promjene unutar hrvatske etnološke misli nastale u poimanju i interpretiranju tema vezanih uz antropologiju žene. Analiziranom građom ujedno se nastoji izložiti ...svojevrstan pregled konceptualnih okvira unutar antropologije žene, onako kako je to interpretirano od strane hrvatskih etnologa i kulturnih antropologa. Cilj rada je ustanoviti koje su promjene nastupile u predstavljanju žena i ženskog svijeta u sklopu domaće etnološke i antropološke literature, u kojem vremenskom periodu te u kojem smjeru su se navedene promjene razvijale.
U ovome broju časopisa Etnološka tribina objavljujemo temat koji problematizira turizam – njegove aktere, politike i procese – kako one koji oblikuju i usmjeravaju turizam tako i one koje turizam ...stvara i pokreće. Radovi u tematu bave se različitim vizijama i strategijama turističkog razvoja (Antonio Miguel Nogués-Pedregal, Raúl Travé-Molero i Daniel Carmona-Zubiri); primjenom načela stvaranja doživljaja u suvremenim muzejskim postavima (Daniela Angelina Jelinčić i Matea Senkić); vezom tradicijske prehrane, okusa i nostalgije u istarskim agroturizmima (Tanja Kocković Zaborski); oblikovanjem memorijalnih mjesta bitki na Soči u Prvom svjetskom ratu i posjetima tim lokalitetima u međuratnom razdoblju (Petra Kavrečič); okolišnim, društvenim i političko-ekonomskim procesima koji utječu na baštinu i turizam na Zlarinu i u Trenti (Peter Simonič); životom Danice Brössler u Dubrovniku kao primjerom turističkih aktivnosti pojedinaca (Tihana Petrović Leš).
Predstavljajući antropološko-umjetnički istraživački projekt Između tamo i tamo: anatomija privremenih migracija i istoimenu izložbu, kao jednu od njegovih manifestacija, u ovom članku analiziramo ...neke od pojmova kojima smo se, kao autorice, koristile u izgradnji naracije o suvremenim privremenim migracijama. Potonjem fenomenu pristupile smo s pozicije suradnje kulturne antropologije i suvremene umjetnosti u cilju uspostave dijaloga dviju disciplina pri analizi ovog društvenog fenomena koji često izostaje iz dominantnog javnog diskursa o „velikim” migracijskim kretanjima. U promišljanju suvremenih migracija kulturna antropologija vidi migrante i migrantice kao aktivne mobilne subjekte, koji kontinuirano i simultano stvaraju i nanovo elaboriraju značenja i vrijednosti pletući dinamične transnacionalne mreže. No transmigrantnost podrazumijeva i arhitekture novih odnosa, kao i osjećaj stalne izmještenosti i nepripadanja. Ponuđen interpretativni okvir propituje kapacitete postojećih i potencijalnih (su)odnosa kulturne antropologije i umjetnosti, a zatim razmatra fenomen privremenih migracija, njihovih medijskih reprezentacija, umjetničke performativne prakse s pomoću kojih se migrantsko tijelo upisuje u javni prostor itd. Suradnička metoda uspostavljena na razini kuriranja projekta uspostavlja se i kroz pojedinačne suradničke umjetničke projekte pa suradnja postaje i temeljni princip u gradnji izložbe.
Doktrina etičkog relativizma, ponajviše aktualizirana zaslugama kulturnih antropologa, oslanja se na tvrdnju o postojanju različitih moralnih sustava s obzirom na lokalnu i temporalnu dimenziju. S ...činjenice se interkulturalnih radikalnih razlikovanja zaključuje na radikalni relativizam u sferi etičkog promišljanja. Filozofi morala naturalističke struje, posebno evolucijski etičari, nastoje ukazivanjem na zajedničke elemente ljudske prirode, univerzalno prisutne u populaciji Homo sapiensa, eliminirati spomenuti epitet radikalnosti iz spora između relativizma i nerelativizma. Iako u određenom smislu oprečnih nastojanja, filozofi oba opredjeljenja u svojim zaključcima podliježu pogreškama logičkog tipa. Unatoč navedenome, njihovim se doprinosima konkretnoj problematici ne može odreći važnost. U donošenju ispravnog etičkog suda 'treba' razine, u proces odlučivanja valja uključiti što više relevantnih informacija 'jest' razine. U svijetu pluralizma vrijednosti, u situacijama suočavanja s neadekvatnim sadržajima moralnih sustava, informacije će obje razine razmatranja biti od velikog značaja.
Opća je značajka suvremenih antropologijskih i etnologijskih istraživanja zanemarivanje teorijskoga i metodologijskog značenja i
uloge filozofijske antropologije i njezine tradicije. Svako ...filozofijskoantropologijsko istraživanje polazi od izvjesnih filozofijskih
pretpostavki i razumijevanja čovjeka, čovjekove biti, smisla čovjekova stvaralaštva, kulture, povijesti itd. I ta teorijska povezanost socio-kulturne antropologije s filozofijskom antropologijom ima metodologijske reperkusije, kako na pravac istraživanja, probleme koji se istražuju tako i na primjenu metoda ovisno o teorijskim polazištima. Kriza tradicionalnih paradigma i koncepata u suvremenoj socio-kulturnoj antropologiji rješiva je jedino
sretnom i produktivnom sintezom teorije (s nužnim prihvaćanjem
filozofijskoantropologijskog motrišta) i iskustva (ernpirijskog istraživanja).
U tekstu se propituju mnoga etička pitanja u različitim etnološkim djelatnostima – znanstveno-istraživačkoj, muzejskoj, konzervatorskoj, arhivskoj, snimateljskoj, spisateljskoj. U hrvatskoj ...etnologiji to je još uvijek nedovoljno zastupljen okvir promišljanja našega rada. Kakva je specifičnost etike u etnologiji i treba li uspostaviti etnološki etički kodeks neka su od otvorenih pitanja za raspravu. Uvodni tekst Tvrtka Zebeca komentiraju etnolozi Ljubica Gligorević, Sanja Potkonjak, Žarko Španiček, Luka Šešo, Jelka Vince Pallua i Željka Jelavić.
Antropologija u Poljskoj prolazi istu krizu kao i antropologija u svijetu, točnije, nestanak tradicionalnog subjekta istraživanja koji je uključivao relativno jednostavna, mala društva što su na neki ...način bila izvan dodira s modernim svijetom i/ili, u zadnjih nekoliko desetljeća, podređene i marginalizirane skupine toga istog svijeta. Antropologija je, međutim, stvorila jedinstvenu teoretsku i metodološku paradigmu, čije su glavne postavke holizam, kvalitativne metode, metodološki skepticizam i naglasak na primarnosti kulture. Rezultati tog istraživanja bili su modeli "primitivnih" i tradicijskih kultura. Glavne značajke modela jesu: neformalni odnosi i njihova neposrednost, moć autoriteta, velika uloga religije, sklonost zajedništvu, mit o posebnosti skupine te, naposljetku ali ne manje bitno, simbolički karakter pripadajućeg svjetonazora. Šire gledano, taj je pristup stvoren tijekom nekoliko desetljeća istraživanja "primitivnih" i tradicijskih kultura, a može biti koristan i u istraživanju modernih, složenijih kultura. Ovo intelektualno naslijeđe može biti temelj za sve antropologije svijeta. U tom prijelazu iz tradicionalnijih u modernije teme istraživanja poljska se antropologija usmjerila na istraživanja nacionalnog identiteta, popularne kulture, supkultura, konzumerizma, stila života – da spomenem samo neke primjere. Taj prijelaz nastaje istovremeno sa sve većom interdisciplinarnošću u humanističkim i društvenim znanostima. U slučaju poljske antropologije takav je razvoj situacije rezultirao usvajanjem pristupa koji je bliži kulturnim studijima. Taj je pomak vidljiv u sadašnjem kurikulumu studija etnologije i kulturne antropologije. Pitanje je da li etnologija može sačuvati svoj identitet istražujući teme poput etniciteta, roda, identiteta, popularne kulture ili najnovije i izuzetno važne teme poput kulturnih politika.
U svojoj koncepciji, područje kulture baštine i razvoja u antropologiji definirano je trima ključnim elementima: izumom i divljenjem (mitologija, etno-nacionalizam, regionalizacija, sakralizacija), ...kapitalizacijom (fetišizam, marketing, kompetitivnost), te zaštitom političkih i ekonomskih zasada društva. Antropologija je uvijek bila uključena u raspravu o dihotomiji priroda/društvo; ali primarna uloga biologije i ekonomije u uspostavi i upravljanju zaštićenim područjima ukazuje na činjenicu da su etno and antropocentrične perspektive bile zanemarene ili vrlo ograničene. Članak donosi neke teoretske rasprave o sadašnjim ekonomskim i ekološkim uvjetima antropološke uključenosti, sa osvrtom na situaciju u zaštićenim područjima u Sloveniji.
