Od devedesetih godina 20. stoljeća učestala su sociološka istraživanja međugeneracijske transmisije kulturnog kapitala potaknuta Bourdieuovom teorijom kulturne reprodukcije. U njihovu je fokusu ...uglavnom bila analiza utjecaja roditeljskoga kulturnog kapitala na djecu školske dobi. Ovaj je rad problematizirao vezu roditeljskoga glazbenog kulturnog kapitala i glazbene socijalizacije dobne skupine koja je u dosadašnjim istraživanjima bila zanemarena – djece rane i predškolske dobi. Bourdieuova teza o trima oblicima kulturnog kapitala operacionalizirana je u području glazbe. Kao indikatori institucionaliziranoga glazbenog kulturnog kapitala roditelja korišteni su opće i glazbeno obrazovanje, utjelovljenoga glazbeni angažman roditelja i djece i roditeljske glazbene odgojne prakse, a objektiviranoga materijalni glazbeni resursi koje obitelj posjeduje i kojim se koriste u procesu glazbene socijalizacije. Istraživanje je provedeno 2013. godine metodom ankete na uzorku roditelja čija djeca pohađaju vrtić na području grada Rijeke (N = 342). Kod većine obitelji učestalo je prakticiranje glazbenih aktivnosti s djecom, posjedovanje glazbenih resursa koji te aktivnosti omogućuju, ali i vrlo ograničeno uključivanje djece u izvanvrtićke glazbene aktivnosti. Pronađene su razmjerno slabe veze roditeljskoga općeg i glazbenog obrazovanja s oblicima glazbenih odgojnih praksi i posjedovanja glazbenih materijalnih resursa. Na transmisiju glazbenog kapitala snažnije, ali još uvijek relativno slabo, utječu glazbeno obrazovanje roditelja i prošli ili sadašnji roditeljski glazbeni angažman od njihova općeg obrazovanja. Zaključno, glazbena socijalizacija djece te dobi nema, u burdijeovskom smislu, distinktivnu funkciju transmisije kulturnog kapitala, nego se zbiva u sklopu rodnog obrasca roditeljske brige za dijete rane i predškolske dobi, prema kojem je majka u svim dimenzijama (glazbene) socijalizacije angažiranija od oca.
Cilj rada je da se na osnovama Burdjeove koncepcije kulturnog kapitala doprinese boljem razumevanju transnacionalnih kompetencija i kulturnog kapitala migranata, kao i mehanizama njihovog transfera ...nakon povratka u zemlje porekla. Na primeru dve grupe visokoobrazovanih povratnika u Srbiju, naučnog kadra i umetnika, u radu se analiziraju mogućnosti reprodukcije kulturnog kapitala u novom, transnacionalnom kontekstu, između zemalja porekla i destinacije, kao i razmatraju procesi transformacije i stvaranja novih formi kulturnog kapitala. Utemeljenje u više različitih društava ispitanicjma je omogućilo da se otvaraju i nova transnacionalna polja u kojima se kulturni kapital transformiše i nadograđuje. To im je značajno pomoglo u boljem razumevanju razlika u funkcionisanju društva porekla i destinacije, kao i u razvitku inovativnih mogućnosti primene bolje komunikacije i / ili prenosa znanja i veština između dve sredine. Novi oblici kulturnog kapitala su kod velikog broja ispitanika uticali i na spoznaju da upoznavanje novih kultura i unapređivanje komunikacije sa njima, donosi nove kvalitete i mogućnosti za globalno pozicioniranje u profesionalnom smislu, ali i za formiranje novih životnih aspiracija i misija koje mogu da utiču na širenje novih kulturnih praksi značajnih za širu zajednicu. Takođe, dve posmatrane grupe visokostručnih povratnika donekle se razlikuju po načinu na koji imaju pristup institucionalnoj podršci u procesu građenja i prenosa kulturnog kapitala nakon povratka.
U radu se teorijski i empirijski, metodom online ankete na prigodnom uzorku (N = 632), istražuju dva aspekta glazbene konzumacije studenata Sveučilišta u Zagrebu: njihove glazbene preferencije te u ...kojoj su mjeri one posljedica transmisije glazbenog ukusa s njihovih roditelja, oslanjajući se pritom na koncept kulturnog kapitala Pierrea Bourdieua. Rezultati pokazuju da studenti najviši stupanj preferencija pokazuju spram rock ili blues, dok uvjerljivo najmanje preferiraju turbofolk glazbu. Utvrđene su i razlike s obzirom na socioekonomske odrednice, a najvažniji je rezultat taj da su glazbene preferencije studenata neovisne o njihovom materijalnom statusu. Zatim, utvrđena je pozitivna veza između studenata i njihovih roditelja u pogledu slušanja klasične te rock ili blues glazbe, što ukazuje na to da roditeljski glazbeni ukus usmjerava glazbene preferencije njihove djece k određenim glazbenim stilovima. Rezultati upućuju na pojavu novih (hibridnih) kulturnih formi, na potrebu redefiniranja strogih razgraničenja i kulturnih hijerarhija koje se temelje na ideji „visokeˮ kulture, kao i na uvažavanje toga da se međusobna dinamika ekonomskog i kulturnog kapitala mijenja.
Cilj rada je ispitati horizontalne nejednakosti u visokom obrazovanju u hrvatskom kontekstu. Polazeći od teorije kulturne i socijalne reprodukcije (Bourdieu, 2011.) postavlja se hipoteza da su, ...nezavisno od uspjeha u srednjoj školi, razlike u vjerojatnosti odabira više ili manje društveno selektivnih područja studija povezane s kulturnim i ekonomskim kapitalom studenata. Provedene analize temelje se na podacima prikupljenim tijekom akademske godine 2016./17. na uzorku od 1 533 studenta druge i treće godine na 13 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kako bi se provjerila polazna hipoteza, u prvom je koraku utvrđena hijerarhija fakulteta okupljenih u područja studija prema stupnju obrazovanja roditelja studenata. Primjenom multinomijalne logističke regresijske analize ispitani su učinci kulturnog i ekonomskog kapitala studenata na vjerojatnost odabira više ili manje društveno selektivnih područja studija. Dobiveni rezultati pokazuju da je vjerojatnost odabira područja studija povezana s ekonomskim i različitim oblicima kulturnog kapitala studenata. Za dio fakulteta učinak ekonomskog kapitala je izravan, a za dio neizravan odnosno posredovan srednjoškolskim uspjehom. S izuzetkom STEM područja, posjedovanje kulturnog kapitala povećava vjerojatnost odabira društveno selektivnijih fakulteta bez obzira na školski uspjeh. Dobiveni nalazi upućuju da se odabiri u visokom obrazovanju ne mogu odvojiti od socioekonomskog i sociokulturnog okruženja studenata.
Polazeci od Bourdieuove teorije kulturne i socijalne reprodukcije, u radu se eli ispitati povezanost socioekonomskog porijekla, kulturnog kapitala i kolskog postignuca u tri nacionalna obrazovna ...sustava: hrvatskom, njemackom i danskom. Provedene analize temelje se na podacima prikupljenima PISA 2009 istraivanjem (N(H)=4 994; N(Nj)=4 9 79; N(D)=5 924). Primjenom regresijske analize ispituje se da li i u kojoj mjeri socioekonomsko porijeklo ucenika utjece na rezultat iz prirodoslovne pismenosti, cini li to posredstvom kulturnog kapitala, te jesu li ucinci kulturnog kapitala veci za ucenike nieg ili vieg socioekonomskog statusa. Dobiveni rezultati pokazuju da postoji pozitivna veza izmedu socioekonomskog statusa i rezultata iz prirodoslovne pismenosti u sve tri zemlje te da je ova veza razmjerno najjaca u Njemackoj. Kulturni kapital ucenika u sve tri zemlje posreduje ucinak obiteljskog socioekonomskog statusa na rezultat iz prirodoslovne pismenosti, iako odnosi ovih varijabli znacajno variraju izmedu hrvatskih, njemackih i danskih ucenika. Interakcijski efekti socioekonomskog statusa i kulturnog kapitala zabiljeeni su kod njemackih i danskih ucenika, kod kojih se obrasci obrazovnog iskljucivanja odvijaju primarno kroz utjelovljene kulturne dispozicije.Kljucne rijeci: kulturni kapital, obrazovne nejednakosti, socioekonomski status, obrazovno postignuce, PISA, Hrvatska, Njemacka, Danska.
The article starts from Pierre Bourdieu's concept of cultural capital and differentiation between embodied, objectified and institutionalized cultural capital. The main goal of the article is to ...research the connection between cultural preferences of high-school students and the different forms of cultural capital of their parents. Empirical data was gathered from a survey (N = 868) carried out in 2014 among high-school students in Zadar County (Croatia). Cultural preferences of high-school students were operationalized using three dimensions of cultural consumption: high culture, traditional-popular and rock-alternative. The results of hierarchical regression analysis confirmed the parental cultural capital to be an important predictor of high-school students' cultural preferences. In particular, our results indicate that the parentally embodied cultural capital is a better predictor than the objectified and institutionalized cultural capital or economic capital. Results point to a visible distinction between two types of cultural consumption: traditional-popular and high culture consumption, which is in line with previous studies. On the other hand, the rock-alternative type of cultural consumption is positively associated with exposure to high culture in a family environment, which indicates a change in the meaning of cultural content.
Koristeći Bourdieuov teorijski okvir, rad nastoji istražiti strukturu kulturne participacije i njenu povezanost sa socijalnim obilježjima ispitanika koji stanuju u novim stambenim naseljima i ...lokacijama u Zagrebu i susjednim gradovima (Samoboru, Velikoj Gorici i Zaprešiću). Anketno istraživanje provedeno je 2014. godine na ciljanom uzorku od 308 ispitanika. Faktorskom analizom identificirana su četiri obrasca kulturne participacije: „participacija u visokoj kulturi“, „čitanje i konzumacija kulturnih programa“, „aktivno bavljenje umjetničkim i primijenjenim aktivnostima“ i obrazac „auditivna kultura“. Kako bi se ustanovio utjecaj odabranih sociodemografskih obilježja, faktori su pretvoreni u aditivne skale, na kojima je provedena analiza varijance i t-test. Sa skalom „participacija u visokoj kulturi“ povezani su obrazovanje, radni status, zanimanje ispitanika te prosječni mjesečni prihod kućanstva. Sa skalom „čitanje i konzumacija kulturnih programa“ povezani su ženski spol, dob, obrazovanje i bračni status, a sa skalom „aktivno bavljenje umjetničkim i primijenjenim aktivnostima“ povezan je od svih obilježja samo ženski spol. Skala „auditivna kultura“ nije povezana ni s jednim sociodemografskim obilježjem. Ovo istraživanje potvrđuje važnost socioekonomskog statusa za potrošnju visoke kulture te važnost roda u objašnjenju pojedinih oblika kulturne participacije. Razlika u kulturnoj participaciji stanovnika grada Zagreba i stanovnika susjednih gradova nije se utvrdila.
Tetovaže su se nekoć povezivale s pripadnicima supkulturnih, marginaliziranih i devijantnih
skupina te određenim zanimanjima, dok su danas postale sveprisutne. S obzirom na to da je
riječ o ...nedovoljno istraženom području, težilo se steći uvid u iskustva rada tattoo umjetnika
i umjetnica. U svrhu istraživanja provedeni su polustrukturirani intervjui s vlasnicima i
zaposlenicima tattoo studija. Rezultati istraživanja pokazali su kako je tetoviranje više od
samog posla, ono je dio životnog stila. Posebno značenje sugovornici pripisuju podršci obitelji
i prijatelja te tome što se smatraju dijelom tattoo i alternativne kulturne scene. Važnu
ulogu stoga zauzima poseban oblik kulturnog kapitala – alternativni kulturni kapital.
Razvijena kultura čitanja nije i ne smije biti privilegij stanovnika velikih gradova i sredina. Knjižnice u malim mjestima prepoznate su kao važni nositelji kulturnog života lokalne zajednice, ...nezamjenjive u provedbi Nacionalne strategije poticanja čitanja. Okrugli stol pod nazivom Potencijali razvitka manjih mjesta i gradova promicanjem knjige i čitanja, održan 10. lipnja 2022. godine u Knjižnici i čitaonici Grada Preloga, knjižničarima je dao uvid u primjenjive alate i ideje potrebne za pokretanje i provođenje vlastitih projekata. Prikazana je važnost međusektorske suradnje i zaključeno je da su knjižnice generatori kulturnog kapitala i velik potencijal za društveni, gospodarski i turistički razvoj malih sredina. Potiče se umrežavanje na nacionalnoj razini i naglašavaju baštinske posebnosti kroz zajednički projekt.
This article analyzes elements of the social and demographic profile of Croatian media audiences in order to identify what may determine their perceptions of the Croatian media and their overall ...trust in the media. The analytical data that forms the foundation of this examination derives from the research project, “Trust in Media”, ordered by the Faculty of Political Science at the University in Zagreb and conducted in co-operation with the Zagreb-based research agency Media Metar, on nationally representative probability samples. The main assumption is that the differences in demographic characteristics and cultural capital within media audiences affect personal attitudes toward media institutions and overall trust in the media. Emphasis is allotted to the differences in professional qualifications, as an indicator of cultural capital, as well as on the differences in other social and demographic characteristics and on the relationship of media consumption and trust in media. Relying on the results of previous studies, this article examines the extent of which perception and trust in the media may be explained by differences in social and demographic characteristics.
PDF
