straipsnis ir santrauka lietuvių kalba; santrauka anglų kalba
Straipsnyje retrospektyviai analizuojamos Klaipėdos universitetinėje ligoninėje atliktos pirmosios 23 totalinės histerektomijos, ...naudojant Senhance® robotinę sistemą. Pacientės operuotos dėl gimdos vėžio, miomatozės, endometriozės, profilaktiškai po krūties vėžio gydymo ir atskirais atvejais esant gimdos kaklelio patologijų ar nustačius gerybinį kiaušidžių naviką. Aptariama operacijų atlikimo technika, pateikiami rezultatai. Išvados. Roboto asistuojama totalinė histerektomija – metodas, saugus pacientėms ir komfortiškas chirurgui.
Background: Morbidity and mortality caused by cancer persist to be an important health problem world- wide and in the European Union member states as well. In Slovenia, most ovarian cancer cases are ...detected in advanced stages, hence a rather high mortality rate. Aims: The purpose of this research project is to analyze the primary cytoreduction in the patients with advanced ovarian cancer. The main objective of the project is to assess the use of lap- aroscopy in the prediction of optimal cytoreduction in these patients. Applicative research project ‘Estimation of survial in patients with advanced ovarian can- cer based on primary laparoscopical assessment of optimal cytoreduction’ (L3-2371) was approved and has been financed by the Slovene Research Agency and co-financed by the Ministry of Health of RS; Duration: May 1, 2009–April 30, 2012. Methods: The research project will consist of retrospective and prospective study. In all the patients with advanced ovarian cancer managed at the Department of Obstetrics and Gynecol- ogy, University Medical Centre Ljubljana in the years 2003–2008, and in whom optimal primary cytoreduction was made using either laparoscopy or laparotomy, certain clinical and pathomorphological factors will be compared, and the effects of all analyzed factors on the outcome of treatment assessed. In the prospective study, we will aim at assessing the use of laparoscopy in the prediction of optimal cytoreduction in all newly detected cases using a laparoscopy-based score (Fagotti’s scoring system). Conclusions: The standard management of advanced ovarian cancer patients consists of primary surgical optimal and/or suboptimal cytoreduction followed by aggressive cytotoxic chemotherapy. In line with our experience and with that published most recently, laparoscopy seems to be a promising method with which we will attempt to most accurately assess the optimal cytoreduction in surgical treatment of ovarian cancer patients.
Operacijski zahvat zbog preponske kile jedan je od najčešće izvođenih zahvata u dječjoj kirurgiji. Klasični operacijski zahvati dugi niz godina bili su zlatni standard u liječenju preponske kile u ...djece. Posljednjih godina, razvojem minimalno invazivne kirurgije i instrumentarija koji je prilagođen djeci te edukacijom dječjih kirurga ovakav način liječenja sve više se prihvaća u europskim i svjetskim centrima. Prednosti minimalno invazivne kirurgije opće su poznate i uključuju manji intenzitet boli, brži oporavak, manju potrošnju analgetika, kraći boravak u bolnici, brži povratak svakodnevnim aktivnostima i značajno bolji kozmetički učinak. Metodu perkutanog zatvaranja unutarnjeg otvora preponskog kanala (PIRS) prvi je opisao dječji kirurg iz Poljske Dariusz Patkowski i od tada je stekla veliku popularnost među dječjim kirurzima zbog jednostavnosti i relativno brze krivulje učenja. Metoda se sastoji od perkutanog zatvaranja unutarnjeg otvora preponskog kanala pod kontrolom laparoskopa i uključuje dvije male incizije od po 2 – 3 mm. Prednosti ove metode nad klasičnim kirurškim zahvatima uključuju istovremeno saniranje bilateralnih kila (bez potrebe za dodatnim rezovima i drugim kirurškim zahvatima), bolju vizualizaciju peritonealne šupljine, manju mogućnost ozljeda sjemenog snopa te mogućnost otkrivanja drugih abdominalnih abnormalnosti. U rukama iskusnog operatera prosječno vrijeme trajanja operacijskog zahvata kod unilateralnih kila iznosi 10 minuta, dok za bilateralne iznosi oko 15 minuta. Zaključno možemo kazati da je PIRS jednostavna, sigurna i učinkovita kirurška tehnika liječenja preponske kile u djece s izvrsnim ishodima liječenja i estetskim rezultatima te niskom učestalošću komplikacija i recidiva.
Cilj istraživanja: Predstaviti naše inicijalno iskustvo s laparoskopskom pijeloplastikom u djece, procijeniti sigurnost i kratkoročni ishod. Ispitanici i metode: Retrospektivno je analizirana ...medicinska dokumentacija sve djece koja su u trogodišnjem periodu od 2019. do 2022. godine laparoskopski operirana zbog opstrukcije pijeloureteričnog vrata u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Rezultati: Ukupno desetoro djece, dobi od 10 mjeseci do 17 godina (medijan 4,3 godine) operirano je laparoskopski. Četiri djevojčice i šest dječaka. U osmero bolesnika se radilo o lijevom bubregu, a kod dvoje o desnom. Prosječni promjer pijelona je iznosio 35 mm i prosječna separatna funkcija zahvaćenog bubrega je bila 40%. Intrizična stenoza kao uzrok opstrukcije našla se kod osmero djece, a kod dvoje se radilo o aberantnim krvnim žilama za donji pol bubrega. Prosječno vrijeme trajanja operacije bilo je 190 minuta (raspon 120 – 240 min) dok je prosječno vrijeme hospitalizacije bilo 3,2 dana (raspon 2 – 6 dana). Kod dvoje djece stavljen je abdominalni dren. Nije bilo konverzije u otvoreni zahvat, kao ni intraoperativnih i ranih postoperativnih komplikacija. Peroralni unos je započet 4 – 10 sati nakon operacije. Praćenje pacijenata je bilo od 2 do 40 mjeseca (prosječno 7,8). Prosječni postoperativni promjer pijelona u djece kod kojih je prošlo više od 6
mjeseci od operacije bio je 9,5 mm. Zaključak: Laparoskopska pijeloplastika je sigurna i učinkovita metoda u liječenju djece s opstrukcijom pijeloureteričnog vrata.
straipsnis ir santrauka lietuvių kalba; santrauka anglų kalba
Įvadas. Izoliuotas kiaušintakio užsisukimas dėl vandenės nustatomas 1:1 500 000 reprodukcinio amžiaus moterų. Itin retai ši liga yra ...vaikų pilvo skausmų priežastis. Literatūroje aprašyta tik keletas vaikų izoliuoto kiaušintakio užsisukimo dėl kiaušintakio vandenės atvejų. Liga neturi specifinių simptomų. Galutinė diagnozė patvirtinama atlikus laparoskopiją.Klinikinis atvejis. 11 metų mergaitė atvyko į priėmimo skyrių dėl staiga atsiradusių skausmų pilvo apačioje. Tiriant skausmas nustatytas dešinėje klubo srityje. Ultragarsinio tyrimo metu dubenyje pastebėtas 80 mm ilgio ir 15 mm skersmens cistinis darinys, prisipildęs skysčio. Buvo įtarta dešiniojo kiaušintakio vandenė. Atlikta laparoskopija, rastas išsiplėtęs, prisipildęs skysčio ir apsisukęs dešinysis kiaušintakis. Kiaušintakis atsuktas ir išpunktuotas.Išvada. Kiaušintakio vandenės sukeltas izoliuotas kiaušintakio užsisukimas yra reta, todėl gana sunkiai nustatoma vaikų pilvo skausmų priežastis.
Izhodišče: Ocena razširjenosti raka endometrija pred operaciji s slikovnimi metodami ni zanesljiva. Od ocene je odvisno, ali naj kirurško zdravljenje vključuje pelvično limfadenektomijo ali ne. ...Biopsija varovalne bezgavke lahko varno nadomesti radikalno pelvično limfadenektomijo pri bolnicah z nizkim in zmernim tveganjem za ponovitev bolezni.Metode: Od januarja 2016 do junija 2017 je bilo na Ginekološki kliniki v Ljubljani v pregled začetnih kliničnih rezultatov ob uvedbi biopsije v varovalni bezgavki v rutinsko klinično prakso vključenih 35 bolnic. Beležili smo zanesljivost histološke in ultrazvočne ocene pred operacijo ter stopnjo uspešne kirurške detekcije v varovalni bezgavki s cervikalno aplikacijo zelenila indocianin. Vsa odstranjena tkiva so bila poslana na histološko preiskavo z barvanjem po metodi hematoksilin in eozin (H&E).Rezultati: Enostranska uspešnost kirurške detekcije varovalne bezgavke je bila 85,7 % (75–93 %), obojestranska pa 80,0 % (63–92 %). Varovalna bezgavka je bila histološko pozitivna v dveh primerih. Ultrazvočna ocena invazije v miometrij je imela občutljivost 100 % (15,8–100 %) in specifičnost 78,9 % (54,4–93,9 %), ultrazvočna ocena invazije v stromo materničnega vratu pa le 33 % (0,8–90,6 %) občutljivosti in 94,4 % (72,7–99,8 %) specifičnosti. Ocena histološke stopnje diferenciacije je bila po operaciji višja (angl. upgrading) v 5,7 %, nižja (angl. downgrading) pa v 8,6 %.Zaključek: Odstranjevanje varovalne bezgavke omogoča individualnejši pristop k zdravljenju bolnic z rakom endometrija in varnejšo opustitev pelvične limfadenektomije pri bolnicah z nizkim in zmernim tveganjem za ponovitev bolezni. Za dokončno umestitev v smernice zdravljenja bodo v našem prostoru potrebne dodatne izkušnje glede izbire bolnic, sledenja kakovosti kirurške obravnave in nujna uvedba res poadrobnega histološkega pregleda – t. i. ultrastaginga (angl. ultrastaging) odstranjene varovalne bezgavke.
Akutni apendicitis jedan je od najčešćih uzroka razloga indiciranja neopstetričkog operativnog zahvata u trudnica. Iako se može prezentirati klasičnom kliničkom slikom, u trudnoći je zbog fizioloških ...i anatomskih promjena atipična slika češća. To čini dijagnozu ovog stanja kompliciranom te ona zahtijeva osim kliničkog pregleda i daljnje pretrage. One uključuju diferencijalnu krvnu sliku i CRP te slikovne pretrage. Činjenica da leukocitoza u trudnoći ne predstavlja patologiju te da CRP može pokazivati tendenciju rasta potvrđuje da ove metode nisu pretjerano uspješne. Od slikovnih pretraga najbolja se pokazala magnetska rezonancija, ali je njezina dostupnost ograničena. Liječenje se provodi kirurški, pri čemu postoje različiti pristupi. Iako postoje brojni radovi koji preferiraju otvorenu nad laparoskopskom apendektomijom, novija istraživanja pokazuju kako nema značajnih rizika za majku i fetus kod korištenja laparoskopskog pristupa. U novije se doba spominje i konzervativni način liječenja antibioticima, ali zbog mogućih komplikacija on se izbjegava, osim u slučajevima nedostupne kirurške skrbi. Akutni apendicitis je stanje koje treba brzo riješiti kako bi se izbjegle komplikacije koje u nekim slučajevima mogu izazvati značajne posljedice za majku i dijete. U članku je prikazan cjelovit pristup trudnici s apendicitisom uz korištenje najnovije literature.
Acute appendicitis (AA) is one of the most common non-obstetric indications for surgery in pregnant women. Even though it can present with a typical set of symptoms, in pregnancy due to the physiological and anatomical changes, an atypical presentation is more common. This makes the diagnosis of AA very complicated and it requires additional exams which include a blood work, CRP and imaging studies. Since leucocytosis and increased levels of CRP are physiological finding in pregnancy, those tests are not very helpful. MRI is the best imaging test in this situation, but its availability is limited. The treatment is surgical, and it includes two approaches: open appendectomy (OA) or laparoscopic appendectomy (LA). Even though many studies that predilect OA can be found, recent discoveries indicate that there is no statistically significant difference in the risk for the mother and foetus between the two approaches. Some studies introduce a non-operative approach as a valuable substitution for a surgical approach in case of AA especially in the areas where surgical care is limited or unavailable. AA in pregnancy is a condition that must be recognized and treated as soon as possible in order to avoid severe complications for the mother and the child. This review gives an integral approach to a pregnant woman with appendicitis, and it’s based on the latest published literature.
Šis klinikinis atvejis iliustruoja vezikorektalinės fistulės sėkmingą gydymą ir baigtį, pirmą kartą atlikus abipusę laparoskopinę retroperitoninę ureterokutaneostomiją. Vezikorektalinės fistulės yra ...vienos iš retų, tačiau bene labiausiai pacientų gyvenimo kokybę veikiančių ligų, kurios neretai išsivysto po mažojo dubens organų vėžio kompleksinio gydymo ar lokaliai progresuojant navikiniam procesui. Tai vienos labiausiai žmogų luošinančių komplikacijų, kurių gydymas turi būti individualizuotas, reikalauja didelės skirtingų specialistų komandos patirties, tačiau neretai būna pavėluotas ir lydimas dažno ligos atsinaujinimo. Dėl progresuojančio onkologinio proceso ar anksčiau taikytų gydymo metodų (spindulinio, chirurginio gydymo) dažnai yra negalimos sudėtingos operacijos. Tokiu atveju gydymo sėkmę lemia pasirinkta nauja, mažiau invazyvi gydymo metodika. Šis klinikinis atvejis iliustruoja sėkmingą vezikorektalinės fistulės gydymą ir baigtį, pirmą kartą atlikus abipusę laparoskopinę retroperitoninę ureterokutaneostomiją.
ĮvadasDėl vienos tiesiosios žarnos iškritimo gydymo strategijos nesutariama. Mes apžvelgėme tiesiosios žarnos iškritimo gydymą Vilniaus universiteto ligoninėje Santariškių klinikose.Pacientai ir ...metodaiRetrospektyviai tirti pacientai, operuoti dėl tiesiosios žarnos iškritimo 2005–2016 metais. Pacientai suskirstyti į dvi grupes – viso storio iškritimo (CRP) ir vidinio iškritimo (IRP). Buvo palyginti perioperaciniai grupių duomenys. Duomenys apdoroti statistinio duomenų paketo SPSS 20.0 versija. Skirtumas tarp grupių lygintas remiantis chi kvadrato testu, vertintas kaip reikšmingas,jei p vertė buvo < 0,05.RezultataiMinėtu laikotarpiu operuoti 89 pacientai. Dėl vidinio iškritimo – 52 (58,4 %), dėl viso storio iškritimo – 37 (41,6 %). Vyrų ir moterų santykis buvo 1/6,4, vidutinis amžius – 58,3 ± 15,2 metų. Defekografija atlikta 29 (32,6 %) IRP grupės ir 12 (13,5 %) – CRP grupės pacientams (p < 0,001). Septyni (7,9 %) CRP grupės pacientai praeityje buvo operuoti dėl tiesiosios žarnos iškritmo, o IRP grupėje anksčiau operuotų pacientų nebuvo (p=0,02). IRP grupės pacientai buvo operuoti šešiais būdais, o CRP – trimis būdais (p = 0,003). Vidutinė IRP grupės pacientų hospitalizacijos trukmė buvo ilgesnė (p = 0,014) (9,78 ± 4,6 dienos) negu CRP grupės (7,58 ± 3,7 dienos). Mirštamumas buvo 0 %. Vidutinė 14 pacientų stebėjimo trukmė buvo 20,93±17,21 mėnesio.IšvadaIki šiol nesutariama dėl to, kuri operacija tinkamiausia sergantiesiems tiesiosios žarnos iškritimu. Laparoskopinė ventralinė rektopeksija tinkleliu šiuo metu yra populiariausia operacija šiai ligai gydyti.
Tikslas Laparoskopinė distalinė kasos rezekcija (LDP) pirmą kartą atlikta 1996 metais. Paskelbta nemažai laparoskopinės distalinės kasos rezekcijos retrospektyviųjų tyrimų rezultatų, bet jų ...rezultatai yra prieštaringi. Kol kas dar niekas nėra atlikęs perspektyviojo atsitiktinių imčių tyrimo. Mūsų klinikinio tyrimo tikslas – išsiaiškinti, kuris metodas yra pranašesnis mūsų retrospektyviojo tyrimo duomenimis. Ligoniai ir metodai Šiame darbe nagrinėjame ligonius, kuriems 1998–2015 metais Klaipėdos universitetinės ligoninės Pilvo ir endokrininės chirurgijos skyriuje atliktos distalinės laparoskopinės ir tradicinės kasos rezekcijos (TDP). Iki 2006 metų visos distalinės kasos rezekcijos buvo atliekamos tradiciniu būdu, o po 2006 metų – laparoskopiniu būdu. Į tyrimą buvo įtraukti tik ligoniai, sergantys gerybiniais kasos augliais, paribiniais augliais, distalinės kasos dalies pseudotumoroziniu pankreatitu, neuroendokrininiais augliais. Rezultatai Atliktos 62 distalinės kasos rezekcijos: 30 LDP ir 32 TDP. Abi šios lyginamosios grupės nesiskyrė pagal demografinius ir patologinės histologijos duomenis. Išsiskyrė tik pagal operacinius ir pooperacinius rodiklius. Patikimai reikšmingai skyrėsi kraujo netektis operacijų metu, analgetikų poreikis bei hospitalizacijos trukmė. Netekto kraujo kiekis buvo didesnis TDP atveju (p – 0,012). Blužnies išsaugojimo atvejų buvo daugiau TDP, tačiau tai reikšmingai nesiskyrė. Kasos pooperacinės fistulės TDP (11) ir LDP (7) grupėse reikšmingai nesiskyrė (p – 0,31). Analgetikų poreikis (ketonalio, morfijaus) po operacijos reikšmingai didesnis TDP grupėje (p – 0,03, p – 0,01). Po LDP gydymosi stacionare trukmė buvo mažesnė (p – 0,01). Mirties atvejų po operacijų neužfiksuota. Išvados Ir LDP, ir TDP yra saugios operacijos šalinant distalinės kasos dalies auglius. Tyrimas parodė, kad abiejose grupėse komplikacijų skaičius panašus, kasos pooperacinės fistulės dažnis toks pats. Bet LDP grupės ligoniai operacijos metu neteko mažiau kraujo, mažiau reikėjo analgetikų, trumpesnis buvo gydymas ligoninėje.