This dissertation deals with the Serbian (Serbo-Croatian) word family derived from the Proto-Slavic bases *gãb-, *gyb-, *gub-. Since these bases are verbal ones, central words of the word family are ...verbs *gã(b)noti, *gybati, *gy(b)noti and *gubiti. Therefore, the research focuses on SCr. reflexes of these verbs — ganuti (se) / -gnuti (se), gibati (se), ginuti and gubiti (se) — with their derivatives. The aim of this work is to assemble a representative corpus of the SCr. lexemes related to the PSl. bases *gãb-, *gyb-, *gub- and to describe their word-formation patterns and semantic structures. The subject and goals of the investigation are described in Chapter One, which also includes thorough information on the corpus, its sources and methods of excerption as well as a brief overview of the dissertation content. The research combines several approaches among which the comparative-historical, cognitive linguistic and ethnolinguistic ones are the most important. Chapter Two presents an inventory of the PSl. words containing the PSl. bases *gãb-, *gyb-, *gub-, which provides a starting point for the study of their SCr. reflexes. Their inventory is not complete due to the fact that the dictionaries which it is based on have not been completed yet. The hypotheses about the IE background to our word family are given with restraint in the pertinent literature since the only reliable cognates have been registered in Baltic so far. This chapter also contains an account of the lexical, word formation and semantic structures of the investigated PSl. word family, which is placed in the framework of prototype theory. It is argued that it is prototypically organized since it exhibits the features of non-equality and nondiscreteness that play a major role in the prototype-theoretical conception. The second part of Chapter Two deals with the semantic structure and reconstruction of the semantic development of the explored word family. The theory of image schemas, developed within cognitive linguistics, is used as a theoretical framework. It is shown that the prototypical meaning ‘to bend’ is based on the image schema for compulsion. The secondary meaning ‘to move’ represents a compound structure which combines the compulsion and iteration image schemas. Semantic realization ‘to persuade, convince, compel, force’ can be explained as a metaphorical projection of gestalt structure for compulsion from the physical realm onto social and psychological domains. It is suggested that the sense ‘to perish, die, disappear’ has arisen in situations where force causes the destructive (often irreversible) changes of the entity on which it acts. According to the etymological literature, a connection between ‘to bend’ and ‘to perish’ can be established through the notion ‘to bow, to stoop due to illness or age’. This interpretation recognizes the role played by bodily experience in the semantic development discussed above. Because of the body’s vertical axis and the presence of gravity, bowing due to age is directed downward. Such an experience was the basis for correlations between notions ‘straight, erect’ and ‘up’ and concepts ‘bent, crooked, stooped’ and ‘down’. Therefore, the up-down and straight schemas along with their axiological aspects are also discussed. There is an alternative interpretation linking meanings ‘to move’ and ‘to perish, die, disappear’ via ‘to go from this world’. Since the concept of ‘bad’ death is expressed by lexical items belonging to the word family of the PSl. verb *gybnoti (> SCr. ginuti), possible reasons underlying such use of this verb and its derivatives are explored. The original meaning of the PSl. causative verb *gubiti is ‘to cause the destruction and disappearance; to kill, destroy’, but in some Slavic languages the reflex of this verb has also the secondary meaning ‘to displace, lose’, which becomes a dominant one of the contemporary SCr. gubiti. Chapters Three to Six offer word-formation and semantic analyses of the SCr. lexemes related to the PSl. bases *gãb-, *gyb-, *gub-. In each of these chapters the word-formation patterns of verbs, nouns, adjectives along with adverbs belonging to this word family, are described and commented on. Chapter Three is devoted to the largest lexical group whose central members are the SCr. verbs ganuti (se) / -gnuti (se) (this form is used with prefixes) and gibati (se). The primary meaning of this word family is ‘to bend’. The secondary meaning ‘to move’ is also important and is particularly well attested in the western part of the Serbo-Croatian language area. It often preserves traces of the original meaning. The two senses belong to the physical domain, while further semantic extensions, based on metaphorical projection, reach the abstract domains of time, existence, social relations, man’s inner world, etc. In some cases secondary abstract meanings seem to be traceable back to both concrete meanings. Also noteworthy is the observation that different paths of semantic shifts can lead to practically the same target meaning. Chapter Four deals with a word family which has no dominant member. The lexemes share two common features: o-vocalism and semantic component ‘to bend’. Unlike other lexical groups explored in this study, this group of words consists mainly of nouns and adjectives, while the verbs are few in number and marginal. As for the nouns, it is pointed to the SCr. words that might reflect PSl. noun *guba. The adjectives are compounds with multiplicative meaning (e.g. dvogub, mnogogub, etc.). The focus of Chapter Five is on the SCr. verb ginuti and its derivatives. The stative verb gib(j)eti < PSl. *gybeti is situated on the periphery of the SCr. lexical system. As previously said, ginuti refers to the concept of ‘bad’ death. The research based on ethnolinguistic approach shows that the verbal code of ‘bad’ death is often backed up with other cultural codes. In the cases of the ‘bad’ death, when the verb ginuti or its derivatives are used, the funeral rite usually deviates from the common practice and there are also beliefs in demons that were produced by such ‘bad’ death. It is noted that the change of cultural models affects the ways in which these lexemes are used as marks of ‘bad’ death. Lexical units explored here also refer to death and destruction of animals and herbs. They were previously used in the inanimate domain too, but today such uses are considered to be figurative. Chapter Six addresses the word family gathered around the SCr. verb gubiti (se). The original meaning of this causative verb, ‘to destroy’, is somewhat abstract, because it does not typically apply to physical damage or malfunction. This general meaning is usually specified as ‘to kill’ when living beings (mostly humans, rarely animals) are concerned. Lexical items belonging to this word family are often used to refer to the situations involving a chain of agency, such as the carrying out of the execution. The secondary meaning ‘to misplace, lose’ becomes the dominant one. It has complex structure which includes perceptual-cognitive and possessive components. The concept of possession is particularly important because some kind of possessive relation is a presupposition for action of losing. In different contexts one component weakens and another prevails. These shifts resulted in different submeanings. It is also noted that reflexives are semantically similar to the verbs from the word family of ginuti. In Chapter Seven a brief overview of the results of the investigation is given.
Predmet disertacije je porodica reči u srpskom (srpsko-hrvatskom) jeziku koja vodi poreklo od praslovenskih osnova *gãb-, *gyb-, *gub-. Pošto su ove osnove glagolske, centralne reči te leksičke porodice su glagoli *gã(b)noti, *gybati, *gy(b)noti i *gubiti. Stoga je ispitivanje usredsređeno na s.-h. kontinuante navedenih glagola — ganuti (se) / -gnuti (se), gibati (se), ginuti i gubiti (se) — i na njihove derivate. Cilj rada je da se prikupi reprezentativan korpus s.-h. leksema povezanih sa psl. osnovama *gãb-, *gyb-, *gub- i da se one opišu sa tvorbenog i semantičkog stanovišta. Predmet i ciljevi istraživanja su opisani u prvom poglavlju koje takođe sadrži detaljne podatke o građi, njenim izvorima i načinu ekscerpcije, kao i kratak pregled sadržaja disertacije. U radu se kombinuju različiti pristupi među kojima su najvažniji komparativno-istorijski, kognitivnolingvistički i etnolingvistički. U drugom poglavlju je predstavljen inventar psl. reči koje sadrže psl. osnove *gãb-, *gyb-, *gub-, čime se obezbeđuje polazna osnova za razmatranje njihovih s.-h. kontinuanata. Inventar nije potpun pošto rečnici na kojima se zasniva nisu još uvek završeni. Hipoteze o ie. poreklu razmatrane leksičke skupine se u literaturi iznose sa rezervom pošto su pouzdane paralele za sada potvrđene jedino u baltskom. Ovo poglavlje takođe sadrži prikaz leksičke, tvorbene i semantičke strukture ispitivane psl. porodice reči, koji je smešten u teorijsko-metodološki okvir teorije prototipa. Ustanovljeno je da je ovo etimološko gnezdo prototipski organizovano budući da ispoljava svojstva nejednakosti i nediskretnosti, koja imaju ključno mesto u koncepciji teorije prototipa. Drugi deo drugog poglavlja posvećen je semantičkoj strukturi i rekonstrukciji semantičkog razvoja ispitivane leksičke porodice. Kao teorijski okvir koristi se kognitivnolingvistička teorija slikovnih šema. Ispitivanje je pokazalo da se prototipično značenje ’savijati (se)’ zasniva na slikovnoj šemi prisile. Sekundarno značenje ’pokretati (se)’ predstavlja složenu šematsku strukturu koju čine šeme prisile i ponavljanja. Semantička realizacija ’nagovoriti, primorati, prisiliti’ može se objasniti kao rezultat metaforičkog projektovanja obrazaca šeme prisile iz fizičkog domena na socijalni i psihološki domen. Značenje ’propadati, ginuti, nestajati’ moglo je nastati u situacijama u kojima je delovanje sila izazivalo destruktivne promene entiteta koji im je izlo
With more than 1,100 entries written by an international group of over 150 contributors, the Encyclopedia of Contemporary German Culture brings together myriad strands of social, political and ...cultural life in the post-1945 German-speaking world. With a unique structure and format, an inclusive treatment of the concept of culture, and coverage of East, West and post-unification Germany, as well as Austria and Switzerland, the Encyclopedia of Contemporary German Culture is the first reference work of its kind. Containing longer overviews of up to 2,000 words, as well as shorter factual entries, cross-referencing to other relevant articles, useful further reading suggestions and extensive indexing, this highly useable volume provides the scholar, teacher, student or non-specialist with an astonishing breadth and depth of information.
Iz molitvenika koji je poznat pod Marulićevim imenom neke je dijelove objavio F. Fancev, i to stihove (Marulićeve) 1933, a Marijinski oficij i Psalme pokorne 1934. Četiri marijinske molitve kojima su ...poznate varijante iz najstarijih dubrovačkih molitvenika autorica ovoga napisa objavila je u Filologiji 1999. Ovdje se objavljuju ostali dijelovi toga molitvenika.
Pokazano je da stupanj do kojeg je određeni simbolički vremenski slijed (slijed zvukova ili slova)
tipična riječ u jeziku, odnosno TIPIčNOST OBLIKA RIJEčI, ima učinaka u proizvodnji i percepciji
...govora, uspješnosti čitanja, leksičkom razvoju i pristupu leksemima te kratkotrajnoj i dugotrajnoj
verbalnoj memoriji. Predložena su dva kvantitativna modela kako bi se objasnili navedeni učinci:
serijalne fonotaktičke vjerojatnosti (vjerojatnost pojavljivanja određenog simboličkog slijeda u
leksikonu) i leksička gustoća (mjera do koje se druge riječi mogu proizvesti zamjenom, brisanjem
ili umetanjem jednog ili više simbola u ciljnu riječ). Te dvije mjere visoko koreliraju, zbog čega su
teško razdvojive pri mjerenju njihovih učinaka u leksičkim zadacima. U ovom radu predlažemo
računalni model leksičke organizacije koji pruža sustavan algoritamski prikaz učinaka leksičkog
usvajanja, obrade i pristupa kako bi se dodatno istražila ova pitanja. Taj se model temelji na
samoorganizirajućim mapama s hebijanskim vezama definiranim preko vremenske razine (engl.
TSOMs). Posebice pokazujemo da se (morfo-)fonotaktičke vjerojatnosti i leksička gustoća, iako
korelirani u leksičkoj organizaciji, mogu shvatiti kao načini usredotočavanja na različite aspekte
govornikova ponašanja pri obradi riječi i tako pružiti nezavisne kognitivne doprinose našem
razumijevanju principa percepcije i tipičnosti koji upravljaju leksičkom organizacijom.
U radu se razmatra pitanje preuzimanja leksika iz rukopisnoga prijevoda Biblije B. Kašića u rječnik Blago jezika slovinskoga Jakova Mikalje i mlađa leksikografska ostvarenja.
O koncepciji Rječnika Murskog Središća Blažeka, Đuro
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
06/2016, Letnik:
42, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U radu se govori o koncepciji Rječnika Murskog Središća autora Đure Blažeke i Grozdane Rob (Učiteljski fakultet, Zagreb, 2014.). Opisuju se neki od leksikografskih postupaka pretvaranja sirove građe ...u znanstveni rječnik (reduciranje neprikladne građe, izbor egzemplifikacija, arhileksem, gramatički dio rječničkog članka, stilske odrednice, postupanje sa sinonimima i inačicama) i naknadna istraživanja koja u tu svrhu treba obaviti. Uvodi se termin ekspresivna rečenična potvrda kao leksikografska vrijednost sama po sebi koju treba uvrstiti u rječnik, a ne samo kao egzemplifikacija leksemu. Ona se razlikuje od kolokacijskih sveza i frazema. Zaključuje se da je suradnja amatera (skupljača građe) i znanstvenika najbolji način nastanka opsežnijeg rječnika mjesnoga govora koji bi sadržavao i mnogo arhaičnijeg leksika i veći broj primjera ekspresivnije uporabe leksika u komunikacijski specifičnim situacijama.
Hrvatski je jezik zajedno s hrvatskim društvom u posljednjih dvadeset godina 20. stoljeća doživio značajne promjene. Pojačana dinamika jezičnih promjena posljedica je razvoja društveno-političkih, ...globalizacijskih i tehnoloških dostignuća koja svakodnevno mijenjaju leksičku sliku jezika. Jezične promjene devedesetih godina najbolje se vide kroz različite leksičke slojeve jezika poput skupina leksema internacionalizama, nekadašnjih „zajedničkih“ srpsko-hrvatskih leksema, oživljenica, neologizama, anglizama, historizama i ideologema. Cjelovitim i konzistentnim istraživanjem teorijskoga leksikološkoga okvira svake pojedine skupine, ali i semantičkih i gramatičkih promjena pojedinih leksema, pruža se uvid u sliku stvarnoga stanja. Teorijsko dokumeniranje činjenica potkrijepljeno je provedenim empirijskim istraživanjem. Kao temelj za korpus izabrani su tekstovi najčitanijih dnevnih novina u trima različitim hrvatskim regijama u razdoblju od 1987. do 2003.Prema prikupljenim podatcima istraživao se jezik dnevnih novina tako da se uspoređivao trend uporabe pojedinih leksema, odnosno pojedinih leksičkih slojeva. S obzirom na uočene brojne jezične promjene u promatranih petnaestak godina rezultati su istraživanja pokazali da izvanjezični čimbenici pojačano utječu na jezik. Doprinos je ovoga rada analiza leksičkih promjena kroz eksplicitne empirijske podatke i njihovo tumačenje primjenom statističkih metoda, čime se jezične promjene ne interpretiraju isključivo na razini spoznaje o njim
Croatian language, along with Croatian society, underwent significant changes in the last 20 years of the 20th century. Increased dynamics of linguistic change was a consequence of significant social-political, globalization and technological developments that were affecting the lexical profile of the language. Linguistic changes in the 1990s are visible in different lexical layers of the language such as internationalisms, former "shared" Serbo-Croatian lexemes, revived lexemes, neologisms, anglicisms, historisms, and ideologemes. We conducted a thorough analysis of theoretical lexicological frame of each of these layers, as well as of their semantic and grammatical transformations. In addition, we undertook empirical research to complement the theoretical documentation. Empirical corpus consisted of texts published in most read newspapers in three different Croatian regions in the period from 1987 to 2003. We analyzed the corpus by determining trends in usage of different individual lexems and of lexical layers. We detected numerous language changes within the observed 15 years, suggesting that external factors had a significant influence on language development. Major contribution of this work is insight into lexical changes through collection and statistical analysis of empirical data, enabling not only theoretical insight into lexical changes but also their measurement.Keywords: lexic, lexical changes, internacionalisms, former shared Serbo-Croatian lexems, revived lexemes, neologisms, anglicisms, historisms, ideologemes, journalism, corpus analysis
Hrvatski je jezik zajedno s hrvatskim društvom u posljednjih dvadeset godina 20. stoljeća doživio značajne promjene. Pojačana dinamika jezičnih promjena posljedica je razvoja društveno-političkih, globalizacijskih i tehnoloških dostignuća koja svakodnevno mijenjaju leksičku sliku jezika. Jezične promjene devedesetih godina najbolje se vide kroz različite leksičke slojeve jezika poput skupina leksema internacionalizama, nekadašnjih „zajedničkih“ srpsko-hrvatskih leksema, oživljenica, neologizama, anglizama, historizama i ideologema. Cjelovitim i konzistentnim istraživanjem teorijskoga leksikološkoga okvira svake pojedine skupine, ali i semantičkih i gramatičkih promjena pojedinih leksema, pruža se uvid u sliku stvarnoga stanja. Teorijsko dokumeniranje činjenica potkrijepljeno je provedenim empirijskim istraživanjem. Kao temelj za korpus izabrani su tekstovi najčitanijih dnevnih novina u trima različitim hrvatskim regijama u razdoblju od 1987. do 2003.Prema prikupljenim podatcima istraživao se jezik dnevnih novina tako da se uspoređivao trend uporabe pojedinih leksema, odnosno pojedinih leksičkih slojeva. S obzirom na uočene brojne jezične promjene u promatranih petnaestak godina rezultati su istraživanja pokazali da izvanjezični čimbenici pojačano utječu na jezik. Doprinos je ovoga rada analiza leksičkih promjena kroz eksplicitne empirijske podatke i njihovo tumačenje primjenom statističkih metoda, čime se jezične promjene ne interpretiraju isključivo na razini spoznaje o njim
