Poseben tematski sklop letošnje prve številke vsebuje osem kratkih znanstvenih prispevkov, ki pregledno opisujejo trenutno stanje na področju leksikografije na Danskem, Švedskem, Norveškem, Hrvaškem, ...v Grčiji, Baskiji, Estoniji in Braziliji. Prispevki so nastali kot rezultat znanstvenega sodelovanja v evropski mreži ENeL – European Network of e-Lexicography ISCH COST Action IS1305.
U ovom se radu autori bave rukopisom Petra Stankovića „Idee primitive dell’uomo in istato di natura presso tutti i popoli del mondo per conoscere rapporti delle lingue e loro origine”, koji nije ...objavljen te je nepoznat široj znanstvenoj zajednici. Analizira se rječnički dio rukopisa, koji pokazuje da Stankovićev rad nema paralele u dotadašnjoj hrvatskoj leksikografiji, s obzirom na to da se radi o šesnaestojezičnom malom rječniku, i koji je usto specifičan po izboru leksema i njihovoj sistematizaciji. Analiza leksema pokazala je da se Stankovićev izbor temeljio na pretpostavci o postojanju fonda osnovnih, temeljnih civilizacijskih riječi. Autori su pokazali da je Stanković pratio suvremena kretanja i rezultate relevantnih istraživanja na području komparativne filologije. Pogledom u Stankovićevo leksikografsko djelovanje ovaj rad ide u prilog kulturno–povijesnim kao i jezično–povijesnim leksičkim istraživanjima, za kojima je u novije vrijeme prepoznata potreba, a svoj doprinos može naći i u hrvatskim dijalektološkim istraživanjima.
In this paper, the authors deal with Petar Stanković’s manuscript “Idee primitive dell’uomo in istato di natura presso tutti i popoli del mondo per conoscere rapporti delle lingue e loro origine”, which has not yet been published and is thus unknown to the wider scientific community. The dictionary part of the manuscript is analysed, which shows that Stanković’s work has no parallels in the previous Croatian lexicography, given that it is a sixteen-language dictionary, which is also specific in the choice of lexemes and their systematization. The research showed that Stanković in his work used both available lexicographic and literary sources, as well as living native language, where the Romani language also finds its place, then without a systematic lexicographic source. It also showed that Stanković, in the conception of his work, sets himself up supra-nationally, universally and scientifically at a time when national movements are beginning to awaken in Europe. Stanković noticed and documented the ethnic and linguistic diversity of his close surroundings, taking into account Trieste, where all the languages of Europe were spoken at that time. The paper presents tabular representations of Stanković’s data on the number of speakers and languages, as well as those who speak Italian. The analysis of the lexeme showed that Stanković’s choice was based on the assumption of the existence of a fund of basic, fundamental words of civilization, represented in all languages in the beginnings of civilization, which means knowledge of domestic animals and those from home, seasons and basic bodies, and abstract ideas about God. The authors also provide a brief overview of philological comparative research in the early 19th century, showing the extent to which Stanković was versed in contemporary scientific ideas and joined the circle of leading scholars who made a significant step forward in the study of language history by proving the thesis on a common Indo-European proto-language. In addition, Stanković very enthusiastically and a step ahead of his time paid attention to the Romani language from his environment as a living form of ancient Indian, which only confirms that he followed modern trends and results of relevant research in the field of comparative philology. With his dictionary, Stanković points out three features of language as a phenomenon – its complexity, continuity and dynamics.He seeks to penetrate the origin and spirit of language itself, and beyond the relationship of subordination and super-ordination grows a mosaic composed of languages that have a millennial tradition, as well as those that socio-historical circumstances have denied it. Observing the basic words, Stanković tries to reach, or at least contribute to, a critical synthesis in the field of language research. The authors have shown that his approach and method are subject not only to contemporary but also to modern requirements in terms of scientific objectivity and universality, believing that such a dictionary can be seen as a fundamental work offering plenty of material for further philological research. This paper, in view of Stanković’s lexicographical work, supports cultural-historical as well as linguistic-historical lexical research, for which the need has recently been recognized, and which can also find its contribution in Croatian dialectological research.
U radu se istražuju toponimi sadržani u hrvatskome stupcu Hrvatsko-francuskoga rječnika Jeana Dayrea, Mirka Deanovića i Rudolfa Maixnera i to u
pretisku objavljenome 1996. (prema 2. izdanju iz ...1960.). O tome se rječniku
dosad pisalo s obzirom na njegova jezična obilježja, a isticala se i njegova prilično
ekstenzivno obrađena onimijska sastavnica. Uz klasifikaciju i sistematizaciju
toponima, u ovome se radu istražuju leksikografski postupci i kriteriji za
uvrštavanje toponima u rječnički korpus. Opisom toponimijske sastavnice u ovome dvojezičniku želi se dati doprinos promišljanju mjesta toponima u dvojezičnoj leksikografiji.
Prispevek obravnava temeljna teoretična izhodišča in pristop k oblikovanju tipologije slovarskih razlag vrstnih pridevnikov v eSSKJ glede na SSKJ, druge predhodne razlagalne slovarje in sodobne ...razlagalne slovarje zahodnoslovanskih jezikov. Bistvena ugotovitev je, da je eSSKJ z novim konceptom lahko upošteval in v prakso delno prenesel teoretična spoznanja, ki so nastala v času od zaključevanja SSKJ, hkrati pa praktične izkušnje iz predhodnih in sorodnih sodobnih slovarjev. Pomemben poudarek je tudi, da je treba vrstnost vedno obravnavati na pomenski ravni – tako je mogoča tudi natančna analiza prehajanja lastnostnih pomenov v vrstne in obratno.
Istraživačka skupina za prikaz leksičkog znanja jedna je od najmlađih istraživačkih skupina Mađarskog istraživačkog centra za lingvistiku, osnovana u veljači 2020. Skupina trenutno radi na novoj ...inačici jednojezičnoga objasnidbenog rječnika proizišloga iz Objasnidbenoga rječnika mađarskog jezika. Cilj joj je kompilirati moderan i ažuriran mrežni rječnik mađarskog jezika (2001–2020) koristeći se korpusom vođenim metodama. Članak opisuje Objasnidbeni rječnik mađarskog jezika i Velikog rječnika mađarskog jezika predstavljanjem njihove povijesti, okolnosti u kojima su kompilirani, te osnovnih uredničkih načela. Potom skicira kako će se organizirati i analizirati korpus planiranoga rječnika.
U radu se kritički pristupa poimanju rječnika kao
neutralnog izvora znanja. Rječnik se proučava kao zbirka tragova koje u njemu
ostavljaju autori i sredina u kojoj nastaje. Cilj je ovoga istraživanja ...otkriti kako su se u
jednojezičnim objasnidbenim rječnicima hrvatskoga i češkog jezika odrazile
razlike u društvenom uređenju dviju bivših socijalistički uređenih država: SFRJ
i Čehoslovačke. Provedena je sociolingvistička poredbena analiza prvenstveno
predgovora čeških i hrvatskih rječnika objavljenih tijekom socijalističkog
razdoblja. Posebna pozornost posvećena je dijelovima teksta koji se odnose na
društvenu zbilju i okolnosti nastanka rječnika. Glavna pretpostavka bila je da
će socijalizmu i njegovim utjecajima na leksikografiju više pozornosti biti
posvećeno u češkim rječnicima, dok će hrvatski rječnici u većoj mjeri
obrađivati temu jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta.
Analiza dobivenih podataka bolje rasvjetljuje
položaj leksikografske djelatnosti u uspoređivanim društvima i opisuje utjecaje
koje na nju imaju nejezikoslovne (ekonomske, političke, ideološke) okolnosti.
Rezultati potvrđuju hipotezu o prisutnosti teme socijalizma u češkim rječnicima
i teme jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta u hrvatskim rječnicima.
This paper
takes a critical approach to understanding a dictionary as a neutral source of
knowledge. A dictionary is studied as a collection of traces left in it by its
authors and the society in which the dictionary is created. The main aim
of this study is to discover how the monolingual explanatory Czech and Croatian
dictionaries reflect differences in social organisation of the two former
socialist republics: Yugoslavia and Czechoslovakia. A sociolinguistic
comparative analysis of the forewords of Czech and Croatian dictionaries
published during the socialist period was carried out. Special attention was
paid to the parts of the text referring to the social reality and circumstances
related to the creation of each dictionary. The main hypothesis was that in
Czech dictionaries more attention had been dedicated to socialism and its
relations to lexicography, whereas in Croatian dictionaries the topic of language
as an index of national identity had prevailed. The analysis
reveals differences in the status of lexicography in the two societies and
describes extralinguistic (economic, ideological, political) impacts on
lexicography.
The results
confirm the hypothesis that the topic of socialism is prevalent in Czech
dictionaries, as opposed to the subject of nation being more present in
Croatian dictionaries.
U radu se analiziraju načini leksikografske obrade priloga kao vrste riječi u nekoliko dijalektnih rječnika govorâ čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja. Znatan je broj primjera ispisan iz ...Senjskoga rječnika, kojemu je autorom naš slavljenik, akademik Milan Moguš. Razmatraju se problemi obrade jednostavnih/jednočlanih priloga, složenih dvočlanih i višečlanih priložnih sveza te načini na koje ih autori i obrađivači rješavaju.
Prispevek predstavlja tipologijo slovarskih oznak in pojasnil za tretjo izdajo Slovarja slovenskega knjižnega jezika (eSSKJ). eSSKJ je splošni informativno-normativni razlagalni slovar knjižnega ...jezika, ki uporabniku s kvalifikatorji in kvalifikatorskimi pojasnili prinaša podatke o slogovni zaznamovanosti leksikalnih enot, in sicer z družbenostnega, prostorskega, časovnega, področnega in konotativnega vidika.
Članek opredeljuje mejo med enobesednimi in večbesednimi leksikalnimi enotami za potrebe izdelave eSSKJ. Na podlagi gradivske analize, analize vzpostavljenih leksikografskih praks in teoretične ...obravnave problematike smo oblikovali tipologijo (leksikalnih) enot, ki obravnavane enote razvršča v šest skupin, pri čemer so tri skupine v eSSKJ obravnavane na iztočničnem nivoju, tri pa na mikrostrukturnem nivoju. Ob glavnem merilu za osnovno členitev enot, tj. razstavljivosti, so bili za podrobnejšo členitev upoštevani semantični, frazeološki, pravopisni, etimološki, frekvenční in drugi kriteriji.
PDF
