Autor u članku s aspekta povijesti institucija obrađuje ustroj, poslovanje i likvidaciju
Senjske štedionice Senj od 1873., kada je štedionica osnovana, pa sve do 1948., kada je
završena njezina ...likvidacija. Poslove štedionice obavljali su glavna skupština dioničara,
ravnateljstvo i nadzorni odbor. Usprkos velikim ekonomskim krizama te dvama svjetskim
ratovima, Senjska štedionica izbjegla je sudbinu većine novčarskih zavoda koji su poslovali
s gubitkom. Bila je jedan od rijetkih zavoda koji nikada nije imao nikakve zaštitne mjere
niti mu je ikada bio postavljen povjerenik. Ravnateljstvo štedionice uvijek je polazilo od
stajališta da prvenstveno treba očuvati zavod, u čemu se i uspjelo. Štedionica je upornim
nastojanjem njezina ravnateljstva i činovništva te poslovnih prijatelja prebrodila sve krize,
uglavnom s lakoćom, makar i uz skromni dobitak. Ravnateljstvo je prilagođavalo svoj rad
prilikama i vjerno svojim principima, kako bi štedionica što bolje poslužila poslovnom
svijetu te uspješno sačuvala stečeno povjerenje poslovnih prijatelja.
Neposredno nakon završetka 2. svjetskog rata rad štedionice posve je stao. S obzirom
na to da nije postojao niti jedan od uvjeta za daljnji uspješan rad Senjske štedionice i s
obzirom na plansku likvidaciju privatnih novčarskih zavoda, u socijalističkoj Jugoslaviji je
već 1945. godine određena likvidacija zavoda, koja je završena 1948. godine.
Rad obrađuje ustroj, poslovanje i likvidaciju Diskontne banke d.d. Zagreb u vremenskom periodu od godine 1920., kada je banka osnovana, pa sve do godine 1948., kada je završena njezina likvidacija. ...Svrha društva bila je obavljanje svih bankovnih, štedioničkih i mjenjačkih poslova, te osnutak i vođenje robnog odjeljenja. Prema izvještajima ravnateljstva banke, taj zavod nije od svojeg osnutka ulazio u veće obveze, nego se je uvijek kretao u dopuštenim granicama, pa uslijed toga nije ni osjetio veliku svjetsku financijsku i ekonomsku krizu u onoj mjeri kao zavodi s velikim obvezama. Usprkos privrednoj krizi poslovanje banke stalno se i sigurno razvijalo. Nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske (NDH) dobila je Diskontna banka kao židovsko poduzeće povjerenika i od 10. travnja 1941. praktički je prestala s radom. Od 16. srpnja 1943. Diskontna banka nalazila se u likvidaciji temeljem rješenja Ministarstva državne riznice Nezavisne Države Hrvatske. Likvidacija je povjerena Štedionici Nezavisne Države Hrvatske. S obzirom na to da nije postojao ni jedan od uvjeta za daljnji uspješan rad Diskontne banke, te obzirom na plansku likvidaciju privatnih novčarskih zavoda, u socijalističkoj Jugoslaviji je 21. listopada 1946. određena likvidacija zavoda, koja je završena 1. srpnja 1948. godine.
Članak o privatnim novčarskim zavodima u Jastrebarskom do njihove likvidacije u socijalističkoj Jugoslaviji obrađuje ustroj i djelovanje dva takva zavoda, i to: Pučku štedionicu d.d. Jastrebarsko ...(1898-1948) i Bankarsku radnju Pollak Ladislav, Jastrebarsko (1904-1941). Struktura bankovno-novčarskog sustava (banke, štedionice, zadruge i osiguravajuća društva) u Hrvatskoj i Slavoniji temeljila se na Trgovačkom zakonu koji je donesen 16. svibnja 1875. i Obrtnom zakonu koji je donesen 18. svibnja 1884. Pučka štedionica d.d. Jastrebarsko poslovala je po Trgovačkom zakonu, a Bankarska radnja Pollak Ladislav, Jastrebarsko po Obrtnom zakonu.
U radu autor obrađuje ustroj, poslovanje i likvidaciju Dioničarskog društva slavonske vicinalne željeznice u vremenskom periodu od godine 1892., kada je društvo osnovano, pa sve do godine 1933., kada ...je završena njegova likvidacija. Sjedište društva u Austro-Ugarskoj Monarhiji bilo je u Budimpešti, da bi se odlukom njegove izvanredne glavne skupštine od 24. svibnja 1923. premjestilo u Zagreb. Pruge društva bile su sljedeće: Osijek-Našice, Našice-Nova Kapela-Batrina, Pleternica-Požega te Požega-Velika. Navedene privatne pruge bile su u državnoj eksploataciji, odnosno upravi. Temeljem sporazuma od 7. veljače 1931., država je otkupila pruge Dioničarskog društva slavonske vicinalne željeznice pa je tako prestao i razlog njegovog postojanja. Društvo je 1932. godine ušlo u proces likvidacije, koji je završio 12. travnja 1933.
Postupak obrade štete nužno prethodi isplati osigurnine kao temeljne obveze osiguratelja. Stoga je bitno takav postupak provesti kvalitetno i efikasno bez odugovlačenja te mora biti utemeljen na ...zakonu i pravilima struke. Radi toga, u provedbi postupka obrade štete mogu se primijeniti određena načela sudskog postupka koja jamče pravilnost postupanja osiguratelja. U radu je upravo naglasak na takvim načelima koje se mogu primijeniti u obradi štete. Pored toga, govori se i o subjektima postupka obrade štete, kao i o samom tijeku postupka i odlukama koje se u postupku donose.
U članku su obrađeni ustroj, poslovanje i likvidacija Narodne štedione d.d. Križevci u razdoblju od 1898. godine, kada je Štediona osnovana, pa do 1948. godine, kada je završena njezina likvidacija. ...U skladu sa svojim pravilima, obavljala je poslove koji su potpadali u djelokrug štediona. Za društvene aktivnosti zaduženi su bili glavna skupština, ravnateljstvo i nadzorni odbor. Narodna štediona kupila je ciglanu od Nikole Grahora 1916. godine, koja je djelovala pod nazivom Ciglana Narodne štedione d.d. Križevci. U početku su Ciglana i Štediona poslovale odvojeno, no njihovo se poslovanje kasnije združilo i bilo je vođeno u zajedničkom knjigovodstvu. Narodna štediona ostvarivala je dobit sve do Velike gospodarske krize, zbog koje je 1933. godine prvi put poslovala s gubitkom. Kriza je imala osobito negativan učinak na novčarske zavode, čiju su klijentelu uglavnom činili zemljoradnici (seljaci). Posljedice Velike gospodarske krize bile su uočljive i u Ciglani. Naime, osiromašeni seljaci nisu imali platežnu moć za kupovinu ciglarske robe. Zbog nedostatka novaca i trošnosti kružne peći, Narodna štediona bila je 1935. godine primorana obustaviti rad Ciglane. Budući da nije postojao nijedan uvjet za njezin daljnji rad i budući da se provodila planska likvidacija privatnih novčarskih zavoda, Narodnoj štedioni bila je 1946. godine određena likvidacija, koja je dovršena 1948. godine.
Rad obrađuje ustroj, poslovanje i likvidaciju Dioničarskog društva vicinalne željeznice Križevci-Bjelovar-Virovitica-Barcs u vremenskom periodu od godine 1893., kada je društvo osnovano, pa sve do ...godine 1933., kada je završena njegova likvidacija. Sjedište društva u Austro-Ugarskoj Monarhiji bilo je u Budimpešti, da bi se 1919., premjestilo u Zagreb. Pruge društva bile su sljedeće: Križevci-Bjelovar, Bjelovar-Mišulinovac, Katalena-Virovitica, Mišulinovac-Kloštar-Katalena, Kloštar-Virje, Virje-Koprivnica, Bjelovar-Velika Pisanica, Velika Pisanica-Garešnica, Pavlovac Dražica-Grubišno Polje. Osim navedenih pruga, društvo je posjedovalo i pobočnu prugu Mišulinovac-Josipov rov-Eduardov rov te prugu postaja Bjelovar-bjelovarski paromlin. Navedene privatne pruge bile su u državnoj eksploataciji, odnosno upravi. Temeljem sporazuma od 7. veljače 1931., država je otkupila pruge Dioničarskog društva vicinalne željeznice Križevci-Bjelovar-Virovitica-Barcs pa je tako prestao i razlog njegovog postojanja. Društvo je 1932. godine ušlo u proces likvidacije, koji je završio 11. travnja 1933.
Rad obrađuje ustroj, djelovanje i likvidaciju Jastrebarske dioničke štedionice u Jastrebarskom u vremenskom periodu od godine 1894., kada je štedionica osnovana, pa sve do godine 1948., kada je ...završena njezina likvidacija.
Propast Jastrebarske dioničke štedionice počinje donošenjem Zakona o zaštiti zemljoradnika od 19. travnja 1932. kojim je uveden moratorij za seljačke dugove. Odmah nakon donošenja navedenog Zakona, poslovanje Jastrebarske dioničke štedionice znatno se smanjilo, da bi vrlo brzo počela poslovati s gubitkom. S obzirom na to da je nakon toga zavod godinama provodio tihu likvidaciju, na 49. redovitoj glavnoj skupštini dioničara od 19. srpnja 1944. odlučena je likvidacija društva, koja ipak nije mogla biti provedena.
S obzirom na plansko ukidanje privatnih novčarskih zavoda, u socijalističkoj Jugoslaviji je 8. siječnja 1947. određena ponovna likvidacija zavoda, koja je završena 29. lipnja 1948.
Rad obrađuje ustroj, poslovanje i likvidaciju Banke braće Turković d.d. Zagreb u vremenskom periodu od godine 1919., kada je banka osnovana, pa sve do godine 1948., kada je završena njezina ...likvidacija. Propast Banke braće Turković d.d. Zagreb počinje općom ekonomskom krizom kada je, uslijed poremećaja kreditnih odnosa, došla u poteškoće
prilikom naplaćivanja svojih potraživanja i unovčavanja ostale aktive. Banka braće Turković d.d. u Zagrebu uistinu nije poslovala još od godine 1932., otkako je došla u po-teškoće. Zavod se godinama nalazio u tihoj likvidaciji. S obzirom na plansku likvidaci-ju privatnih novčarskih zavoda, u socijalističkoj Jugoslaviji je 21. rujna 1946. određena likvidacija zavoda, koja je završena 5. srpnja 1948. godine.
Banke se tretiraju kao "polujavne" institucije, koje ostvaruju interese svojih vlasnika, a istovremeno ostvaruju i važne javne zadaće i socijalne ciljeve. Povjerenje javnosti, alokacija nacionalne ...štednje prema racionalnim kriterijima, primjerena mjerila odobravanja kredita, cjenovna učinkovitost i sustavno upravljanje rizicima koji nastaju u poslovnim aktivnostima osnovne su pretpostavke stabilnog i profitabilnog poslovanja banke. Međutim, preuzimanje rizika u bankarstvu u cijelosti se ne može izbjeći. Neadekvatno upravljanje rizicima, utjecaji raznih makro i mikro ekonomskih čimbenika uzrok su nastanka gubitaka čije gomilanje neminovno dovodi do bankarske krize. Nastanak bankarskih kriza regulatorne i nadzorne vlasti nisu do sada uspjele u potpunosti ukloniti pa bankovne krize, kao stanje viška obveza banke u odnosu na tržišnu vrijednost njezinih potraživanja, dovode do pada vrijednosti aktive (imovine i potraživanja) u odnosu na obveze čime se smanjuje neto vrijednost banke. Iako nekad rijetka pojava, bankovne krize postale su 1980-ih i 1990-ih godina učestala pojava u svjetskoj ekonomiji pogađajući bankovne sustave od nerazvijenih do najrazvijenijih svjetskih gospodarstava (primjeri Čilea, Argentine, Poljske, Španjolske, SAD-a, Japana i dr. zemalja).
Hrvatski bankarski sustav prošao je kroz slične krize, istodobno prolazeći i kroz tijek privatizacije banaka. Neka iskustva postoje ali posljedice kriza i privatizacije tek se pojavljuju, pa je nastavno razlaganje korisno i sa šireg društvenog aspekta.
PDF
