Prava i odgovornosti lokalnih vlasti definira središnja zakonodavna vlast, u skladu s pravili- ma, tradicijom, institucijama ustavnog i upravnog prava određene zemlje. Za obavljanje javnih dužnosti ...potrebna su financijska sredstva, prihodi i bogatstvo. Povrh toga, potrebno je osig- urati pravo raspolaganja, financijsku i ekonomsku autonomiju, kao i mogućnost ostvarivanja subvencija iz državnog proračuna. Omjer i jamstvo prihoda također su važni jer autonomija lokalnih vlasti koja ovisi o središnjim subvencijama može biti upitna. Od primarne je važnosti utvrditi granice autonomije, zaštićene raznim ustavnim odredbama i međunarodnim pravnim dokumentima, kako zakonodavac može kontrolirati porezni zakon, ulaziti u transakcije koje stvaraju dugovanja ili kako ostvariti financiranje iz različitih izvora financiranja lokalnih vlasti. Središnje povlačenje i preraspodjela sredstava mogu potaknuti pitanje solidarnos- ti lokalnih vlasti. Nadalje, postavlja se i pitanje u kojoj se mjeri mogu ograničiti imovina i prihodi lokalnih samouprava. Praksa raznih ustavnih sudova i vrhovnih sudova (američko, francusko, njemačko i mađarsko pravosuđe) ukazuje da prava i ovlasti lokalnih samouprava nisu neograničene. Međutim, lokalne samouprave moraju pribaviti učinkovitu zaštitu, ali u konačnici država određuje sadržaj i okvir važećih pravnih propisa za lokalne samouprave. Sto- ga, unutar ustavnog okvira, središnje zakonodavno tijelo ima priliku intervenirati u zaštićenu autonomiju povlačenjem ili preraspodjelom prihoda, imovine ili subvencija.
U istraživanju se primjenjuje metoda financijske i upravno-pravne analize i usporedba pra- va. Osim međunarodnih, ustavnih i zakonskih (američkih, njemačkih, francuskih, mađar- skih) propisa u radu se prikazuje i temeljne karakteristike financijske autonomije lokalne samouprave na temelju načela razrađenih u različitim elementima odluka Vrhovnog suda i Ustavnog suda, kao i ograničenja s kojima se navedena autonomija suočava kao rezultat odluka središnjeg zakonodavnog tijela. Predmet istraživanja je financijska autonomija jed- inica lokalne samouprave i njezina zakonska ograničenja koja ukazuju na to da autonomi- ja, nažalost, ne može biti neograničena. Lokalno oporezivanje, vlastiti prihodi i subvencije doista mogu pružiti odgovarajuće temelje za neovisno upravljanje lokalnom samoupravom. Međutim, budući da se lokalne samouprave moraju prilagoditi središnjem državnom sustavu javne uprave i javnih financija, središnje zakonodavstvo može donositi odluke koje nepovoljno utječu na njihove prihode, proračune i imovinu.
Local communities have an important role in society. According to states legislature they execute local public policies. Those processes include local democracy, public administration, local economy ...and social entities. Also they combine public and private resources. All of these groups of factors have their own capacity. Capacity is their ability to achieve goals and consists from inside and outside factors. Capacity of local self-government is integrated capacity. It represents holistic capacity for those units. It tells us, whether they are capable of doing things they should do, according to social and political system and its demands. Local units have different level of capacity. With conceptual model and field research we tested our research hypothesis. Our hypothesis is that local self-government communities with higher capacity offer their residents broader local public services and goods. Also we studies influence of political stability and autonomy on capacity. On representative sample of municipalities in Republic of Slovenia we confirmed all ours research hypothesis. Conceptual model of capacity is a tool for analysing individual communities and for analysing the whole system of local-self government. Also many suggestions for improvement can be made.
Stupanjem na snagu Zakona o upravnim sporovima iz 2010. godine, došlo je do bitne promjene u sustavu nadzora ustavnosti i zakonitosti općih akata koje donose tijela jedinica samouprave. Prema ...njegovim odredbama, ocjena zakonitosti općeg akta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave postaje predmetom upravnog spora za čije je rješavanje nadležan Visoki upravni sud Republike Hrvatske. S obzirom na prethodno izgrađenu ustavnosudsku praksu u nadzoru općih akata ta promjena zahtijeva precizno razgraničenje nadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Navedeni zakon, međutim, u tom dijelu ima niz nedostataka i nepotpunih rješenja na koje će morati dati odgovore sudska praksa. Pritom se ponovno aktualizira pitanje određivanja predmeta nadzora odnosno definiranja pojma općeg akta i njegovo razlikovanje u odnosu na propise. Cilj ovog rada je dati pregled prethodnog zakonodavnog uređenja i ustavnosudske prakse, analizirati novo zakonsko uređenje i praksu, ukazati na otvorena pitanja i dvojbe te ponuditi rješenja za njihovo otklanjanje.
Ukidanjem ureda državne uprave u siječnju 2020., poslovi koje su obavljali uredi kao prvostupanjska tijela državne uprave povjereni su na obavljanje županijama u njihov preneseni djelokrug čime je ...model dekoncentriranog obavljanja poslova državne uprave u Hrvatskoj zamijenjen modelom upravne decentralizacije. U radu se stoga prikazuju obilježja prenesenog djelokruga kao modela organizacije obavljanja poslova državne uprave u teritorijalnim jedinicama te upravne decentralizacije čiji je preneseni djelokrug institucijski rezultat. Pregled znanstvene literature o prenesenom djelokrugu i efektima provođenja upravne decentralizacije dopunjen je komparativnim prikazom efekata primjene prenesenog djelokruga u češkoj i njemačkoj lokalnoj samoupravi. Na temelju teorijskih razmatranja i komparativnih iskustava, raspravlja se o mogućim učincima primjene prenesenog djelokruga u hrvatskim županijama na njihov institucionalni razvoj i obavljanje prenesenih poslova.
U radu se želi ukazati na važnost lokalne samouprave u razvoju demokracije pojedinog društva. Ono što se posebno naglašava su ustavno zajamčena prava na lokalnu samoupravu. U prvom dijelu rada u ...najkraćim crtama pokušava se pojmovna razgraničiti pojam lokalne samouprave u odnosu na neke slične pojmove. U drugom dijelu rada prikazani su ustavi tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe, s posebnim naglaskom na ustavno određenje lokalne samouprave. Također je razmotrena i ustavna stipulacija načela Europske povelje o lokalnoj samoupravu pojedinih zemalja. Došlo se zaključka da se sva bitna obilježja koja osiguravaju samostalnost jedinica lokalne samouprave nalaze uporište u većini analiziranih ustava.
Strateško partnerstvo ili javno-privatno partnerstvo (u daljnjem tekstu: JPP) kao model dugoročne suradnje između javnoga i privatnog sektora sve više dobiva primjenu u današnjem nepredvidivom ...vremenu zbog brzine i učinkovitosti pripreme te provedbe raznih projekta. U lokalnim i regionalnim aktivnostima gdje se javni sektor suočava s raznom problematikom realizacije tuzemnih i EU projekta, model JPP je primjer kako se privatni sektor svojom brzom i vještom prilagodbom može uključiti u rješavanje nepremostivih izazova odnosno aktivnosti. Cilj ovoga rada je objasniti teorijski značaj modela JPP s posebnim naglaskom na lokalnu i regionalnu samoupravu te je svrha objasniti njegove pozitivne i negativne aspekte. Teorijski okvir rada daje isto tako jasnu definiciju JPP ili strateškog partnerstva te objašnjava njegovu sve veću ulogu i značaj u Hrvatskoj. Kroz rad je prikazan konkretan primjer modela JPP jedne lokalne samouprave i Visokoobrazovne institucije iz Zagreb. Navedeni primjer prikazan je kao model strateške suradnje te kako se može doći do učinkovitije i efikasnije javne usluge kao što je studiranje u jednom gradu. Uloga, važnost i značaj ovakvih i sličnih projekta sve je više izražena upravo u vidu potreba lokalnog stanovništva koji su u konačnici oni koji kreiraju ponudu te zahtijevaju za svoj novac najvišu razinu javnih usluga u svojim lokalnim sredinama.
Godine 2022. navršava se točno 30 godina od donošenja Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92; stupio na snagu 1993.), čime je započela uspostava sadašnjeg ...sustava lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Novim zakonodavnim okvirom formirano je 20 županija i Grad Zagreb, 2 kotara (glinski i kninski) te 70 gradova i 419 općina. Time su nastale znatne promjene u upravno-teritorijalnom ustroju, koje su, osim u uvođenju županija, posebno vidljive u broju općina i njihovoj veličini. Nakon 1992., uslijedile su dodatne promjene, najznačajnije u 1997. Pitanje kojim se bavi ovaj rad je kako na provedene promjene upravno-teritorijalnog ustrojstva, prvenstveno na razvojne tendencije potaknute formiranjem novih jedinica lokalne samouprave, gledaju općinski načelnici i gradonačelnici te neki od ostalih aktera na lokalnoj razini, u četiri općine i Gradova Sjeverne Hrvatske.
U radu se na temelju arhivskog gradiva prikazuje osnutak Saveza gradova Kraljevine SHS, njegov ustroj i djelovanje, te transformacija u Savez gradova Kraljevine Jugoslavije u doba diktature kralja ...Aleksandra. Rekonstruirani su odnosi i različit stupanj utjecaja pojedinih gradova, kao i problemi ujednačavanja zakonodavnog okvira što nije bilo sustavno riješeno sve do donošenja Zakona
o gradskim općinama 1934. godine. Do donošenja tog pravnog akta, aktivnost Saveza bila je prvenstveno usmjerena na zagovaranje vlastitih prijedloga kao optimalnih rješenja u reguliranju odnosa države i lokalnih gradskih uprava, a u kasnijem razdoblju fokusirana je uglavnom na tehničke aspekte komunalnih pitanja u čijem je rješavanju Savez postao transmisija državnih vlasti. Savez
gradova Kraljevine Jugoslavije, koji se u svojim počecima ponosio bar prividnim opredjeljenjem za decentralizirani model upravljanja, potkraj tridesetih gubi te odlike i svoje sjedište, nakon deset godina u Zagrebu, premješta u Beograd. Posljedica te transformacije bila je dekonstrukcija Saveza nakon uspostave Banovine Hrvatske i stvaranje zasebne hrvatske, slovenske i srpske organizacija gradova.
S obzirom na to da pojedinci u najvećoj mjeri svoje potrebe i interese ostvaruju na razini koja im je teritorijalno najbliža, lokalna bi vlast trebala biti ključno uporište za realizaciju manjinske ...politike. Glavno istraživačko pitanje rada odnosi se na ulogu lokalnih jedinica u implementaciji načela jednakosti i osiguranju zaštite nacionalnih manjina od diskriminacije. Kao teorijski okvir istraživanja odabrana je tripartitna tipologija obveza država u zaštiti općih ljudskih prava na temelju koje su ponuđeni prijedlozi za jačanje uloge lokalnih jedinica u
ostvarivanju prava manjina. Zatim je primijenjena komparativna metoda istraživanja radi usporedbe regulacije položaja manjina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Cilj je utvrditi koji su standardi manjinske politike primijenjeni na lokalnoj razini promatranih zemalja te u kojoj mjeri oni odgovaraju predloženim instrumentima jačanja uloge lokalnih jedinica. Svrha je rada na temelju rezultata istraživanja oblikovati preporuke za unaprjeđenje statusa manjina te jačanje kulturne autonomije
na lokalnoj razini Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Since the authorities closest to the citizens can respond to the needs and interests of the local community, the local government should provide key support for the implementation of minority policy. The main research question concerns the role of local government units in implementing the principle of equality and ensuring the protection of national minorities against discrimination. The tripartite typology of states' obligations in the protection of universal human rights was chosen as the theoretical framework for the research, on the basis of which proposals for strengthening the role of local government units in the protection of minority rights were offered. A comparative research method was then applied to compare the legal regulation of minorities in
Croatia and Bosnia and Herzegovina. The aim is to determine which minority policy standards have been applied at the local level of the countries under consideration and to what extent they correspond to the proposed instruments for strengthening the role of local government units. Based on the research results, the purpose of this paper is to give recommendations for improving the status of minorities and strengthening cultural autonomy at the local level in Croatia and Bosnia
and Herzegovina.
After the abolition of the county administrative offices in January 2020, the tasks performed by the county administrative offices as first-instance state administration bodies were delegated to the ...counties, as the second level self-government units in Croatia. By this organizational change, the model of deconcentrated performance of state administration tasks was replaced by the model of administrative decentralization. In this context, the paper presents the features of the delegated scope of competence as an organizational performance model of state administration tasks in territorial units and administrative decentralization with a delegated scope of competence as an institutional result. The review of the scholarly literature on the delegated scope of competence and the effects of administrative decentralization is supported by a comparative review of the delegated scope of competence in the Czech and German local self-government. Based on theoretical considerations and comparative practices, the paper discusses the possible effects of the application of the delegated scope of competence in Croatian counties on their institutional development and performance of the delegated tasks.
PDF
