Jedan je od glavnih ciljeva lokalne samouprave približiti javne usluge građanima, no različite društvene skupine imaju različite zahtjeve u odnosu na pristup i postupke lokalnih vlasti. U radu se ...stoga razmatra jesu li lokalne vlasti odazivne i jednako otvorene prema potrebama svih građana ili su potrošili sredstva namijenjena budžetom isključivo iz zakonskih razloga. Kako se mjeri odazivnost lokalne samouprave i kako se povezuje s funkcioniranjem lokalnih službi u različitim sektorima? Rad pojašnjava novi koncept društvene odazivnosti lokalne samouprave. Ukratko, odgovorna lokalna vlast izvršava obveze i preuzima odgovornost za dodijeljene joj kompetencije. Odazivnost podrazumijeva brzu i otvorenu reakciju na osnovne potrebe građana, dok društvena odazivnost podrazumijeva više od otvorenosti – radi se o rješavanju manjih i većih potreba kako bi građani bili zadovoljni širokim rasponom javnih usluga na lokalnoj razini. Autori su stava da se od današnje lokalne samouprave ne
očekuje samo brza i otvorena reakcija na osnovne potrebe građana, već rješavanje potreba većih i manjih društvenih skupina kako bi se održala društvena odazivnost i kako bi građani bili zadovoljni širokim rasponom javnih usluga na lokalnoj razini. Glavni rezultat rada je ispitivanje povezanosti društvene odazivnosti lokalne samouprave i funkcioniranja lokalnih službi u osnovnim područjima (komunalne usluge, obrazovanje, kultura i ostale kompetencije, ekonomski razvoj i dodjela prihoda) u slučaju Makedonije. Slijedi širi teorijski okvir, te autori predlažu teme za buduća istraživanja.
Performance measurement is a modern managerial instrument used to quantitatively express the outputs and outcomes of certain public organizations. These pieces of information are then used to make ...rational decisions about organization’s future functioning. Performance measurement is a highly advocated instrument whose importance has expanded since the 1980s and it is being used by a growing number of countries. Croatia is presently at the beginning stage of performance measurement implementation. The purpose of the paper is to explain the legal regulation of performance measurement momentarily existing in Croatian state, regional and local administration de lege lata, and to assess the real effect which this regulation has led to. This is done by using the data provided by a number of conducted researches and the review of relevant literature. The purpose of the paper is also to suggest changes for further expansion of performance measurement in Croatian public administration. Methodologically, the paper is based on legal analysis of the regulation in five sectors: financial management and control, state audit, strategic planning, internal organization and civil servants’ status, secondary documents analysis and questionnaire research results.
Reforma upravno-teritorijalne
organizacije treba uzeti u
obzir socijalne i gospodarske
pretpostavke te uvažiti
minimalno tri osnovna zahtjeva –
gospodarsku učinkovitost, lokalnu
demokraciju i ...identitet
Uravnotežen gradski sustav, koordinacija i suradnja među unutarnjim (decentraliziranim, submunicipalnim) gradskim jedinicama nužni su preduvjeti kako bi se učinkovito upravljalo gradom, te izbjegla ...neravnoteža i nedovoljan razvoj pojedinih dijelova grada. Postavlja se stoga pitanje kako postići traženi uravnoteženi gradski sustav. Odgovor ne leži uvijek u povećanju autonomije unutarnjih gradskih jedinica, već je ponekad dovoljno osnažiti mehanizme suradnje, koordinacije i razmjene podataka kako bi se spriječilo urušavanje gradskih sustava.
U prvome dijelu rada razmatra se zakonski položaj unutarnjih gradskih jedinica europskih gradova – prvenstveno onih u središnjoj Europi, te nešto manje onih koji čine dio gradskih konglomerata i metropolitanskih područja, s posebnim osvrtom na nadležnosti koje se odnose na učinkovito upravljanje i demokratske procese. U drugome dijelu rada detaljno se analizira upravljanje gradom te nadležnosti gradskih općina – unutarnjih jedinica u koje su podijeljeni gradovi u Republici Srbiji. Zaključak je da pravna priroda i položaj gradskih općina nisu dovoljno dobro definirani ni teoretski ni pravnom regulacijom. Lakše je definirati
što gradske općine nisu nego što jesu. Gradske općine oformilo je šest od ukupno 24 grada, uključujući Beograd. Kako Zakon o lokalnoj samoupravi iz 2007. ne sadrži normativne odredbe, u radu se analiziraju gradski statuti koji uređuju unutarnju organizaciju šest spomenutih gradova s ciljem razmatranja upravnih tijela i nadležnosti gradskih općina u Srbiji. No statutima nisu uređeni svi aspekti potrebni kako bi gradske općine uspješno funkcionirale. Štoviše, pojedine gradske općine i postoje samo na papiru, a ne i u stvarnosti.
U početku procesa osamostaljivanja tijekom 1990-ih godina u zemljama središnje i istočne Europe postojao je velik optimizam i deklarirana želja za snažnijom fiskalnom decentralizacijom
odnosno ...prijenosom ovlasti, odgovornosti i sredstava na jedinice lokalne i regionalne samouprave koje su trebale biti najbliže građanima u rješavanju njihovih svakodnevnih problema. No to se u navedenim zemljama, barem analizirajući osnovne financijske
pokazatelje decentralizacije, još uvijek nije dogodilo, što je i temeljna postavka ovog rada. Naime, iako je lokalni ustroj u analiziranim zemljama u međuvremenu doživio brojne prilagodbe, u njima se još uvijek traži optimalan stupanj organizacije lokalne i
regionalne samouprave. U financijskom smislu jedinice lokalne i regionalne samouprave u tim su zemljama još uvijek uvelike ovisne ili, bolje reći, ograničene prevelikom ulogom središnjih tijela vlasti, zbog čega je njihova lokalna autonomija smanjena, kao što je umanjen i njihov utjecaj na lokalni socio-ekonomski razvoj.
Cilj istraživanja je dati doprinos unaprjeđenju upravljanja ljudskim potencijalima u jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. U istraživanju su korištene znanstvene metode: metoda ...deskriptivne (opisne) analize za analizu teorije i prakse na osnovi literature, dokumentacije i propisa te iskustava iz prakse. Nadalje, komparativna metoda za analizu između političkog menadžmenta i zaposlenika s ciljem da se izvedu zaključci njihova međuodnosa. Rezultati istraživanja, na osnovu kojih je utvrđen teorijski okvir upravljanja ljudskim potencijalima, političkom menadžmentu i profesionalizmu, kao teorijska podloga i analiza praktičnih iskustava, ukazuju na kontinuiranu potrebu i važnost segmenta upravljanja ljudskim potencijalima u lokalnoj samoupravi, posebno s gledišta učinkovitosti, transparentnosti i otvorenosti javne uprave na lokalnoj razini.
Ukazuje se na širinu područja rada koje službenici moraju poznavati u svakodnevnom obavljaju poslova iz djelokruga sistematiziranoga radnoga mjesta. Nadalje, na specifičnost lokalne službe koja se ogleda u neposrednosti kontakta s građanima te istovremenosti izvršavanja javnih ovlasti što joj u praksi daje nezavidnu poziciju izloženosti kritikama i negativnom javnom mnijenju. Rezultatima istraživanja se također stavlja u korelaciju politički menadžment i profesionalizam.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Slovenija: Projekt bober, največji okoljski vodni projekt, opazovanje nadzemnih in podzemnih voda, hidrološke ...razmere in pitna voda, izjava Roko ŽARNIĆ, minister za okolje in prostor, izjava Gregor SLUGA, meteorolog, izjava Henrik GJERKEŠ, minister za lokalno samoupravo in regionalni razvoj, izjava Silvo ŽLEBIR, generalni direktor Agencije za okolje, hidrološka postaja, štorklja na polju.- Original language summary:
Slovenija: Agencija za okolje in Projekt bober, namenjen opazovanju podzemnih in površinskih vod, s katerim bo moč dajati bolj točne napovedi izrednih hidroloških in meteoroloških dogodkov.- Slovenia: The Environmental Agency launched the BOBER (Better Observation for Better Environmental Response) project for monitoring groundwater and surface water in order to improve the prediction of unexpected hydrological and meteorological events.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U Europskoj uniji vanjska financijska revizija jedinica lokalne i regionalne samouprave provodi se primjenom četiriju različitih metoda, no samo šest država članica (Njemačka, Francuska, Španjolska, ...Austrija, Poljska i Nizozemska) koriste regionalne revizijske institucije (RAI-e). One se još mogu nazivati i regionalnim
računovodstvenim sudovima ili komorama. Neovisnost RAI-a zajam-
čena je ustavom ili zakonom država koje ih koriste, a neovisnosti u prilog ide i znatan stupanj njihove financijske autonomije. Statuti RAI-a propisuje zabranu bilo kakvog političkog ili profesionalnog utjecaja na članove RAI-a, što je i u skladu sa EURORAI preporukama. RAI-i su nastali kao odgovor na različite potrebe. U nekim zemljama, kao što su Nizozemska ili Poljska, nisu postojala vanjska revizijska tijela koja bi se bavila lokalnim samoupravim jedinicama (i brojnim agencijama koje one osnivaju). S druge strane, ustrojstvo nekih zemalja, federalno (u Njemačkoj i Austriji) ili kvazi-federalno (u Španjolskoj), rezultiralo je uspostavom decentraliziranih revizijskih tijela. Napokon, u nekim slučajevima, kao npr. u Francuskoj, radilo se o tome da vrhovna revizijska institucija (SAI) nije mogla nadzirati preveliki broj jedinica lokalne samouprave. Ovaj posljednji faktor se nesumnjivo pokazao odlučujućim prilikom uspostave RAI-a u navedenim zemaljma, budući da one zajedno obuhvaćaju dvije trećine jedinica lokalnih samouprava u Europske unije. RAI-i mogu provoditi reviziju jedinica lokalne samouprave u cjelini ili samo nekih njezinih tijela ili institucija. RAI-e nadziru pravilnost računovodstvenog postupanja kao i rezultata poslovanja, a prilikom provedbe nadzora koriste niz proceduralnih metoda među kojima postoji sličnost između zemalja. Po provedenom nadzoru, RAI-e izdaju preporuke, no aktivnosti koje se poduzimaju radi praćenja izvršavanja preporuka
nisu ujednačene između zemalja. Neke zemlje izdane preporuke smatraju obvezujućima, dok se kod drugih smatra da one svoj učinak postižu samim javnim objavljivanjem.
U radu se na temelju izvorne arhivske građe, dostupne periodike i relevantne literature na primjeru Makarske analizira razvoj i djelovanje lokalne samouprave u Kraljevini SHS/Jugoslaviji u razdoblju ...između dva svjetska rata. Makarska je u tom razdoblju bila sjedište Makarsko-primorske općine i kotara koji su činile i općine Gornje Primorje i Vrgorac, a iako je imala status grada, njena je općina funkcionirala kao ne-gradska. Istraživanjem situacije na lokalnoj razini nastoji se doći do zaključka o uspješnosti ostvarenja načela supsidijarnosti u međuratnom razdoblju na području Kraljevine. U tom cilju najveća pozornost bit će dana istraživanju razvoja zakonodavstva te odnosu središnjih vlasti prema najnižim jedinicama državne uprave – općinama, koji se očitovao u velikim ovlastima kotarskog predstojnika te imenovanju politički podobnih općinskih uprava umjesto legitimno izabranih.
U Strategiji reforme javne uprave u Republici Srbiji koja je usvojena početkom 2014. godine decentralizacija je identifikovana kao jedan od ključnih prioriteta. U tom smuslu, Vlada Srbije je u ...proteklom periodu preduzela određene korake ka pripremi nacionalne strategije decentralizacije. Srbija trenutno ima jednostepen i gotovo u potpunosti monotipski sistem lokalne samouprave u kom gradovi imaju istu strukturu organa i skoro identične nadležnosti kao opštine, sa minimalnim izuzecima u slučaju grada Beograda, kao glavnog grada. U
svetlu tekuće debate o decentralizaciji uopšte i, konkretnije, o reformi sistema lokalne samouprave, autori analiziraju neke od važnijih pitanja koja se javljaju u okviru te debate, posebno ona koja se odnose na status gradova uopšte, kao i statusa glavnog grada, i daju predloge za moguću reformu u tom pogledu. Neka od tih pitanja uključuju: mogućnosti za proširenje nadležnosti gradova, a samim tim i kreiranje osnova za politipski sistem lokalne samouprave, organizaciju organa grada, posebno izvršnih organa, kao i najpogodniji način izbora gradonačelnika. Štaviše, autori istražuju mogućnosti za uspostavljanje
drugog nivoa lokalne samouprave i položaj gradova u takvom sistemu. Predstavljena analiza zasnovana je na situacionoj analizi sadašnjeg sistema, odabranim uporednim primerima, kao i analizi istorijskog razvoja sistema lokalne samouprave u Srbiji u toku protekle dve decenije. Konačno, navedena pitanja analizirana su iz perspektive sadašnjeg ustavnog okvira, odnosno neophodnosti da se on izmeni sa ciljem definisanja optimalnog modela decentralizacije.
PDF
