U raspravama o lokalnoj samoupravi u Hrvatskoj ne čini se dostatna razlikovna i dopunjujuća elaboracija spram mjesne samouprave. Unatoc i normativnom razgraničenju lokalne i mjesne samouprave, često ...se na mjesnu samoupravu prakticnopolitički i stručno-znanstveno zaboravlja, što dovodi do nekonzistentnog pozicioniranja i korištenja
kapaciteta mjesne samouprave.
Lokalna samouprava u Sloveniji Senčur, Miloš
Hrvatska i komparativna javna uprava,
09/2012, Letnik:
12, Številka:
3
Journal Article
Odprti dostop
Analiziraju se uloga i položaj lokalne samouprave u Sloveniji od ustavne ideje do danas. Ishodište predstavljaju različiti oblici odnosa između lokalne samouprave i države. Lokalna samouprava morala ...bi biti poseban oblik diobe vlasti i primaran način upravljanja javnim poslovima. Bila je zamišljena kao temelj državnog uređenja i kao oblik ograničavanja zakonodavne vlasti. Za razumijevanje koncepta lokalne samouprave važno je osvijetliti i proces nastanka slovenskog Ustava, koji je otvarao mnoga pitanja u vezi s budućom organizacijom vlasti, koja nisu bila zadovoljavajuće riješena. Prije svega nije bilo riješeno pitanje druge razine lokalne samouprave i s njim u vezi pitanje jednodomne ili dvodomne strukture parlamenta. Prevladavala su kompromisna rješenja koja se danas ne smatraju dobrima. Čini
se da je raskorak izme$u normativnog i stvarnog sve veći, a stupanj decentralizacije odnosno razvijenosti lokalne samouprave nepromijenjen.
Financiranje poslova općina u Sloveniji Brezovnik, Boštjan; Oplotnik, Žan Jan; Mlinarič, Franjo ...
Hrvatska i komparativna javna uprava,
06/2019, Letnik:
19, Številka:
2
Web Resource
Odprti dostop
Rad ispituje usklađenost sustava financiranja jedinica lokalne samouprave (općina) u Sloveniji, kakav je postojao u razdoblju od 2010. do 2016. s načelima Europske povelje o lokalnoj samoupravi. ...Ispituje se pokriće troškova za obavljanje općinskih poslova, struktura troškova i stupanj korelacije između proračunskih sredstava dodijeljenih sukladno mehanizmu priznatih troškova i prikupljenih podataka o troškovima po općini. Osnovna je hipoteza da se u razdoblju od
2010. do 2016. u Republici Sloveniji nije poštovalo načelo sukladno kojem bi prihodi lokalnih jedinica bili razmjerni njihovim ovlastima jer je prosječni trošak po stanovniku bio veći od dodijeljenih sredstava na temelju priznatih troškova. Odstupanje je bilo veće od prethodno analiziranog razdoblja 2007.–2009. Rezultati istraživanja upućuju na to da je, unatoč formalnom usvajanju načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi, došlo do njihova odstupanja u pogledu financiranju općina jer se načelo koje osigurava da su prihodi razmjerni ovlastima općina nije uzelo u obzir. Od 2010. do 2016. lokalne jedinice primile su
manje prihoda nego što je bilo potrebno za obavljanje njihovih ovlasti. Stanje se u periodu 2010.–2016. pogoršalo u usporedbi s prethodnim razdobljem 2007.– 2009. u kojem je bio uveden aktivni model financiranja. Potrebno je unaprijediti model financiranja općina tako da se za utvrđivanje priznatih troškova uzmu u obzir stvarni troškovi obavljanja lokalnih poslova u realnom vremenu te da se ujednači struktura troškova. Model je potrebno promijeniti da bi uključio i omogućio preuzimanje razvojne uloge općina kroz investicije.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Reportaža iz krajevne skupnosti Kal nad Kanalom, avtobusno postajališče, prihod avtobusa Avto promet, ...vlečnica, panorama Kal nad Kanalom, proizvodnja v dislociranem obratu tovarne obutve Ciciban Miren, tekoči trak, delavke za šivalni stroji, izjava Danilo Humar.- Information:- Kal nad Kanalom: life in the demographically vulnerable area; work in a separately located facility.- Original language summary:
Kal nad Kanalom: življenje na demografsko ogroženem območju, delo v dislociranem obratu.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U članku se analiziraju turistički potencijali u jedinicama regionalne i lokalne samouprave, s naglaskom na područje Zagrebačke županije. Na osnovi znanstvenih članaka autora i istraživanja ...provedenoga putem telefonske ankete istražilo se na koji način funkcioniraju jedinice regionalne i lokalne samouprave kada je u pitanju promocija lokalnih turističkih atrakcija i na koji način se mogu iskoristiti potencijalni turistički resursi kako bi se unaprijedila turistička ponuda. Istraživanje koje je provedeno putem telefonske ankete odnosi se na gradove Zagrebačke županije – Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, a anketiranjem su obuhvaćene turističke zajednice navedenih gradova. Poseban naglasak u radu odnosi se na neiskorištene turističke kapacitete i potencijale koje ima Zagrebačka županija, a izravnim ulaganjem u njihovo preuređenje i stavljanje u funkciju ostvario bi se značajan pozitivan financijski rezultat. Održivi turizam je ono što bi trebali iskoristiti gradovi Zagrebačke županije, a to se prije svega odnosi na zadovoljavanje ekonomskih i socijalnih potreba te očuvanju kulturne baštine. U tom smislu, veliki značaj dobiva ekoturizam čija se filozofija temelji na skladnosti između ljudi i prirode na lokalnoj osnovi te agroturizam.
U Hrvatskoj se već duže vrijeme
raspravlja o potrebi ukidanja ili
spajanja postojećih županija. Dok
se pojedine političke stranke i
nositelji političkih odluka čvrsto
drže stava o potrebi njihova
...objedinjavanja, drugi smatraju
kako je to štetno te da će imati
ozbiljne negativne posljedice
U posljednjih se 25 godina u Sloveniji odvio niz događaja bez presedana u njezinoj povijesti. Često ju se navodilo kao uspješan primjer. U području slovenske lokalne samouprave glavne su se zakonske ...izmjene dogodile nekoliko godina prije ratifikacije Europske povelje o lokalnoj samoupravi (EPLS), no bez obzira na to bile su u skladu s tim dokumentom. Rad se bavi procjenom razvoja slovenske lokalne samouprave u svjetlu odredbi EPLS-a o supsidijarnosti i financijskoj autonomiji. Što se supsidijarnosti tiče, zaključak je da prema međunarodnim brojčanim pokazateljima Slovenija pripada skupini centraliziranih država. Udio lokalnih (subnacionalnih) troškova kao udio ukupnih javnih troškova iznosi oko 20%, dok udio lokalnih (subnacionalnih) troškova kao udio BDP-u iznosi otprilike 10%. Također, postotak zaposlenosti opće države u ukupnoj zaposlenosti kreće se oko 17%, a lokalni zaposlenici čine samo 24% od toga. Što se pak tiče financijske autonomije, Ustav Republike Slovenije stroži je po pitanju financijskih resursa od EPLS-a, no probleme uvijek stvara uvrštenje relevantnih odredbi u zakon. Općenito se može reći da je autonomija općina izraženija kada se o rashodima a ne prihodima. S obzirom na stanje javnih financija u Sloveniji i svjetskih trendova koji upućuju na sve složeniji lokalni governance, ne može se računati na značajnije promjene u modelu općinskog financiranja. Pogotovo se ne može računati na znatno veću financijsku autonomiju ili znatno veći udio vlastitih poreznih resursa. Bez obzira na to, važno je unaprijediti sustav s ciljem redistribucije postojećih poreznih resursa između države i lokalnih jedinica na način da se ojačaju elementi porezne autonomije općina. S obzirom na sve navedeno, možemo zaključiti da primjena načela supsidijarnosti i financijske autonomije u Sloveniji ne ide sasvim glatko, što znači da detaljniji uvid u situaciju čini priču o uspjehu relativnom.
Me!u najznačajnijim trendovima lokalnih financija krajem 20. i početkom 21. stoljeća često se označuju fiskalna decentralizacija i urbanizacija. Lokalne jedinice postaju nositelji mnogih javnih ...funkcija, u njihovu je djelokrugu niz javnih usluga. Posrijedi su procesi i izazovi koji su utjecali na povećanje udjela rashoda lokalnih uprava u ukupnim
javnim rashodima, ali i na posvećivanje posebne pozornosti instrumentima financiranja lokalnih javnih usluga te napose komunalne infrastrukture. Financiranje javnih potreba iznimno je aktualna tema u Hrvatskoj. Zato se nastoje istražiti osnovna obilježja instrumenata financiranja komunalnog gospodarstva, posebno važnog područja iz djelokruga hrvatskih lokalnih jedinica; cijene komunalnih usluga, komunalne naknade te komunalnog doprinosa. Poseban je naglasak na mogućnostima »obogaćivanja« tog financijskog predloška uključivanjem pojedinih nefiskalnih instrumenata financiranja, ponajprije municipalnim obveznicama i javno-privatnom partnerstvu.
Analizira se stvaranje upravnih i demokratskih institucija lokalne samouprave u novim demokracijama u dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza i njegovih satelitskih država u istočnoj Europi, pri čemu se ...analiza odnosi na period do 2005. Utvrđuju se glavne svrhe i postignuća različitih reformi lokalnih sustava upravljanja u Rusiji, Poljskoj i Rumunjskoj. Opći zaključci o reformama u spomenutim
zemljama nisu ujednačeni ni istosmjerni: premda su demokratizaciju i
decentralizaciju središnje vlade tih zemalja utvrdile kao nesporne reformske ciljeve, analiza jasno pokazuje da stvarna provedba reformskih javnih politika u različito vrijeme i u različitim zemljama nije dosljedna.
U radu se istražuje pojam regionalizma i zastupanje podregionalnih identiteta u regional institutional-setting. Glavno je istraživačko pitanje usmjereno na otkrivanje idealne veličine političkih ...regija te kako bi unutar institucionalnog ustroja pojedinih regija valjalo zastupati različite podregionalne identitete. To se uglavnom odnosi na zastupnička tijela kao glavne demokratske institucije zastupničke demokracije. Je li moguće očuvati zaseban podregionalni identitet unutar veće regije ili će se on u potpunosti uklopiti u širi regionalni identitet? Na koji su način podregionalni identiteti dosad bili zastupljeni u institucionalnom ustroju širih regija? Za Hrvatsku su ova pitanja od posebne važnosti s obzirom na opetovane i neuspjele pokušaje provođenja teritorijalnoga preustroja mezo razine lokalne samouprave (županija), te pokušaja okrupnjivanja županija njihovim preustrojem u regije i popraćenih većim stupnjem decentralizacije. Znanstvena zajednica i šira javnost zalažu se za preustroj 20 županija u manji broj (uglavnom pet) većih i snažnijih regija, no tome se protive interesne skupine povezane s postojećim županijskim ustrojem, uključujući lokalnu političku elitu. U radu se nastoji objasniti kako odgovoriti na neka snažnija protivljenja potencijalnom spajanju, tj. amalgamaciji područja različitih i diosinkrastičkih kulturnih, političkih, povijesnih i društveno-ekonomskih baština u jednu veću regiju. Usporedno se analizira zastupanje podregija u odabranim europskim zemljama kako bi se predložilo moguće rješenje, a analiziraju se parlamenti i zastupanje podregija u Škotskoj, Walesu, Engleskoj i Poljskoj. Rad se sastoji od pet cjelina. Uvod slijedi analiza međusobne povezanosti regionalizma kao političke ideologije i regionalizacije kao pokušaja uvođenja regija u institucionalni ustroj države. Treći se dio bavi zastupanjem podregija i stvaranjem identiteta kao važnim aspektom regionalizacije, te stvaranjem krupnijih političkih regija koje sadrže veći broj lokalnih zajednica s često izraženijim podregionalnim političkim i društvenim identitetom. U četvrtome se dijelu opisuje nastojanje hrvatskoga društva uz potporu brojnih društvenih aktera (npr. znanstvene zajednice, medija, šire javnosti i pojedinih manjih političkih stranaka) da se provede preustroj sadašnjeg sustava županija jer ga se drži previše fragmentiranim i neprikladnim za obavljanje zadataka na razini regionalne samouprave. Završni dio povezuje argumente razrađene u prethodnim dijelovima te opisuje glavne korake koji bi mogli dovesti do preustroja županija u Hrvatskoj. Opisuje se kako inovativne promjene u institucijama i usmjeravanje razlika među podregijama u regionalno zastupničko tijelo mogu dovesti do pomaka prema definiciji regionalizacije kao regionalnih prostora. Prema toj definiciji podregije poput Istre ili Rijeke spoznati će međusobne sličnosti kao i sličnosti sa susjednim regijama. Time bi ideja amalgamacije podregija u veću i uspješniju mezo regiju postala logičnom.
PDF
