Konkurentnost podrazumijeva stalni rast produktivnosti uz kvalitetnu strategiju i poslovanje poduzeća, na koju zajednički utječu makroekonomsko i mikroekonomsko okruženje. Kako današnju svjetsku ...ekonomiju, karakterizira otvorenost i integracija, konkurentnost ima ključnu ulogu u svim ekonomijama svijeta bile one razvijene ili u razvoju. Ekonomski razvoj u suvremenom svijetu počiva na uvjetima joji su zasnovani na izuzetnom znanju, visoko razvijenoj infrastrukturi, tehnologiji i inovacijama. Složenost problema konkurentnosti Bosne i Hercegovine traži neodgodive i sinhronizirane strukturne promjene na svim područjima, a posebno: institucija, razvoja tržišta roba, kapitala, rada i znanja, inovativnosti i razvoja temeljenog na znanju i tehnologiji i obrazovanja za konkurentnost – od vrtića do fakulteta. Izvještaj o globalnoj konkurentnosti je procjena konkurentnosti nacionalnih ekonomija, koji daje dobru sliku privrednog okruženja kao i sposobnost država da dostignu održivu razinu prosperiteta i rasta. Bosna i Hercegovina je za 2016.-2017. godinu ocjenjena sa 3,8 poena od ukupnih 7 čime je zauzela 107. mjesto po konkurentnosti ekonomije od 138 država. Plasman po ovom izvještaju je za četiri mjesta bolji u odnosu na prethodni izvještajosnovu ovog modela daće jasne smjernice gdje Bosna i Hercegovina treba da usmjeri najviše resursa ako želi da negativan trend slabljenja konkurentnosti zadnjih par godina zaustavi, te počne sa privlačenjem stranih investitora, što u konačnici može značiti i smanjenje nezaposlenosti, kao i rasta stope razvoja.
U radu se primjenjuje interdisciplinarni pristup, spajajući klimatologiju s ekonomskom i financijskom analizom, za dublje razumijevanje kako klimatske promjene utječu na gospodarstvo i financijski ...sustav Hrvatske. Koristeći geoprostornu analizu podataka IPCC-a i Copernicus programa, identificiraju se regije unutar Hrvatske različito izložene klimatskim rizicima, omogućujući precizniju procjenu rizika za gospodarstvo i financijski sustav Hrvatske. Rad također doprinosi teorijskom razumijevanju veza između klimatskih promjena i makroekonomskih varijabli te pruža okvir za analizu dugoročnih ekonomskih učinaka klimatskih promjena. Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao osnova za razvoj strategija prilagodbe i ublažavanja rizika od klimatskih promjena na nacionalnoj razini.
This paper employs an interdisciplinary approach, merging climatology with economic and financial analysis, to deepen understanding of how climate change affects the economy and financial system of Croatia. Using geospatial analysis of data from the IPCC and Copernicus programmes, we have identifed regions within Croatia variably exposed to climate risks, enabling more precise risk assessments for banks and financial institutions. The work also contributes to the theoretical understanding of the relationships between climate change and macroeconomic variables and provides a framework for analysing the long-term economic effects of climate change. The research results can serve as a basis for developing adaptation and mitigation strategies to climate risks at the national level. Specifically, this paper also serves as a data source for formulating policies aimed at reducing the economy’s vulnerability to climate change.
Na pitanje utječe li i u kojoj mjeri terorizam na gospodarski rast nije moguće dati jednoznačan odgovor. Iako su izravni troškovi terorizma povezani s uništenjem imovine najvidljiviji, njih često ...mogu nadmašiti neizravni troškovi. U tom kontekstu, ovisno o karakteristikama pogođene zemlje, terorizam može i ne mora imati značajan utjecaj na njezino gospodarstvo. Kada je negativan učinak terorizma na gospodarstvo i utvrđen, analizirane studije uglavnom su ukazivale na ograničene, iako često statistički značajne makroekonomske posljedice. Ove posljedice bile su izraženije na lokalnoj razini, ali učinci terorizma najčešće nisu bili toliko snažni da bi doveli do većih i/ili trajnijih učinaka na ukupan BDP zemlje. Ovaj zaključak vrijedi za većinu zemalja, iako je učinak terorizma na gospodarstvo znatno slabiji, a ponekad i nepostojeći, u većim i gospodarski razvijenijim zemljama s višom razinom dohotka. S druge strane, učinak terorizma je izraženiji ako se promatra njegov utjecaj samo na neke gospodarske grane, u prvom redu na one koje ne ovise isključivo o ekonomskim zakonitostima, već i o psihologiji potrošača, kao što je turizam. Ove posljedice mogu biti posebno izražene u zemljama u razvoju, osobito ako su politički nestabilne, a turizam u njima ima velik udio u BDP-u pa nagli pad turističkih dolazaka i prihoda od turizma može uvelike utjecati na ukupan gospodarski rast zemlje. Međutim, unatoč relativno velikoj ranjivosti turizma na pojavu terorizma, studije su uglavnom pokazale da se turizam prilično brzo oporavlja i da učinci terorizma na njega nisu dugotrajni pod uvjetom da se ne radi o kontinuiranoj ili dugotrajnijoj terorističkoj kampanji. Dakle, na pitanje utječe li terorizam na gospodarski rast neke zemlje, sažeto bi se moglo odgovoriti: da, vjerojatno utječe na negativan način, ali učinak je situacijski i vremenski uvjetovan. Hoće li taj učinak biti statistički značajan, ovisi o nizu faktora od kojih su najznačajniji težina i dugotrajnost terorističkih akata ili terorističke kampanje, društvena, politička i gospodarska struktura pogođene zemlje, te njezina razina dohotka i ovisnost o sektorima ranjivijima na pojavu terorizma. Osim toga, posljedice koje određena država i društvo trpe od terorizma često su i subjektivne te se teško mogu objektivno kvantificirati isključivo u matematičkim i ekonomskim kategorijama.
Ostvarivanje zahtjeva iz Hrvatskog kvalifikacijskog okvira odrazumijeva analizu i usklađivanje sadržaja nastavnih kolegija radi stjecanja ključnih kompetencija koje su precizirane u HKO-u. U radu ...autorice razmatraju nastavne programe iz tri ekonomsko-teorijska kolegija na Odjelu za ekonomiju Sveučilišta u Zadru te njihovu ulogu u obrazovanju ekonomista usklađenom prema bolonjskom sustavu
obrazovanja. Uspoređuju se nastavni programi uvodnog kolegija "Ekonomija" s kolegijima "Mikroekonomija" i "Makroekonomija" koji se studiraju poslije uvodnog kolegija. Temeljna teza koju autorice dokazuju je sljedeća: Komparativna analiza spomenutih kolegija pokazuje da je moguće i potrebno usklađivanje njihovog sadržaja radi smanjivanja preklapanja i ostvarivanja očekivanih ishoda (rezultata) učenja kako su opisani u HKO. Autorice iznose
zapažanja i konkretne prijedloge usklađivanja spomenutih kolegija, te prikazuju konceptualni okvir koji povezuje ishode učenja sadržane u postojećim syllabusima promatrana tri kolegija na Odjelu za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, s mogućim prilagodbama istih, utemeljenim na rezultatima ostvarenim u prvoj godini primjene programa kolegija usklađenih s Hrvatskim kvalifikacijskim
okvirom. Očekuje se da je ovakvim pristupom izradi syllabusa kolegija moguće minimalizirati preklapanja i osigurati nadogradnju kroz različite razine ishoda učenja i odgovarajuće načine provjere stečenih kompetencija.
Cilj je ovog teksta pokazati svrhovitost upotrebe hobsovske rezolutivno-kompozitivne metode kao uporišta za analizu povijesti moderne ekonomske misli,a naročito makroekonomije. Najprije se obrazlaže ...važnost rezolutivno-kompozitivne metode u djelu Daga Strpića. Zatim se pokazuju osnovna obilježja stiliziranih pomaka u paradigmama ekonomske misli (neoklasična ekonomija – kejnzijanska ekonomija – slobodnotržišna paradigma) koji u svjetlu ove reinterpretacije dobivaju strukturu rezolucije-kompozicije-rerezolucije. Nudi se i interpretacija povijesti ekonomske znanosti “nakon Hayeka” kao perioda dominacije kompozitivnog elementa, odnosno kejnzijanskih makroekonomskih koncepata koji se oslanjaju na agregate. Objašnjavaju se neoklasična sinteza i osnovne metodološke dvojbe koje je dugotrajna integracija Keynesa u mainstream pretpostavljala (uključujući izbor između agregata i agregiranih pojedinaca u osnovi konceptualizacije makroekonomije). Problematizacijom tih dvojbi prate se komplementarni odnosi dugog roka, pretpostavljene racionalnosti aktera i optimalnih slobodnotržišnih rezultata. Prikazuje se i stanje znanosti na kraju 20. i početku 21. stoljeća, odnosno Lucasovo metodološko zaoštravanje Friedmanovih ideja, kao i dovršeni oblik tog idejnog sklopa u okviru “teorije realnih poslovnih ciklusa”. Ponovna dominacija rezolutivnog elementa (slobodnotržišna paradigma) koji konstituira ideju samoregulativnog tržišta oko savršeno racionalnog pojedinca dovodi nas u stvarne poteškoće: redukcija na savršeno racionalnog pojedinca (rezolutivni manevar) ne bi smjela konstituirati veću cjelinu kompozitivno ukoliko je ta redukcija nerealistična na način koji dramatično ograničava samu korisnost teorije. Stoga se zaključno otvara i pitanje primjene ovih ideja na predviđanje kriza i formuliranje odgovora na njih.
The objective of this text is to demonstrate the plausibility of the use of the Hobbesian resolutiv e compositive method as a base for analysis of the history of modern economic thought, and particularly of macroeconomics. Firstly, the importance of the resolutive-compositive method for the works of Dag Strpić is explained. Secondly, the text shows the basic tenets of stylized shifts in economic paradigms (neoclassical economics – Keynesian economics – free-market paradigm) which are reinterpreted here as resolution-composition- reresolution. An interpretation of the intellectual history “after Hayek” is also offered, focusing on Keynesian macroeconomics based on aggregates. The text then explains neoclassical synthesis and the elementary methodological dilemmas it represented through its long integration of Keynes into the mainstream (including the choice of aggregates or aggregated individuals as the basis of macroeconomics). The text follows the complementary relationship of the effects of long-run analysis, the assumption of rationality and optimal free-market results. The state of the economic mainstream at the end of Lučev, J., Razvoj makroekonomije i rezolutivno-kompozitivna metoda 55 the 20th century and the beginning of the 21st century is then shown – particularly the Lucasian methodological upgrade of Friedman’s ideas and the developed form of this conceptual framework within the Real Business Cycles theory. The renewed dominance of the resolutive element (free-market paradigm) – constituting the idea of a self-regulating market around the perfectly rational individual – leads us into a challenging situation. The reduction to a perfectly rational individual (resolutive maneuver) should not constitute a larger (compositive) whole if such a reduction is unrealistic to an extent that dramatically limits the very usefulness of the theory. Therefore, the conclusion raises the question of applying this idea of predicting crises and formulating responses to them.
International economics Krugman, Paul R; Obstfeld, Maurice; Melitz, Marc J
2018., 2018-02-08, 2019-07-22
eBook
For courses in International Economics, International Finance, and International Trade. A balanced approach to theory and policy applicationsInternational Economics: Theory and Policy provides ...engaging, balanced coverage of the key concepts and practical applications of the two main topic areas of the discipline. For both international trade and international finance, an intuitive introduction to theory is followed by detailed coverage of policy applications. With this new 11th Edition, the author team of Nobel Prize-winning economist Paul Krugman, renowned researcher Maurice Obstfeld, and Marc Melitz of Harvard University continues to set the standard for International Economics courses. Pearson MyLabTM Economics not included. Students, if Pearson MyLab Economics is a recommended/mandatory component of the course, please ask your instructor for the correct ISBN and course ID. MyLab Economics should only be purchased when required by an instructor. Instructors, contact your Pearson rep for more information.Pearson MyLab Economics is an online homework, tutorial, and assessment product designed to personalize learning and improve results. With a wide range of interactive, engaging, and assignable activities, students are encouraged to actively learn and retain tough course concepts.
Zbog nestabilne situacije koja vlada na bh tržištu postoje dileme koji to makroekonomski indikatori imaju najveći uticaj na konkurentnost Bosne i Hercegovin. Zbog važnosti konkurentnosti Bosne i ...Hercegovine, ovaj rad će biti baziran na analizi određenih makroekonomskih indikatora, te njihovom pojedinačnom uticaju na bh konkurentnost, što direktno određuje strane investicije u domaću privredu. Indikatori koje će biti uzeti pri analizi su uvoz, izvoz, bruto nacionalni dohodak, direktne strane investicije, stopa nezaposlenosti, kao nezavisne varijable, a konkurentnost Bosne i Hercegovine kao zavisna varijabla. Nakon prikupljenih podataka pristupit će se rangiranja i ocijeni zavisne i nezavisni varijabli. Podaci će biti preuzeti sa interneta, a biće orginalno analizirani i prezentirani, što ovom radu daje naučni doprinos. Dobiveni “beta” koeficijenti bit će podvrgnuti testiranjima, nakon čega će samo oni koji budu značajni biti predstavljeni. Rezultati “beta” koeficjenata će dati odgovor koja od nezavisnih varijabli ima najveći utucaj na konkurentnost Bosne i Hercegovine. Podaci koji će biti obrađeni obuhvatit će period od deset godina, što se sa sigurnošću može reći da je uzeti uzorak reprezentativan. Dobijeni rezultati na osnovu ovog modela daće jasne smjernice gdje Bosna i Hercegovina treba da usmjeri najviše resursa ako želi da negativan trend slabljenja konkurentnosti zadnjih par godina zaustavi, te počne sa privlačenjem stranih investitora, što u konačnici može značiti i smanjenje nezaposlenosti, kao i rasta stope razvoja.
The aim of this paper is to investigate the impact of financial openness on financial development, growth and output volatility in Turkey. Results of the bounds test reveal that financial openness is ...in a long run equilibrium relationship with financial development, growth and output volatility. Granger causality tests disclose the existence of unidirectional causality from financial development to financial openness in the long run and from financial openness to output volatility in the short run. Yet, no Granger causality is detected neither from financial openness to growth nor from financial openness to financial development. Results call for further financial development and more conscientious monetary and fiscal policy design for financial openness in Turkey.
PDF
