U ovom se radu raspravlja o problematici izgradnje jedinstvene zgrade Muzičke akademije u Zagrebu, ustanove koja je osnovana 1922. godine i nikada nije djelovala u okvirima jednog fizičkog prostora, ...nego se nastava vršila na više iznajmljenih lokacija.
Nadalje, zbog komparativnog uvida u način djelovanja daje se pregled situacije u visokoobrazovnim glazbenim ustanovama susjednih zemalja — Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Srbiji — koje kao zemlje proizašle iz Jugoslavije imaju djelomice sličnu povijest kao i Hrvatska, te u nekim drugim visokoobrazovnim glazbenim ustanovama Europe: u Francuskoj, Engleskoj i Poljskoj. Dok slične institucije u zemljama bivše Jugoslavije imaju iste probleme kao zagrebačka Muzička akademija, predstavljene zemlje Europske Unije imaju uređene visokoškolske glazbene ustanove s jedinstvenim prostorima, te kao takve predstavljaju nosioce glazbeno-kulturnog razvitka svojih zemalja.
U drugom dijelu članka donose se medijske analize, izrađene na temelju novinskih članaka objavljenih u Aktualu, Business.hr, Fokusu, Glasu Istre, Glasu Slavonije, Globusu, Građevinaru, Hrvatskom slovu, Jutarnjem listu, Nacionalu, Novom listu, ProGradnji, Slobodnoj Dalmaciji, Školskim novinama, Večernjem listu, Vijencu, Vjesniku, Zagreb Newsu, Zagreb moj grad i internetskim portalima u periodu od 1. siječnja 2003. do 1. svibnja 2012. Cilj je da se s pomoću grafijskih prikaza i statistika prikaže i ispita zastupljenost tema, sadržaja i stavova vezanih uz problematiku izgradnje zgrade Muzičke akademije. Prikazani rezultati analize medija pokazali su kako je komunikacija s medijima, a preko njih i sa širom javnosti bila potpuno neplanirana, te je propuštena mogućnost za formiranje pozitivnog javnog mišljenja o potrebi postojanja jedinstvene zgrade Muzičke akademije. Analiza je pokazala i korištenje problematike od strane političkih stranaka i političara u osobne promidžbene svrhe što je, uz nedostatak kreiranja vijesti od strane Muzičke akademije, rezultiralo djelomice negativnim kontekstom.
