Cilj je ovoga rada dati pregled interdisciplinarnoga istraživanja zbornika crkvenih napjeva Cithara octochorda provedenog za potrebe pisanja diplomskoga rada na Odsjeku za muzikologiju Muzičke ...akademije te Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. U radu se ukratko iznose osnovne glazbene i književnopovijesne odlike kajkavskih popijevki zbornika Cithara octochorda kako bi se istaknula povezanost između melodija i tekstova toga zbornika. Uz glazbenu analizu priložen je i primjer tabličnoga prikaza svih kajkavskih napjeva koji može poslužiti kao polazište daljnjim istraživanjima ili kao idejna osnova za izradu sveobuhvatne baze podataka o zborniku Cithara octochorda. Naposljetku, adventske i božićne popijevke toga zbornika uspoređene su s češkom pjesmaricom Jesličky, staré nové písničky iz 1658. godine. Usporedbom je otkrivena sličnost između nekoliko popijevki iz pjesmarice Jesličky te četiriju popijevki iz zbornika Cithara octochorda, a uspostavljene su i veze s pojedinim popijevkama Pavlinske pjesmarice.
Bitne odrednice povijesti crkvene glazbe oslanjaju se na židovsku liturgiju i svetopisamske tekstove. Pjevanje je zahvala, hvalospjev odgovor naroda Božjega zbog njegovih veličanstvenih
djela ...spasenja. Izvorno je pjevanje dijelova misnog ordinarija pripadalo čitavoj zajednici vjernika. Vremenom se ta pripadnost polako gubila, jer su melodije bile složenije. U tom nastojanju išlo se
ponekad predaleko te se događalo zamjenjivanje Sanctusa s nekom od pučkih popjevki koje su narodu bile poznate. Vremenom a napose obnovom liturgije nakon Drugog Vatikanskog sabora ova pjesma misnog ordinarija je vraćena narodu Božjemu. Značajnu ulogu u tom procesu su odigrali dokumenti, instrukcije i konstitucije Učiteljstva Crkve. Tekst biblijskog porijekla, njegova duga tradicija upotrebe u liturgiji Crkve kao i teološki naglasci teksta čine bitne kriterije za neopravdanost
zamjene s nekim drugim tekstom. Sama narav Sanctusa kao aklamacije i hvalospjeva upućuju na
činjenicu da je ovaj hvalospjev pandan onom hvalospjevu anđela koji se pjeva u nebu a na koji se
vjernici uštimavaju u liturgijskom slavlju. Sanctus je hvalospjev i aklamacija, kod čijeg uglazbljivanja treba pripaziti da je melodija manjeg raspona, upravo radi sudjelovanja svih aktera u liturgijskom slavlju. Ovo zahtjeva ne samo stručno glazbeno nego i teološko osposobljavanje crkvenih
glazbenika i voditelja crkvenog pjevanja
POHVALA POPULARNOJ PJESMI Psvličić, Pavao
Dani Hvarskoga kazališta,
05/2018, Letnik:
44, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U raspravi se analizira koji su razlozi za nastanak popularne pjesme, kako je ona strukturirana, kakav joj je društveni položaj. Posebno se autor bavi sadržajem popularnih pjesama kao i povijesnim ...kontekstom te naglašava vezanost uz melodiju kao bitnu sastavnicu. Naglasit će da negativan odnos prema umjetničkoj tradiciji polazi od prolaznosti koja je suprotstavljena trajnosti a koja omogućuje i neobrazovanima da razumiju. Popularna pjesma polazi od pretpostavke da je svijet fragmentaran i da je čovjek fragmentaran, što čini sliku modernog svijeta i zato popularna pjesma i ima toliko ljubitelja. Najveća vrijednost popularne pjesme leži u činjenici da je ona spasila umjetničku liriku od nestajanja i zaborava. Uglazbljeni tekstovi igraju u životu slušatelja onu istu ulogu što ju je nekad igrala umjetnička poezija koja se u međuvremenu pretvorila u lektiru za pjesnike nalik na rasprave u znanstvenim časopisima. Popularna pjesma nudi dvije komponenete koje čitatelj traži: identifikaciju i demokratičnost a okrenutost sadašnjosti čini neke od popularnih pjesama trajnima.
U članku se predstavlja, elementarno analizira i procjenjuje djelo Uvod u glasbenu estetiku Josipa Andreisa (Zagreb, 1944.). Ovo neveliko djelo od ukupno stotinjak stranica sastoji se od osam ...poglavlja koja redom obrađuju pristup glazbeno-estetičkoj problematici, ton, ritam, melodiju, harmoniju, tonsku boju, oblik, odnos tona i riječi te doživljaj glazbenog djela. Iako naslovljen kao uvod, ovo je djelce kronološki prva moderna konzistentna estetika glazbe jednog hrvatskog autora. Andreisovim općim i estetičkim svjetonazorima definitivno je ishodište u nekim velikim misaonim strujanjima 19. i početka 20. stoljeća (klasični njemački idealizam, kasnoromantička njemačka estetika glazbe, francuska muzikološka škola), dok su mu historicizam, formalizam, pozitivistički scijentizam te spekulativna estetika ostali stranima. Pritom se posebno ustanovljuje utjecaj autora kao što su Karl Grunsky, Jules Combarieu, Hugo Riemann i William Wolf. S druge strane, očitovao je izraženu potrebu za povremenim romantizirajućim idealiziranjem, usko povezanu s osobnom religioznom etičnošću i spisateljskim poetiziranjem. Društveno-političko ozračje u Hrvatskoj nakon 1945. svojom je bitno suprotnom osnovnom marksističkom ideologijskom orijentacijom Andreisovu estetiku glazbe gurnulo na društvene i intelektualne margine te u gotovo potpuni zaborav. Ustanovljeno je da je Andreis imao jasno izgrađene glazbenoestetičke stavove prije pisanja svojih općih i nacionalnih povijesti glazbe, koje stoga nije moguće u potpunosti analizirati ni razumjeti bez detaljnog poznavanja i interakcije obiju ovih sfera. Stoga bi zbog znanstveno-historiografske objektivnosti u istraživanju hrvatske estetičke, historiografske i glazbenoteorijske misli o glazbi 20. stoljeća bilo uputno izraditi opsežnu studiju s radnim naslovom: "Josip Andreis - njegova estetika glazbe po sebi i primijenjena na njegove povijesti glazbe".
Vrstu liturgijske glazbe koja je nastala u Crkvi za potrebe bogoslužja u rimskoj litur- giji nazivamo gregorijanskim koralom. To je pjevanje i do danas ostalo službeno litur- gijsko pjevanje Crkve ...rimskog obreda. Bitnost gregorijanskoga pjevanja - s obzirom na liturgiju kao baštinu neprocjenljive vrijednosti, najbolje što se može izraziti u di- jelu pjevane molitve, u svojoj ljepoti i važnosti posebno je izražena u Velikom tjed- nu.
PDF
