Identifikacija prve menstruacije u pubertetu važna je za procjenu motornih kvalitete organizma pošto je razvoj organizma rezultat njegovog sazrijevanja. Dermatoglifske karakteristike predstavljaju ...moguće pokazatelje genetskih predispizicija za osnovne fizičke osobine kao što su snaga, brzina, izdržljiovost, moć i koordinacija. Cilj ovog rada je poređenje motornih i dermatoglifskih karateristika i elektro snimanja mozga kod djevojčica u periodu prije i poslije prve menstruacije. U tu svrhu uzorak se sastojao od 45 djevojčica uzrasta od 10 do 14 godina i 11 mjeseci podjeljenih u dvije grupe, 21 u predmenarhnoj grupi (G1) i 24 u postmenarhnoj (G2). Analizirane varijable su: motorne karakteristike, dermatoglife i EEG (apsolutni alfa i beta talasi), elektrode u frontalnim regijama (F), centralnim (C) i parijetalnim, korištenje KTK protokola, protokol i snimanje spektralne aktivnosti otisaka prstiju kroz EEG. Rezultati pokazuju značajnu razliku u QM4 za p≤0,05 između G1 i G2 grupe, a G2 postiže bolje rezultate. Porećenje rezultata motornih karakteristika, dermatoglifa i elektroencefalografije ukazuju na značajne razlike u spektralnim aktivnostima alfa ritma u djevojčica koje pripadaju grupi nakon menarhe. Treba imati u vidu da u odnosu na motorne karakteristike, dermatoglife i EEG grupe nisu posebno predstavljene. Ipak kade se spoje motorne karakteristike, dermatoglife i EEG grupa prije i poslije menarhe, postoji značajna razlika u odnosu na moždanu aktivnost samo u alfa ritmu i frontalno (F3, FZ, F4) i centralno (C3 i CZ) i u periodu poslije menarhe.
Teorija životne povijesti pretpostavlja kompromis izmeÄ‘u ulaganja u razliÄite sastavnice reproduktivne uspjeÅ¡nosti. Prema njenim postavkama, pojedinci mogu obustaviti ulaganje u rast i razvoj i ...ranije se reproducirati. To se obiÄno dogaÄ‘a u uvjetima smanjene vjerojatnosti preživljavanja u kojima pojedinci ranije dostižu spolnu zrelost. Na smanjenu vjerojatnost preživljavanja mogu upućivati rana životna iskustva koja su se pokazala znaÄajnim odrednicama u razvijanju reproduktivnih strategija. Polazeći od navedenog, cilj ovog istraživanja je bio ispitati odnos izmeÄ‘u poroÄ‘ajne težine kao indikatora postnatalnog statusa i nekih aspekata reproduktivnog ponaÅ¡anja. U istraživanju su sudjelovale 53 sudionice prosjeÄne dobi 19.5 godina, koje su uz opće podatke ispunile Upitnik socioseksualne orijentacije. U svrhu ovog istraživanja formirane su dvije skupine sudionica koje se nisu znaÄajno razlikovale u dobi. Prvu skupinu su Äinile sudionice koje do trenutka provedbe ispitivanja nisu stupile u spolne odnose (n=21), dok je druga skupina ukljuÄivala sudionice koje su imale spolne odnose (n=32). Usporedbom dviju skupina utvrÄ‘eno je da su sudionice sa spolnim iskustvom roÄ‘ene s nižom poroÄ‘ajnom težinom. One su takoÄ‘er izvijestile o ranijem nastupanju menarhe, te su pokazale sklonost ka kratkoroÄnoj reproduktivnoj strategiji. Na ukupnom uzorku nisu potvrÄ‘ene znaÄajne povezanosti izmeÄ‘u poroÄ‘ajne težine te dobi menarhe i sklonosti ka kratkoroÄnoj reproduktivnoj strategiji. Na poduzorku sudionica koje su stupile u spolni odnos takoÄ‘er nije potvrÄ‘ena povezanost izmeÄ‘u poroÄ‘ajne težine i dobi prvog spolnog odnosa. Â
Teorija životne povijesti pretpostavlja kompromis među ulaganjima u različite sastavnice reproduktivne uspješnosti. Prema njenim postavkama, pojedinci mogu obustaviti ulaganje u rast i razvoj i ...ranije se reproducirati. To se obično događa u uvjetima smanjene vjerojatnosti preživljavanja u kojima pojedinci ranije dostižu spolnu zrelost. Na smanjenu vjerojatnost preživljavanja mogu upućivati rana životna iskustva koja su se pokazala značajnim odrednicama u razvijanju reproduktivnih strategija. Polazeći od navedenog, cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos između porođajne težine kao indikatora postnatalnog statusa i nekih aspekata seksualnog ponašanja. U istraživanju su sudjelovale 53 sudionice prosječne dobi 19,5 godina, koje su uz opće podatke ispunile Upitnik socioseksualne orijentacije. U svrhu ovog istraživanja formirane su dvije skupine sudionica koje se nisu značajno razlikovale u dobi. Prvu skupinu činile su sudionice koje do trenutka provedbe ispitivanja nisu stupile u spolne odnose (n = 21), dok je druga skupina uključivala sudionice koje su imale spolne odnose (n = 32). Usporedbom dviju skupina utvrđeno je da su sudionice sa spolnim iskustvom rođene s nižom porođajnom težinom te su pokazale sklonost ka kratkoročnoj reproduktivnoj strategiji. Na ukupnom uzorku nisu potvrđene značajne povezanosti između porođajne težine te dobi menarhe i sklonosti ka kratkoročnoj reproduktivnoj strategiji. Na poduzorku sudionica koje su stupile u spolni odnos također nije potvrđena povezanost između porođajne težine i dobi prvog spolnog odnosa, no utvrđena je negativna povezanost između dobi menarhe i sklonosti ka kratkoročnoj strategiji.
PDF
