Z jezikom nismo vedno zmožni neposredno ubesediti vsega, kar mislimo, zato za razlago pojavnosti uporabljamo različne jezikovno-kognitivne postopke, med drugim metafore in metonimije. Prepoznavanje ...vrednosti in razširjenosti metaforičnih in metonimičnih izrazov v jeziku je v zadnjih dvajsetih letih vodilo k povečanemu zanimanju za sistematično identifikacijo in luščenje tovrstnih figurativnih izrazov v korpusih posameznih jezikov. Izraze, pri katerih potekajo konceptualne preslikave, ki sodelujejo pri metaforičnih in metonimičnih procesih, je namreč težko izluščiti iz korpusa, ki niso posebej označeni za namene raziskovanja figurativnega jezika. V članku opredelim razumevanje konceptualne metafore in konceptualne metonimije, predstavim najpogostejše metode luščenja metaforičnih in metonimičnih izrazov iz jezikovnih korpusov ter na primeru korpusa g-KOMET, ki je ročno označen za metaforične izraze in metonimične prenose, ponazarjam poskus sistematizacije nekaterih najbolj prisotnih metonimičnih prenosov v slovenskem govorjenem jeziku.
U radu se ukazuje na važnost biblijskog leksika povezanog s abdominalnim organima, kako u izvorniku, tako i u hrvatskim prijevodima. Hebrejske riječi za bubrege i jetru u Bibliji na hrvatski se ne ...prevode uvijek doslovno, kao što se to ne čini ni u prijevodima na druge jezike, nego se katkad prevedu figurativno, zbog čega je provedena semantička i traduktološka analiza tih izraza. Abdominalni organi imaju u Bibliji značajnu ulogu, kako u fiziološkoj funkciji, tako i kao sjedište najdubljih osjećaja, pri čemu se s bubrezima, jetrom i žuči povezuju srdžba i gnjev. Bubrezi i jetra tako govore o psihosomatskim aspektima emocionalnih stanja biblijskih pisaca, zbog čega se na raznim mjestima ne prevode doslovno, nego se shvaćaju kao metonimije osjećaja. Budući da se unutar ove teme znakovito javlja par srce/bubreg, uočljiva je tendencija da se taj izraz shvati figurativno, kao merizam koji obuhvaća cjelokupnost čovjekova razmišljanja i osjećanja.
This work emphasizes the importance of human abdominal organs in biblical vocabulary of the source texts, and in Croatian Bible translations. Hebrew words for kidneys and liver as found in the original biblical texts, Croatian translations, and other languages rarely translate literally. Often they would be paraphrased figuratively which may cause semantic and translational debates over these terms. Clearly, abdominal organs play an important role in the biblical texts, whether in their physiological functions, but also as the seat of the deepest emotions. Kidneys, liver and gall-bladder have been frequently linked with the emotions of anger and wrath. Kidneys and liver particularly reflect the psychosomatic emotional states of the biblical author. Therefore, many biblical texts where we find those organs are not translated literally but rather as metonymy for those emotions. The original texts often bring the pair kidneys/liver together and in its figurative translations they become a merism which covers the entire emotional and mental state of a human being.
U radu se problematizira leksikografska obrada ustaljenih metonimijskih i metaforičkih antonomazija u hrvatskome jeziku. Upravo zbog jezične ustaljenosti i frazeologiziranosti, koje dovode i do ...apelativizacije, rječnička obrada antonomazija nije neuobičajen leksikografski postupak, što potvrđuje analiza stanja u suvremenim hrvatskim jednojezičnim rječnicima. Pomnija analiza ipak pokazuje raznolikost leksikografskih pristupa, od uključivanja isključivo deonima (eponima), preko registriranja prenesenih značenja nekih imena do leksikonsko-enciklopedijske obrade uz nesustavno navođenje prenesenih značenja. Istraživanje pokazuje i potencijalnu korist od samostalne rječničke obrade antonomazija, pa se radom nastoji odgovoriti i na načelna pitanja koja prethode takvomu leksikografskom projektu.
U radu se govori o dodatnome, stilogenome imenovanju zemljopisnih objekata, odnosno o antonomazijama za različite toponime. Donosi se klasifikacija prema poticaju za oblikovanje antonomazija ...(priroda, društvo, glasoviti pojedinci). Izbor pojedinih prirodnih ili društvenih značajki istaknutih u antonomaziji tumači se s pomoću hijerarhije toposa u argumentaciji. Radom se nastoji dodatno pojasniti problem prototipnosti, koji je u središtu promišljanja o antonomaziji.
The present monography entitled A Study of Slovenian Multi-Word Lexemes from a Lexicographical Perspective provides a typology of newer nominal multi-word lexemes with potential terminological ...meaning, based on the theory of Russian linguist N. M. Shanskiy which brings four precisely defined levels of semantic merger of their components. The analysis of individual components of multi-word lexemes from a morphological, syntactic and semantic perspective reveals typological tendencies of nominal multi-word lexemes which occurred especially in the last twenty years.The typology takes into account the causal relationship between the level of semantic transfer (of the components) of a multi-word lexeme on the one hand and the level of semantic merger of components of a multi-word lexeme and related lexicalization of a multi-word lexeme on the other hand, which is also reflected in the restricted collocability of their components. Lexicalized or non-lexicalized metaphorical and metonymic semantic transfers are contributing to the new semantic and syntactic combinations of individual words in the phrase, to the consequent integration of their meanings to form a single meaning of the multi-word lexeme and thus to a higher level of lexicalization and semantic firmness of a multi-word lexeme.
Marijin izrek ν primera (9) ima zgradbo 'predhodni izrek' + cto struktura', Nadezdin izrek ν primera (10) pa zgradbo cto' + 'sledeci izrek'; cto struktura je nepopolna poved, ν kateri je izpusceno ...'slucilos' (zgodilo se je)'. V obeh primerih sta predhodni in sledeci izrek metadiskurzivni besedili, ki omogocata sogovorniku prihraniti miselno in psihicno energijo, ki je potrebna za pripravo odgovora, in sicer tako, da se pojasni osnova in razlog za ilokucijsko naravo besede cto. Glavna funkcija cto ν Marijinem izreku ν primera (9) je 'razresitev vprasanj, ki zadevajo odnos med sogovornikom Ivanom in terciarnim likom Nadezdo', obenem pa opravlja drugotno funkcijo 'izrazanja govorcevega presenecenja nad dano diskurzivno situacijo'. Glavna funkcija cto ν Nadezdinem izreku ν primera (10) je 'razresitev vprasanj ν zvezi ζ vedênjem sogovornika', drugotna funkcija pa 'izrazanje zacudenja nad sogovornikovim vedênjem'. Struktura s cto ν povedi iz primera (21) ima zgradbo cto + osebni zaimek' + 'sledeci izrek', ν kateri je 'osebni zaimek' sredstvo za pritegnitev sogovornikove po- zornosti, medtem ko je 'sledeci izrek' metadiskurzivno besedilo, ki pojasnjuje razlog za rabo cto. Glavna funkcija cto ν povedi iz primera (21) je 'izrazanje presenecenja ν odnosu do predhodnega govorca', 'oporekanje predhodnemu govorcu', opravlja pa tudi drugotno funkcijo 'zastavljanja vprasanj ν zvezi ζ namenom, ki gaje ζ izrekom imel predhodni govorec'. Poved iz primera (25) ima zgradbo 'predhodni izrek', 'retoricno vprasanje (Cto + mozet byt' + primernik pridevnika)', ν kateri je predhodni izrek 'sredstvo za reseva- nje casti' sogovornika, a obenem vzpostavlja tudi socutje do sogovornika. Retoricno vprasanje pa je mogoce tudi spremeniti ν poved 'U nas nicego net interesnogo (Pri nas ni nie zanimivega)', ker je sredstvo izjavljanja. Drugace povedano, govoree misli, da je sogovornikov izrek brez stvarne podlage, vendar pa ν zelji, da ga ne bi spravil ν zadrego, izbere nacin, da mu to pove po ovinku, namesto da bi mu neposredno oporekal. Glavna funkcija cto ν primera (25) je 'oporekanje predhodnemu govorcu', drugotna pa 'zastavljanje vprasanj ν zvezi ζ namenenom, ki ga je ζ izrekom imel predhodni govoree'. Kot je razvidno iz primerov (21) do (27), ν fazi aB na puscici spremembe besednovrstnosti cto opravlja glavne funkcije 'izrazanje zadrege ν odnosu do predhodnega govorca', 'oporekanje predhodnemu govorcu', 'izrazanje presenecenja in dvoma ν odnosu do predhodnega govorca', 'izrazanje jeze na predhodnega govorca', 'spodbujanje sogovornika', in 'ostevanje sogovornika'. Drugotne funkcije so 'zastavljanje vprasanj ν zvezi ζ namenom, ki ga je ζ izrekom imel predhodni govoree', 'zastavljanje vprasanj glede resnicnosti predhodnega izreka' in 'izrazanje neodobravanja sogovornikovega vedênja'.
Razmatra se valjanost uvriježena stava da imena nemaju leksičkoga značenja ili sadržaja, da su ona puke etikete svojih nositelja, odnosno da leksičko značenje imena mogu dobiti tek u kontekstu. Daje ...se nacrt kataloga realnih uporaba imena u hrvatskome, zanemarena poglavlja hrvatske gramatikografije. Razlikuju se autonimna uporaba, metonimijska, partitivna, metaforička te omnipersonalna. Sve te uporabe smještaju se između imenovanja (prototipne službe imena) na jednome i leksikaliziranih, okamenjenih eponima na drugome kraju ljestvice. Mogućnost da se imena uporabe na sve te načine smatra se ozbiljnim argumentom u prilog manje uvriježenu stavu da imena imaju značenje. Ili drugačije: ime nije ime samo kad imenuje, nego su sve službe imena jednako imenske i proizlaze iz složene naravi proprijalnih leksema.
U članku se analizira kontekstno ekspresivan leksik odnosno figurativna
uporaba riječi. Radi se o uporabi stilskih figura i tropa za čije je prepoznavanje i analizu potreban kontekst u kojem se ...javljaju, a usto utječu
na ekspresivnost teksta. Za potrebe rada rabljeni su eseji (objavljeni u
zbirci Sadašnjost za vječnost) i feljtoni (objavljeni u zbirci En Passant)
Veselka Tenžere u kojima su, s obzirom na učestalost, obrađene sljedeće
stilske figure i tropi: elipsa, personifikacija, poredba, hiperbola, metonimija, oksimoron, ironija i sarkazam. Analizom je pokazano kako figurativna uporaba riječi doprinosi ekspresivnosti teksta jer se tako koriste
dodatne mogućnosti u jeziku kao sustavu kojima se stvaraju nove veze
među riječima. Posebnost tih tekstova čine i autorova kreativnost, individualnost te subjektivnost u stvaranju novih neobičnih jezičnih tvorevina čije su značenje i funkcija uvjetovani uglavnom kontekstom u koje
ih Tenžera smješta.
Ključne riječi: figure; figurativnost; tropi; kontekst; ekspresivnost; Veselko Tenžera; elipsa; personifikacija; poredba; hiperbola; metonimija;
oksimoron; ironija; sarkazam
Face and façade share not only the same etymological derivation, but also the appeal to the visual perceptual apparatus. Their operation as visual signs/texts, however, reaches far beyond the merely ...iconic; in the context of the Western culture, face and façade perform the role of the exterior as symbolically representing the interior. In spite of what they have in common, the two concepts connote different ethical values. Face, especially in the Levinasian sense, implies absolute sincerity and truthfulness; façade, as a “face of the building,” is in fact a simulacrum of the interior; it implies excess and uses performative-rhetorical devices of deception. Yet the metonimical representation of the inside by the façade naturalizes – through semiotic conventions and games – its fraudulently excessive character; it is only when façade – in its derivative sense as mask – returns to the face and becomes its metaphorical substitute, that its negative ethical value comes to the fore. The paper explores and theorizes – with intercultural references – the semiotic operation of face and façade, as well as provide analyses of visual examples. Santrauka Pasitelkiant tarpkultūrinius pavyzdžius ir semantinės analizės metodą straipsnyje tiriami Veido ir Fasado vaizdinių/sąvokų reikšminis ir etinis aspektai. Ieškoma panašumo tarp abiejų vaizdinių/sąvokų etimologijos ir vizualinio suvokimo struktūrų. Gilinamasi į Veidą ir Fasadą kaip į eksterjero ženklus, simboliniame lygmenyje reprezentuojančius interjerą. Straipsnyje išryškinama, kad tiriamos sąvokos konotuoja skirtingas etines vertes nepaisant dalinio jų tarpusavio panašumo. Veidui priskiriama nuoširdumo ir tikrumo reikšmė. Fasadas (pastato veidas) interpretuojamas kaip interjero simuliakras, todėl siejamas su netikrumu, apgaulingumu. First Published Online: 22 May 2013 Reikšminiai žodžiai: veidas, fasadas, kaukė, metonimija, per- formatyvumas, retoriškumas
Cilj je ovoga rada istražiti hrvatski frazeološki korpus vezan uz komunikaciju o smrti i umiranju, s posebnim obzirom na njegov eufemizacijski, odnosno disfemizacijski potencijal, a potom i ispitati ...jesu li s formiranjem tih dviju kategorija povezani isti ili različiti kognitivni mehanizmi. Radna je pretpostavka autorȃ ovoga rada da su eufemizmi u tom smislu češće temeljeni na metaforičkom načelu, s obzirom na to da konceptualna metafora kao dvodomenski model omogućuje konceptualni pomak iz traumatične ciljne domene tabua u kakvu ugodniju i komunikacijski prihvatljiviju iskustvenu domenu izvora, dok su disfemizmi u većoj mjeri vezani uz konceptualnu metonimiju koja, kao kognitivni mehanizam čija se izvorna i ciljna sastavnica, tj. pokretač i aktivna zona, zadržavaju u okviru iste konceptualne domene, ne pruža mogućnost konceptualnoga „bijega“ iz traumatičnoga područja, već izravno imenuje neki od njegovih aspekata. Kako bi se ispitala utemeljenost takve pretpostavke, autori rada proveli su anketno ispitivanje o hrvatskome frazeološkom inventaru vezanom uz semantičko polje smrti i umiranja, a njegovi rezultati potom su obrađeni te analizirani u metodološkim okvirima kognitivnoga pristupa metafori i metonimiji. Pokazalo se da nešto više od polovice frazema ispitanici koriste u svrhu eufemizacije, a najčešće se u tome posežu za konceptualnom metaforom SMRT JE SAN.
PDF
