U ovom radu razmatra se uloga metonimije u upotrebi naziva grana medicinskih znanosti u engleskom i hrvatskom jeziku u okviru kognitivnolingvističke teorije. Nazivi medicinskih znanosti dio su ...medicinske terminologije za koju se smatra da je jednoznačna i transparentna, no nazivi medicinskih znanosti mogu se javljati kao referencijalna metonimija tipa CJELINA UMJESTO DIJELA. U ovom se radu uspoređuje njihova metonimijska upotreba u znanstvenom diskursu na engleskom i hrvatskom jeziku. U engleskom se naziv ‘medicinske znanosti’ može rabiti za označavanje znanosti kao medicinske grane, predmeta proučavanja te znanosti, metoda kojima se ona služi ili nalaza koji se dobiju njezinim metodama. U tim se primjerima vidi da se predikat semantički usklađuje s metonimijskim ciljem, a ne s ishodištem, tako da metonimijski cilj u referencijalnoj metonimiji ne treba promatrati izolirano, već u interakciji s predikatom. Može se čak reći da metonimijski cilj imenice postaje motivacijski faktor za odabir predikata. U hrvatskom je znanstvenom medicinskom diskursu metonimijska upotreba naziva znanosti također prisutna, iako u nekim slučajevima izgleda neprihvatljiva jer očito odstupa od konceptualizacija u hrvatskom jeziku. Hrvatska medicinska terminologija pod stalnim je utjecajem engleskoga znanstvenog nazivlja koje prijevodima ulazi u hrvatski jezik. Tako diskurzivni utjecaji mijenjaju konceptualne strukture šireći kategorije.
U radu se daje pregled načina na koji su se teorijske postavke i konstrukti Teorije konceptualne metafore i metonimije nose sa specifičnim tipom figurativne jezične uporabe unutar fenomena ...životinjske metafore, zoosemijom, odnosno uporabom leksema za životinje da bi se referiralo na ljudska bića. Prikazom ovoga tipa ostvarenja kao jednoga od ostvarenja ontološke metafore čovjek je životinja i time plodnog tla kako za teorijske rasprave o prirodi ovih dvaju kognitivnih mehanizama, tako i za opis izgradnje figurativnog značenja sa specifičnim pragmatičkim učinkom, ukazuje se i na prednosti i načine korištenja niza teorijskih konstrukata predloženih unutar teorije (kulturnih modela, primarnih metafora, (lancima) metonimija na raznim razinama specifičnosti i višestruke funkcije (Barcelona 2005) te glavnoga značenjskog žarišta (Kövecses 2003) i uključivanje za motiviraniji opis fenomena.
Ovaj članak predstavlja elemente iscrpna opisa metonimije za potrebe automatske obrade. Slu-
žimo se deskriptivnim pristupom – skupljamo empirijske podatke i klasificiramo leksik prije općenitih
...interpretacija proučavanih činjenica. Tip metonimije opisan u ovome članku uključuje temeljne
nazive koji oblikuju razrede predmeta, tako da elementi razreda A daju svoje predikate elementima
razreda B na temelju sintaktičko–semantičkog suodnosa. Zato govorimo o metonimijskom
prijenosu među razredima argumenata, koji su povezani nekim temeljnim predikatima, čija je uloga
uspostavljanje uzajamne veze među tim razredima. Ilustrirali smo naš pristup analizom odnosa
»spremnik/sadržaj«. Kao prvo, naveli smo predikate preko kojih se mogu definirati i nazivi za
i nazivi za za <sadržaj> (ovaj autor je napisao roman, vozim auto itd.), a onda smo
detaljno opisali predikate koji odgovaraju <sadržaju> (čitati roman, auto je parkiran), a koji su
metonimijski preneseni na nazive (čitati pisca, ja sam parkiran).
Prednost je naše leksikološke perspektive u analizi usmjerenoj odozdo prema gore, jer opis polazi
od finih leksičkih podvrsta. Ona također naglašava sustavnost metonimije, koja uključuje niz
homogenih riječi, i predlaže formalizaciju prilagođenu zahtjevima sustava za obradu.
Rad se zasniva na tezi koja se odnosi na istraživanje metonimije u strukturi i logici slike kao bitnog i zajedničkog čimbenika u relaciji slikarstva i pokretne slike (filma, umjetničkog videa i dr.) ...U postavljanju relacije slikarstva i pokretne slike, okosnicu njihovog konceptualnog i značenjskog sadržaja čini medij slike prema dvojnom modelu: odnos slike i svijeta te odnos slike i naše mentalne referencije. Metaforička analogija pesrpektive slike i naše izravne percepcije temelji se na metonimijskoj zamjeni PERSPEKTIVE ZA PERCEPCIJU kao semantički aktivnoj zoni neophodnoj u interpretaciji slike. Differentia specifica ovog pristupa je istraživanje prirode slike iz same slike, kojim se razjašnjava ključna uloga metonimije u produkciji i interpretaciji medija slike. Ovim se modelom ontološka razina slike (značenje, koncept, objekt i istinita vrijednost) susreće s epistemičkom (smisao, način prezentacije i mišljenje) i realizira na likovno-formalnoj razini (ikonički znak, izgled i izraz). Time se analiza i interpretacija slike temelji na razmatranju metonimije kao kognitivnog i konceptualnog modela iskazivanja realnih pojava i činjeničnih stanja medijske stvarnosti slike koju razmatramo u okviru konceptualne složenosti elementarnog, konstrukcijskog, kompozicijskog i semantičkog sklopa slike. Metonimija je zato korisno translacijsko sredstvo u razumijevanju strukture i logike stvaranja slike, prirode njene veze između izgleda i onog što pokazuje, predstavlja ili označuje. Prema toj koncepciji heuristička i poetička uloga metonimije pokazuje se adekvatnim polazištem i pogodnim sredstvom u analizi i interpretaciji slike.
The dissertation is based on the hypothesis exploring the role of metonymy in the structure and logic of image as an important and mutual factor in the relation of painting and moving images (film, video art and so on). The basis of the conceptual and semantic content in the relation of painting and moving images is the medium of image and its dual model: relationship of image to the world around us and relationship of image to our mental constitution. The metaphoric analogy of the image perspective and our direct perception is based on the metonymic substitution of PERSPECTIVE FOR EXPERIENCE as a semantically active zone necessary for the interpretation of perception. The differentia specifica of this approach is investigating the role of image within the image itself, which explains the crucial role of metonymy in the production and interpretation of image. By applying this model the ontological level of image (meaning, concept, object and true value) meets the epistemic (sense, mode of presentation and thinking) and finds its realization in the artistic-formal level (iconic sign, appearance and expression). In this way analysis and interpretation of image is based on contemplating metonymy as a cognitive and conceptual model of registering real phenomena and factual conditions of the media reality of image, which is being investigated within the scope of the conceptual complexity of the elementary, constructional, compositional and semantic image context. For that reason metonymy is a useful translation device in understanding the structure and logic of creating image, the nature of the relation between its appearance and what it displays, expresses or signifies. According to this concept the poetic and heuristic role of metonymy is an adequate starting point and an appropriate device in the analysis and interpretation of image.
Ovaj rad predstavlja rezultate korpusnog istraživanja glagola koji označavaju koncept SJEDENJA u engleskom, hrvatskom i njemačkom jeziku. U skladu sa središnjim postavkama kognitivne lingvistike, ...krećemo od pretpostavke da je značenje utemeljeno u tjelesnom iskustvu te predodžbenim shemama poput one SPREMNIKA ili BLISKOG PRIANJANJA LIKA UNUTAR SPREMNIKA, pa stoga možemo očekivati da će se značenjska proširenja analiziranih glagola kretati otprilike istim smjerovima. Rezultati naše analize navode nas na zaključak da se razlike u prenesenim značenjima glagola sit, sjediti i sitzen mogu dijelom pripisati različitoj istaknutosti određene sheme u pojedinom jeziku (npr. shema SPREMNIKA istaknutija je u engleskom nego u hrvatskom i njemačkom). Također smatramo da do razlika u proširenim značenjima glagola sit, sjediti i sitzen može doći uslijed idiosinkratičnih osobina tih jezika koje se iz jednog uporabnog obrasca analogijom prenose u druge. Takvi procesi objašnjavaju kako je moguće da se engleski sit ponaša kao prijelazan glagol, za razliku od hrvatskog sjediti ili njemačkog sitzen (npr. u rečenicama: sit the child on a chair, sit meat on a plate).
Pravnim diskursom do sada su se bavili brojni lingvisti i pravni stručnjaci. Lingvistička proučavanja uglavnom su se bavila stilskim elementima pravnog registra, kao što su morfološke i sintaktičke ...osobine. Donedavno su lingvisti potpuno zanemarivali velik potencijal figurativnog jezika u pravnom registru. Dok su pravni eksperti još prije više desetljeća uvidjeli značaj i moć metafore i metonimije, lingvisti su zaostajali za njima. Cilj je ovoga rada kontrastivna analiza konceptualnih metafora i metonimija u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, Velike Britanije i Sjedinjenih Država. U analizi su korištene metafore i metonimije prikupljene iz zakona o visokom obrazovanju u te tri države.
U središtu pozornosti u ovom će prilogu biti neka vlastita imena koje primarno označavaju osobe i zemljopisne pojmove poput gradova ili njihovih dijelova odnosno država ili njihovih sastavnih ...dijelova. Osim u ovoj primarnoj porabi ove imenice mogu figurativno funkcionirati i kao metafore ili kao metonimije te se odnositi na entitete semantičkim opsegom uže ili šire od imena, a u svakom slučaju kvalitativno različite entitete jer pripadaju različitim kognitivnim domenama ili poddomenama unutar jedne matične domene.
Iako su razmišljanja o metonimiji i metafori kao govornim figurama duboko ukorijenjena od klasičnih vremena, ona su i danas ponovno središnje figure u proučavanju konceptualnih struktura i ...kognitivnih procesa u kognitivnoj semantici. U ovom će se prilogu na građi hrvatskoga jezika pokazati o kakvim je odnosima riječ u metonimijskom prijenosu značenja na razini riječi i djelomice u frazeologiji, te pokušati strukturirati tipove odnosa.
Konceptualno preslikavanje je izraz koji prvenstveno proizlazi iz tradicije kognitivne lingvistike, uglavnom razvijene u posljednjim desetljećima proteklog stoljeća kad se na metaforu prestalo ...gledati kao na puko retoričko i stilističko sredstvo ili jezični ukras, već kao na način razmišljanja i pojmovnog shvaćanja svijeta. Početna je zamisao ovoga rada istražiti u prvoj fazi središnje slogane preuzete iz plakata u oglasnim kampanjama nacionalnih turističkih zajednica širom svijeta i otkriti i razvrstati najzastupljenija konceptualna preslikavanja u prikazivanju stvarnih ili željenih prednosti pojedinih zemalja kao turističkih odredišta. To će osigurati i polazište za buduća zahtjevnija istraživanja vizualnih slika i njihove usklađenosti s pojmovima prenesenima putem verbalnih znakova. Tekuće istraživanje ne ograničava se isključivo na konceptualna preslikavanja između dviju ili više područja, nego će, tamo gdje je nužno, identificirati i metonimijska preslikavanja unutar samo jednog područja. Budući da se mitovi u semiotičkoj perspektivi obično opisuju kao proširene metafore ili ‘naturalizacija kulturalnog’, pretpostavka je da se izoliranjem najzastupljenijih konceptualnih područja iz internetskog korpusa turističkog oglašavanja, mogu prepoznati prevladavajući mitovi turizma. Štoviše, prisutnost sličnih ili identičnih konceptualnih preslikavanja u međusobno udaljenim krajevima svijeta može nas dovesti do zaključka da je turizam kao globalni proces ‘stvorio’ određene metaforičke univerzalije, ishodišno pripisane ljudskoj vrsti prije kao nešto prirodno i neupitno nego da ih se svede na relativne vrijednosti i koncepte pojedinih kultura.
This paper analyses the presentation of scientific facts from a cognitive linguistic perspective, where metonymy plays a role in mapping numerical values to appropriate scientific language in medical ...discourse in English and Croatian. Scientific facts are presented in terms of both their epistemic meaning and their social meaning relevant in the specific discursive community. Scientific facts are commonly expressed as numerical values which represent a certain point on the scale of a reference value. Scientific language reflects the degree or intensity of scientific facts. The role of metonymy as a cognitive process is to generalize and map the vertical, scientific dimension of thinking to appropriate scientific language, thus giving a social component to scientific facts. Different linguistic elements are used to describe relationships on the scale of numerical values and create a factual state in the sense of socially acceptable scientific facts. The relationships on the scale of numerical reference values in English are conceptualized in the domain of verticality. Consequently, their linguistic realization in English scientific discourse is achieved by attributes such as high, low, increasing, decreasing as a reflection of the conceptual metonymy up for more/ down for less, leading to the metonymic mapping vertical scale for numerical value. In Croatian, scientific facts are conceptualized in the domain of quantity and based on the metaphor more is up/less is down. Thus the adjectives veliki or mali, which are concepts describing quantity, are normally used. However, the influence of English scientific discourse causes changes in Croatian conceptual structures, leading to the use of attributes from the domain of verticality, which are the result of metonymic mapping. It is known from the cognitive linguistic literature that language is metaphoric in nature and that conceptualizations are embodied and based on human experience. In scientific discourse, there are conventions and systems that underlie the conceptualization of scientific facts. Thus it seems that scientific language is more metonymic in nature.
