Cilj je ovoga rada dati prikaz i analizirati, unutar kognitivnolingvističke paradigme, ulogu konceptualne metafore ČOVJEK JE BILJKA u sagledavanju razlika i sličnosti među kulturama hrvatskog i ...anglosaksonskog govornog područja. U analizi polazimo od konceptualne metafore ČOVJEK JE BILJKA čije se postojanje potvrđuje jezičnim izrazima, u oba jezika, analiziranim u radu. Metodama na konceptualnoj i tekstualnoj razini dobivamo potpuniju sliku koncepata i načina konceptualizacije u hrvatskom i engleskom jeziku. U radu smo utvrdili i analizirali domene i jezična ostvarenja u hrvatskom i engleskom jeziku s unutarjezičnog i međujezičnog gledišta. Analizu rada klasificirali smo u osam glavnih dijelova prema konceptualnim domenama počevši od domene BILJKE kao domene na nadređenoj razini kategorizacije u odnosu na ostale domene koje su analizirane u radu:
POVRĆE, VOĆE, CVIJET. Prema ŽIVOTNOM VIJEKU BILJKE oblikovali smo tri glavne domene (s pripadajućim poddomenama): RANI CIKLUS, RAZVOJ, UMIRANJE, te domenu ŠTETNOSTI kao posebnu domenu. Utvrđivanjem i usporedbom konceptualnih i jezičnih ostvarenja, konvencionalnih kodiranih jezičnih izraza, motivacijskih čimbenika i kulturnih modela te analiziranjem i uspoređivanjem metaforičkih i metonimijskih odnosa, pokazat će se sličnosti, ali i razlike, među kulturama hrvatskog i anglosaksonskog govornog područja. Kod aksiološkog učinka pojavljivale su se, možemo reći podjednako, pozitivne i negativne konotacije, a kao dominantne poddomene aktivirale su se poddomene PONAŠANJA i KARAKTERA. Prema kognitivnolingvističkoj teoriji, konceptualne metafore su metafore po kojima živimo. Sama konceptualna metafora (postojanje konceptualne metafore) ČOVJEK JE BILJKA ukazuje na zajednički kulturni model, model zapadne tradicije (kao i kulturni model velikog lanca) što dovodi, i ukazuje, na sličnosti među dvjema kulturama, što se pokazalo i našim istraživanjem. Nadalje, isto se tako pokazalo da pripadanje istom kulturnom modelu na detaljnijoj razini dovodi do varijacija, odnosno do razlika među kulturama hrvatskog i anglosaksonskog govornog područja. U radu smo na indikativnoj razini naznačavali i priznavali kolokacije kao kodirani jezični izraz jer se analizom pokazalo da utječu na konceptualizaciju u ciljnoj domeni, odnosno ukazuju na razlike i/ili sličnosti među dvjema kulturama/jezicima. U našem smo se radu bavili svim gramatičkim oblicima, a ne samo nominalnim primjerima jer se pokazalo da su mnoge metaforične upotrebe ograničene gramatički te da jezični metaforični izrazi imaju drugačiji gramatički status u različitim jezicima. Rad je preliminarno istraživanje za detaljnije analize konceptualne metafore ČOVJEK JE BILJKA u hrvatskom i engleskom jeziku unutar kognitivnolingvističke paradigme. Može služiti kao pomoć u daljnjim istraživanjima kolokacija unutar teorije konceptualne metafore te istraživanjima gramatike jezičnih metafora.
Na temelju dobivenih rezultata moguć je doprinos pri učenju hrvatskoga i engleskoga kao stranog jezika.
The aim of this paper is to provide a review and analysis, within the cognitive linguistic paradigm, of the role of conceptual metaphor PEOPLE ARE PLANTS in understanding the differences and similarities between cultures of Croatian and Anglo-Saxon speaking areas.The analysis starts with the conceptual metaphor PEOPLE ARE PLANTS, the existence of which is confirmed by linguistic expressions analyzed in this paper in both languages. We get a more complete framework of concepts and modes of conceptualization in Croatian and English using methods on conceptual and textual level. In this paper we identify and analyze the domains and linguistic realizations in Croatian and English from within-culture and crosscultural standpoint. The analysis of this paper is classified into eight main parts according to conceptual domains starting with PLANT domain as a domain on the superior level of categorization in relation to other domains that are analyzed in the paper: VEGETABLE, FRUIT, FLOWER. According to LIFE CYCLE OF PLANTS we formed three main domains (with corresponding subdomains): EARLY CYCLE, DEVELOPMENT, DYING, and HARMFULNESS domain as a separate domain. Through identification and comparison of conceptual and language realizations, conventionally coded linguistic expressions, motivational factors and cultural models, as well as the analysis and comparison of metaphorical and metonymic relations, the similarities and differences have been shown between cultures of Croatian and Anglo-Saxon speaking areas. With regard to axiological effect, we can say that both positive and negative connotations appeared, but the subdomains of BEHAVIOUR and CHARACTER were activated as dominant ones. According to the cognitive linguistic theory, conceptual metaphors are metaphors we live by. The conceptual metaphor (the existence of conceptual metaphor) PEOPLE ARE PLANTS indicates a common cultural model, the model of the Western tradition (as well as cultural model of the Great Chain) which leads, and points out, to the similarities between the two cultures, which is also evident in this research. Furthermore, it is also shown that affiliation to the same cultural model on a more detailed level leads to variation, respectively to differences between cultures of Croatian and Anglo-Saxon speaking areas. In this paper, on the indicative level, we marked and recognized collocations as coded linguistic expressions because the analysis showed that they affect the conceptualization in the target domain, or show the differences and/or similarities between the two cultures/languages. In our paper we addressed all grammatical forms, not just nominal examples because it indicated that many of the metaphorical uses are limited grammatically and that metaphorical linguistic expressions have different grammatical status in different languages. The paper is a preliminary study for a more detailed analysis of conceptual metaphor PEOPLE ARE PLANTS in Croatian and English within the cognitive linguistic paradigm. It can serve as a resource in further research of collocations within the Theory of Conceptual Metaphor and within the research of grammar of linguistic metaphor. Based on the results, a contribution to learning Croatian and English as foreign languages is also possible.
Politički diskurs današnjice pomno je razrađena vrsta diskursa u kojemu se pojavljuju mnogi jezični oblici koji za cilj nemaju samo prenošenje informacija, već ponekad i mijenjanje stavova i ...mišljenja slušatelja. Eufemizmi su oduvijek dio političkog diskursa, a ovaj rad pokušava rasvijetliti kognitivne mehanizme koji su u pozadini nastanka eufemizama u govorima o ratu dvaju predsjednika SAD-a, bivšeg predsjednika Georgea W. Busha i
sadašnjeg predsjednika Baracka Obame. U većini dostupne literature o eufemizmima metafora i metonimija spominju se kao načini tvorbe eufemizama, a zato što se ove dvije kognitivne i konceptualne pojave već
desetljećima smatraju integriranim dijelovima ljudske misli, zaslužne su za tvorbu većine spomenutih eufemizama, koji su izdvojeni iz govora dvaju predsjednika te podijeljeni u skupine prema temi eufemizacije i kognitivnim mehanizmima koji su u pozadini njihova nastanka – konceptualnoj metonimiji i metafori.
Malo je dostupne literature koja povezuje jezičnu pojavu eufemizma s kognitivnom lingvistikom, a ovaj rad to povezuje i kroz kognitivne mehanizme zaslužne za nastanak eufemizama u govorima o ratu dvaju predsjednika SAD-a rasvjetljuje svrhu i ciljeve njihove uporabe, njihove učinke na stavove i mišljenja slušatelja kroz Fillmoreovu semantičku teoriju okvira, te njezinu kasniju adaptaciju američkom političkom diskursu Georgea Lakoffa.Teme koje su za oba predsjednika SAD-a tabu, neugodne, neprikladno predstavljene ili ih doživljavaju kao prijetnje za svoj obraz su: rat, vojska i vojnici i smrt. Konceptualna metonimija je kognitivni mehanizam koji je prevladavajući u nastanku eufemizama za ove tri najučestalije eufemizirane teme kod oba predsjednika, a slijedi ga konceptualna metonimija.
Politički diskurs današnjice pomno je razrađena vrsta diskursa u kojemu se pojavljuju mnogi jezični oblici koji za cilj nemaju samo prenošenje informacija, već ponekad i mijenjanje stavova i mišljenja slušatelja. Eufemizmi su oduvijek dio političkog diskursa, a ovaj rad pokušava rasvijetliti kognitivne mehanizme koji su u pozadini nastanka eufemizama u govorima o ratu dvaju predsjednika SAD-a, bivšeg predsjednika Georgea W. Busha i
sadašnjeg predsjednika Baracka Obame. U većini dostupne literature o eufemizmima metafora i metonimija spominju se kao načini tvorbe eufemizama, a zato što se ove dvije kognitivne i konceptualne pojave već
desetljećima smatraju integriranim dijelovima ljudske misli, zaslužne su za tvorbu većine spomenutih eufemizama, koji su izdvojeni iz govora dvaju predsjednika te podijeljeni u skupine prema temi eufemizacije i kognitivnim mehanizmima koji su u pozadini njihova nastanka – konceptualnoj metonimiji i metafori.
Malo je dostupne literature koja povezuje jezičnu pojavu eufemizma s kognitivnom lingvistikom, a ovaj rad to povezuje i kroz kognitivne mehanizme zaslužne za nastanak eufemizama u govorima o ratu dvaju predsjednika SAD-a rasvjetljuje svrhu i ciljeve njihove uporabe, njihove učinke na stavove i mišljenja slušatelja kroz Fillmoreovu semantičku teoriju okvira, te njezinu kasniju adaptaciju američkom političkom diskursu Georgea Lakoffa.Teme koje su za oba predsjednika SAD-a tabu, neugodne, neprikladno predstavljene ili ih doživljavaju kao prijetnje za svoj obraz su: rat, vojska i vojnici i smrt. Konceptualna metonimija je kognitivni mehanizam koji je prevladavajući u nastanku eufemizama za ove tri najučestalije eufemizirane teme kod oba predsjednika, a slijedi ga konceptualna metonimija.
Modern political discourse is a carefully elaborated type of discourse containing numerous language forms, whose purpose is not only to transfer information, but also occasionally to change listeners' attitudes and opinions. Euphemisms have always been an inseparable part of political discourse, and this paper attempts to explain cognitive mechanisms underlying the occurrence of euphemisms in speeches on war by two presidents of the USA, the former president George W. Bush and the current president Barack Obama. In the majority of the available resources on euphemism, metaphor and metonymy are listed as devices of euphemism formation, and since these two cognitive and conceptual
phenomena have now for decades been regarded as integrated parts of human thought, they are in charge of the formation of the majority of the mentioned euphemisms that have been extracted from the speeches of the two presidents, and divided into groups according to the topic of euphemisation and cognitive mechanisms underlying their occurrence – conceptual metonymy and metaphor. There is little available literature that links the language phenomenon of euphemisms with cognitive linguistics, and that is precisely the purpose of this paper: to illuminate the purpose and aim of the use of euphemisms in the speeches of the two presidents via cognitive mechanisms in charge of their occurrence, as well as their effects on listeners’ attitudes and opinions, with the help of Fillmore's semantic frame theory, as well as its later adaptation to the American political discourse by George Lakoff. The topics that both presidents consider either taboo, unpleasant, inappropriately presented, or they see them as threats to their face are: war, army and soldiers, and death.
Conceptual metonymy is the cognitive mechanism that is prevailing for these three most commonly euphemised topics in the speeches of both presidents, and it is followed by conceptual metaphor.
U radu se analizira figurativnost u hrvatskim dnevnim novinama. Cilj je rada bio utvrditi koji su tropi u njima najzastupljeniji te koje su novine najfigurativnije. Tropi su slikoviti izrazi ...nedoslovnoga prenesenoga značenja. Mogu se prevesti na neki drugi izraz, uključujući nulti, koji ima logički gledano točno značenje. Uporaba tropa motivirana je iz duboka: potrebom za oblikovanjem u riječima – poetikom i potrebom za adekvatnošću izraza (Škarić, 2000:119). Tropi su uobičajeni u svakodnevnom govoru, i za razliku od drugih figura u govoru (poput anafore epifore, aliteracije, asonance itd.) uže su povezani sa sadržajem nego s formom ili strukturom. U ovom se
radu uočeni tropi grupiraju, prema pojednostavljenoj Kvintilijanovoj (1985) podjeli, u šest kategorija: metaforu, metonimiju, sinegdohu, antonomaziju, perifrazu i ostalo, što uključuje hiperbolu, alegoriju, personifikaciju, ironiju, litotu i epitet. Analizom su obuhvaćene četiri tiskovine: Večernji list, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija i 24 sata.
Izdvojeno je 964 tropa, a rezultati pokazuju da su tropi najzastupljeniji u Slobodnoj Dalmaciji. U analizi posebno mjesto zauzima metafora, a svojom zastupljenošću u publicističkom stilu potvrdila je najznačajnije mjesto među tropima.
Razmatra se valjanost uvriježena stava da imena nemaju leksičkoga značenja ili sadržaja, da su ona puke etikete svojih nositelja, odnosno da leksičko značenje imena mogu dobiti tek u kontekstu. Daje ...se nacrt kataloga realnih uporaba imena u hrvatskome, zanemarena poglavlja hrvatske gramatikografije. Razlikuju se autonimna uporaba, metonimijska, partitivna, metaforička te omnipersonalna. Sve te uporabe smještaju se između imenovanja (prototipne službe imena) na jednome i leksikaliziranih, okamenjenih eponima na drugome kraju ljestvice. Mogućnost da se imena uporabe na sve te načine smatra se ozbiljnim argumentom u prilog manje uvriježenu stavu da imena imaju značenje. Ili drugačije: ime nije ime samo kad imenuje, nego su sve službe imena jednako imenske i proizlaze iz složene naravi proprijalnih leksema.
U članku se analiziraju retoričke i poetske sastavnice Svitlost karstianska
i slast duhovna... (I. i II. dio, Yakino, 1679.) te Ogledalo misnicko / koye
sloxi Ivan Anicio (Yacino, 1681.), vjeronaučni ...priručnici, duhovno štivo,
obrednici, svojevrsne zborničke kompilacije, tumačenja i razmatranja,
inačice prethodnih djela Ivana Ančića u obrani vjerskih istina, liturgijskopropovjedna
djela u kojima pisac teološkom zauzetošću tumači biblijske
tekstove, dijelove misala i evanđelistara, psaltira i rituala unoseći svoje
poglede i standarde o uzornome svećeniku. U središnjem je dijelu razmatranja
o retoričkim i poetskim sastavnicama dvaju Pozdrava štiocem
analiza strukture i kompozicije, opisa i narativnoga diskursa, misaonih
i paremioloških unosa, meditacija i tumačenja, zbiljskih, metaforičnih i
alegorijskih očitovanja. Donesene su i estetske prosudbe o njegovoj inačici
Gospina plača. Ime „tihoga pregaoca“ Ivana Ančića nedvojbeno zaslužuje
spomen u povijesnim pregledima književnosti.
Zbog fizioloških i psiholoških razloga crvenu boju poimamo kao jednu od najistaknutijih i semantički najproduktivnijih primarnih boja. Zbog svojeg stabilnog karaktera uživa i prominentan status među ...govornicima različitih jezičnih zajednica. Ovaj rad prikazuje paralelnu semasiološku analizu jezičnih izraza s komponentom crvene boje u engleskom i hrvatskom jeziku. Kontrastivnom analizom jezičnih korpusa nastojimo dati uvid u kontekstualne primjere i brojna značenjska proširenja. Primjenjujući teoriju prototipa E. Rosch (1973, 1975) i Lakoffov model radijalnih mreža (1987), proširenja polisemne kategorije CRVEN bit će prikazana kao mreža međusobno povezanih značenja koja proizlaze iz prototipnog središta. Dostupni empirijski podaci iz domene boja jasno ukazuju na njihovu univerzalnost, ali i jezičnu/kulturološku specifičnost. Stoga je cilj ovoga rada dvojak. Prvo, propitivat ćemo motivacijsku ulogu sveprisutnih prirodnih prototipova, poput krvi i vatre, u konceptualizaciji perifernih značenjskih proširenja u oba jezika (Wierzbicka 1990; Verosub 1994). Drugo, analiza će pokušati potvrditi ključnu ulogu dvaju kognitivnih mehanizama – metafore i metonimije – u takvu leksičkom nastanku. Posebnu pozornost posvetit ćemo identifikaciji metonimijskih tipova u izgradnji ljudskog mišljenja, gdje očekujemo i određene međujezične sličnosti (Langacker 1999). S druge strane, spoznajna usađenost može ukazivati na jezično-kulturološke različitosti. Stoga ćemo pokazati da se ponuđenim kognitivnim mehanizmima može objasniti tek dio široke palete prenesenih značenja u različitim jezicima. Za potpun opis svih konvencionalnih jedinica s prenesenim značenjem predlažemo dinamični proces izgradnje značenja koji bi uzeo u obzir ne samo znanje o jeziku već i relevantne kulturološke čimbenike.
U ovom se radu razmatra polisemija engleskih nominalizacija koje završavaju na sufiks -ion, i
objašnjava se metaforičkim i metonimijskim proširenjima središnjega značenja. Središnje je
značenje ...nominalizacija sa sufiksom -ion ‘obavljanje radnje izraženje glagolom’. Nominalizacije
sa sufiksom -ion su apstraktne nominalizacije radnje. Zahvaljujući raznim metaforičkim
i metonimijskim procesima, one se mogu koristiti kako bi se referiralo na ljude, predmete,
mjesto i vrijeme radnje, kao i na emocije. U ovom se radu pokazuje da je metonimijska
poraba nominalizacija sa sufiksom -ion ograničena. Nominalizacije glagola koji kodiraju
događaje bliske tranzitivnom prototipu ne mogu se koristiti metonimijski. Samo nominalizacije
radnji u kojima Pacijens nije drastično vidljivo promijenjen trenutačnom radnjom
Agensa mogu imati metonimijsku upotrebu. Čak i one koje se mogu koristiti metonimijski
nemaju isti status. Neke se mogu korisititi i referencijalno i predikativno, dok druge mogu
imati samo predikativnu porabu.
Razlikovanje metonimije i metafore jedna je od otvorenih tema kognitivne lingvistike i na
teorijskoj razini i u istraživanjima provedenima na jezičnoj građi. Metaforička ili metonimijska
...interpretacija izraza uvelike ovisi o domeni u kojoj se konstrukcija nalazi.
Domene igraju glavnu ulogu u definiciji metafore kao preslikavanja konceptualne strukture
između dviju različitih domena, a metonimije kao preslikavanja ili isticanja poddomena unutar
iste domene. Shematska definicija metafore i metonimije, koja se temelji na funkcionalnim
domenama, omogućuje jasnije određivanje prisutnosti metafore i metonimije ili njihove
interakcije u određenoj situaciji.
Cilj je ovog rada istražiti interakciju metafore i metonimije u znanstvenom diskursu medicine.
Prikazani su primjeri autentične gra|e iz jezika medicinske struke i općeg jezika. Analiza
slučajeva pokazala je da su metaforička i metonimijska preslikavanja aktivna i da su dio
interpretacije izraza. U većini slučajeva interakcija metonimije i metafore može se klasificirati
na konceptualnoj razini kao metaforička podloga za metonimijska preslikavanja.
Poimanje metonimije kao konceptualnog alata za inferenciju u jeziku otvorilo je novo područje
proučavanja u kognitivnoj lingvistici i pragmalingvistici. Kako bi se shvatila vrijednost metonimije
pri ...pragmatičkoj inferenciji, funkciju metonimije treba sagledati šire od njene prototipne
referencijalne funkcije. Metonimijska preslikavanja odvijaju se u govornim činovima na razini
referencije, predikacije, rečenice i ilokucije.
Ovaj rad bavi se ulogom metonimije u pragmatičkoj inferenciji u govornom diskursu na
primjerima uzetima iz televizijskih intervjua. Analizirani su autentični izričaji koji se klasifi ciraju
kao ilokucijske metonimije prema pragmatičkoj tipologiji metonimijskih funkcija.
Metonimijske veze koje postoje između domena i poddomena u istoj funkcionalnoj domeni
olakšavaju procese inferencije. U kognitivnoj lingvistici opće je prihvaćeno da su univerzalno
ljudsko znanje i tjelesna iskustva bitna za interpretaciju metonimije. Ova analiza ukazuje na
ulogu specifi čnog kulturološkog znanja u razumijevanju ciljanih značenja. Svi navedeni aspekti
metonimijskih veza iskorišteni su u složenim inferencijskim procesima u govornom diskursu. U
mnogim slučajevima, metaforička preslikavanja također se javljaju kao dio interpretacije izričaja.
Kako se metonimija i metafora u okviru kognitivne lingvistike drže temeljnim i
univerzalnim procesima koji oblikuju konceptuane strukture i jezične izraze, prešutno
se pretpostavljalo da bi sve ...generalizacije opažene u engleskom (ili nekom drugom
jeziku koji se rabio za empirijsku potvrdu teoretskih tvrdnji) trebale vrijediti i za
druge jezike, naravno uz moguća odstupanja u pojedinim jezicima zbog odsutnosti
određenih leksičkih jedinica. Drugim riječima, moglo bi se očekivati da ćemo slične
konfiguracije metonimijski motiviranih konstrukcija zateći prilično često u međujezičnim
razmjerima. Kako ističe Lakoff (1987), iz toga, međutim, ne slijedi da razni
jezici moraju rabiti jednu te istu metonimiju na isti način i u istim kontekstima.
Naivni univerzalistički pristup u kognitivno-lingvističkom istraživanju metonimije
nosi sa sobom opasnost da se bez podataka o međujezičnoj usporedbi (tipološkoj ili
kontrastivnoj) prenaglase sličnosti među jezicima te na taj način izgube iz vida neke
pojedinosti koje bi mogle omogućiti potpunije razumijevanje spomenute pojave.
Brdar i Brdar-Szabó (2003) pokazuju da hrvatski i mađarski, za razliku od engleskog,
jedva rabe metonimije tipa NAČIN UMJESTO RADNJE u domeni lingvističke djelatnosti.
Kako bismo provjerili jesu li te međujezične razlike slučajne tj. idiosinkratične činjenice
o hrvatskom i mađarskom, u ovom članku proširujemo usporedbu: i. sustavno
promatrajući isti, općeniti tip metonimije u nekoliko, više ili manje, sličnih domena te
dodajući podatke iz njemačkog. Sustavnost je u porabi tog tipa metonimije (odnosno
u njezinu izbjegavanju) u različitim domenama i jezicima preduvjet za razumijevanje
skupa čimbenika koji ograničavaju porabu metonimija, a ujedno i korak prema poboljšanju
postojećih tipologija metonimija.
