U radu se prikazuju osnovne socio-ekonomske karakteristike primatelja minimalne place u Hrvatskoj, procjenjuje se materijalno stanje i siromatvo njihovih kucanstava te simuliraju ucinci rasta ...minimalne place na siromatvo i nejednakost. Rezultati se temelje na analizi podataka Ankete o radnoj snazi (ARS) i Ankete o dohotku stanovnitva (ADS). Podaci ARS-a za razdoblje izmedu 2007. i 2014. ukazuju na postupni porast broja primatelja minimalne place, posebno medu mladim i visokoobrazovanim radnicima, ali i na smanjenje udjela ena. Djelatnosti s najvecom rairenocu isplata minimalne place su preradivacka industrija, trgovina na veliko i malo, gradevinarstvo i djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanje hrane. Podaci ADS-a pokazuju da je siromatvo medu primateljima minimalne place manje od prosjeka za ukupno stanovnitvo Hrvatske. Tek neto vie od 1% svih siromanih su primatelji minimalne place. Simulacija rasta minimalne place pokazuje ogranicen ucinak na siromatvo i dohodovnu nejednakost.Kljucne rijeci: minimalna placa, primatelji minimalne place, siromatvo, Hrvatska.
The paper aims at modelling and quantifying the connection between minimum wage and the employment rate of workers distributed according to age in the Republic of Croatia, on the basis of data from ...the Labour Force Survey for the period from 2000 to 2010 and by using a panel method with fixed
effects aiming at proving the assumed hypothesis on the negative effect of the minimum wage increase on the employment rate of vulnerable groups of workers. The research results indicate the existence of a relationship with positive direction but little practical significance considering the need for a felt increase of minimum wage.
U radu se na osnovi psihologijskih, sociologijskih i ekonomskih modela izdvajaju čimbenici koji mogu biti relevantni za objašnjenje kako različitog intenziteta traženja posla tako i vjerojatnosti ...zapošljavanja nezaposlenih osoba. Traženje posla i zapošljavanje je proces koji se sastoji od niza aktivnosti te u osnovi ovisi o pojedincu, njegovoj motivaciji, stavovima, suočavanjima, osobinama i sociodemografskim karakteristikama, socijalnim vezama i pritiscima, obilježjima podtržišta rada te nizom inih čimbenika. U konačnici o navedenom ovise ishodi poput brzine zapošljavanja (duljine nezaposlenosti) i stupnja zadovoljstva novim poslom. Upravo zbog kompleksnosti teme, istraživanje se oslonilo na subjektivne ocjene profesionalnih savjetnika HZZ-a koji su procjenjivali važnost pojedinih čimbenika zapošljavanja, ocjenjivali hipotetičke slučajeve kroz osobne faktore zapošljavanja (OFZ) te na kraju odredili stupanj zapošljivosti za četiristotinjak nezaposlenih osoba u dvije različite socijalne sredine: s niskom (Zagreb) i visokom (Šibenik) stopom nezaposlenosti. Rangiranjem čimbenika savjetnici prvenstveno podupiru kategorije psihologijskih pristupa iako se kroz konkretno ocjenjivanje nezaposlenih kao glavni prediktor zapošljavanja izdvaja dob.
A minimum wage is a labour and social law category dating back to the beginning of the 20th century but still existing in European states nowadays. The whole problem area about minimum wage, i.e. ...regulating this issue is a subject to special attention in the International Labour Organisation. Since 1993 the European Parliament Committee for social issues has recommended the introduction of a minimum wage according to national average wage for EU member states, which the majority of member states have already accepted. There are two different basic systems of minimum wage in the European Union; the first includes states that have arranged minimum wage by law or national intersectorial agreement and the second includes states with a minimum wage contract negotiated on a sectorial level between social partners. The minimum wage amount also varies from state to state in the European Union. Pursuant to Article 153 of the Treaty on the Functioning of the European Union there is not a unique model on arranging the minimum wage although there have been efforts to introduce a sole European minimum wage. The aim of this paper is to present minimum wage systems existing in the member states of the European Union and possible guidelines for introduction of a unique model of establishing a minimum wage in the European Union.
Minimalna je plaća ponovno postala središnjim predmetom političkih rasprava, kako pokazuju prihvaćanje statutarne minimalne plaće u Austriji, Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu te mnogobrojni oprečni ...argumenti u Njemačkoj i Švedskoj
Svrha ovoga rada je modelirati i kvantificirati vezu između minimalne plaće i stope zaposlenosti radnika distribuiranih po dobi u Republici Hrvatskoj primjenom podataka iz Ankete o radnoj snazi za ...period od 2000. do 2010. years i korištenjem panel metode s fiksnim efektima s ciljem dokazivanja pretpostavljene hipoteze o negativnome utjecaju povećanja minimalne plaće na stopu zaposlenosti ugroženih skupina radnika. Rezultati istraživanja ukazuju na postojanje veze pozitivnog smjera no s malom praktičnom značajnošću s obzirom da su potrebna osjetna povećanja visine minimalne plaće.
U radu se na osnovi psihologijskih, sociologijskih i ekonomskih modela izdvajaju čimbenici koji mogu biti relevantni za objašnjenje kako različitog intenziteta traženja posla tako i vjerojatnosti ...zapošljavanja nezaposlenih osoba. Traženje posla i zapošljavanje je proces koji se sastoji od niza aktivnosti te u osnovi ovisi o pojedincu, njegovoj motivaciji, stavovima, suočavanjima, osobinama i sociodemografskim karakteristikama, socijalnim vezama i pritiscima, obilježjima podtržišta rada te nizom inih čimbenika. U konačnici o navedenom ovise ishodi poput brzine zapošljavanja (duljine nezaposlenosti) i stupnja zadovoljstva novim poslom. Upravo zbog kompleksnosti teme, istraživanje se oslonilo na subjektivne ocjene profesionalnih savjetnika HZZ-a koji su procjenjivali važnost pojedinih čimbenika zapošljavanja, ocjenjivali hipotetičke slučajeve kroz osobne faktore zapošljavanja (OFZ) te na kraju odredili stupanj zapošljivosti za četiristotinjak nezaposlenih osoba u dvije različite socijalne sredine: s niskom (Zagreb) i visokom (Šibenik) stopom nezaposlenosti. Rangiranjem čimbenika savjetnici prvenstveno podupiru kategorije psihologijskih pristupa iako se kroz konkretno ocjenjivanje nezaposlenih kao glavni prediktor zapošljavanja izdvaja dob.
In this paper on the basis of psychological,sociological and economical models we have extracted factors which can be relevant for explanation of different job search intensity and probability of employment of unemployed persons. Job search and getting employed is a process which consists of series of activities and is basically dependent of a person, his/hers motivation, point of view, coping strategies, qualities, socio-demographic characteristics, social connections and influences, characteristics of job submarket and various other factors. Eventually all this determines results like time needed for getting employed (duration of unemployment) and level of new job satisfaction. Because of the complexity of the subject this research is based on subjective remarks of professional consultants of Croatian institute for employment who estimated importance of factors of employment, marked hypothetical cases through personal factors of employment (PFE) and finally determined level of potential employment for 400 unemployed people in two different social communities; one with low (Zagreb) and one with high (Šibenik) level of unemployment. Employment consultants through factor ranking supported psychological category approach although through concrete marks of unemployed main predictor of getting employed is age.
Cilj je članka analizirati ima li minimalna plaća ulogu u udjelu rada u proizvodnom sektoru u Sjevernoj Makedoniji. Kretanja udjela rada rastavljamo na ona duž krivulje dioničkog kapitala, pomake te ...krivulje i odstupanja od nje. Koristimo se omjerom kapitalnog koeficijenta, ukupnom faktorskom produktivnošću i cijenama ulaznih parametara kako bismo obuhvatili te faktore, dok je minimalna plaća uvedena kao element koji pomiče krivulju. Procjenjujemo popis 20 proizvodnih industrija u razdoblju 2012. – 2019. koristeći se FE, IV i sistemskim GMM procjeniteljima. Smatramo da je uloga minimalne plaće u udjelu rada specifična za industriju. U radno intenzivnim i slabo plaćenim djelatnostima povećava se udio rada zaposlenih, što odgovara komplementarnosti između kapitala i rada. U kapitalno intenzivnim industrijama smanjuje se udio rada, vjerojatno na temelju gubitka radnih mjesta i uz zamjenjivost rada i kapitala. To se odnosi na oba sektora u kojima su integrirana strana ulaganja i teška industrija.
PDF
