U pedagoškom istraživanju čiji su rezultati prikazani u ovome radu, naziv nastavne teme bio je Osnove molekularne Biologije, u skladu s Nastavnim planom i programom za Biologiju za četvrti razred ...prirodoslovno-matematičke gimnazije. Eksperiment se provodio tijekom 13 nastavnih sati interaktivne nastave uz pomoć računala u eksperimentalnoj skupini, a u kontrolnoj se skupini provodio tradicionalni oblik nastave. Istraživanje je provedeno na uzorku koji se sastojao od 142 učenike iz dviju gimnazija u Republici Srbiji. Cilj istraživanja bio je utvrditi postižu li se primjenom interaktivne nastave uz pomoć računala bolji rezultati prilikom usvajanja složenih sadržaja iz Bioiologije tako što se ostvaruju i viši stupnjevi kvalitete i količine znanja učenika u usporedbi s tradicionalnom nastavom. Analizom rezultata istraživanja potvrđena je veća učinkovitost interaktivne nastave Biologije uz pomoć računala u usporedbi s tradicionalnim pristupom učenju istoga sadržaja. Uočene su statistički značajne razlike u postignućima učenika iz eksperimentalne skupine i onih iz kontrolne skupine na finalnom testu i na retestu u cjelini, kao i na pojedinačnim stupnjevima znanja. Razlike su utvrđene u poznavanju činjenica, razumijevanju pojmova, analizi i razmišljanju. Rezultati istraživanja upućuju na potrebu veće primjene interaktivne nastave Biologije uz pomoć računala u gimnazijama i u ostalim srednjim školama, posebno kada se obrađuju teži nastavni sadržaji.
During the last decade, the cost of DNA sequencing technologies has decreased several orders of magnitude, with the proportional increase of speed and throughput. Human Genome Project took almost 15 ...years to complete the sequence of the human genome. With the second and third generation technologies, this can be done in the matter of days or hours. This progress and availability of sequencing instruments to virtually every researcher leads to replacing of many techniques with DNA sequencing and opens new venues of research. DNA sequencing is used to investigate basic biological phenomena, and is probably going to be increasingly used in the context of health care (preimplantation diagnostics, oncology, infectious diseases). Current trends are aiming towards the price of 1000$ for sequencing of one human genome. Without any doubt, we can expect improvement of existing and the development of fourth generation technologies in the coming years.
Tokom poslednjih 10 godina, cena sekvenciranja DNK se drastično smanjila, dok se, suprotno torne, brzina sekvenci- ranja i veličina genoma koja se može sekvencirati u jedinici vremena, povečala. Sekvenciranje kompletnog humanog genoma u okviru projekta »Humani Genom« trajalo je skoro 15 godina. Sa današnjim štepenom razvoja, tehnologijama sekvenciranja druge i treče generacije, isti projekat bio bi realizovan za nekoliko dana, pa čak i sati. Napredak u tehno- logiji sekvenciranja i dostupnost novih tipova instrumenata za sekvenciranje gotovo svakoj laboratoriji rezultirala je mnogo masovnijom upotrebom ove metodologije u analizi DNK kao i otvaranjem novih pravaca u istraživanjima. Sekvenciranje DNK se koristi za istraživanje osnovnih bioloških fenomena, i verovatno če sve više nalaziti upotrebu u zaštiti zdravlja (pre- implantaciona dijagnostika, onkologija, infektivne bolesti). Trenutno, osnovni trend u ovoj oblasti je obaranje cene sekvenciranja po pojedinačnom humanom genomu na 1000$. Nema nikakve sumnje da če se u narednim godina- ma pojaviti tehnologije četvrte generacije.
Od devedesetih godina 20. stoljeća raste nesklad između
evolucijskih dokaza paleontologije i molekularne biologije, nesklad
između podataka potrebnih za datiranje evolucijskih događaja i
...rekonstrukciju rodoslovnog stabla. Na osnovi molekularnih studija
nastanak nekih redova (npr. suvremenih ptica i sisavaca) određuje
se kao gotovo dvostruko stariji u odnosu na rezultate paleontoloških
nalaza. Iz tog je nesklada razvidno da nije jasno utvrđeno koji je
tip podataka netočan, da je nužno proučavanje vjerodostojnosti
obaju tipova dokaza i preispitivanje valjanosti rodoslovnog stabla.
Djelomičan (ne)uspjeh u usklađivanju molekularnog datiranja s
fosilnim nalazima ostavlja brojne pukotine i značajne dvojbe o
starosti, brzini nastanka (iznenada ili polagano) i položaju živih
oblika na rodoslovnom stablu te o vjerodostojnosti trenutačne
evolucijske slike. Ovaj rad ne odlučuje koji je tip dokaza netočan,
nego iz nesklada između paleontologije i molekularne biologije
u rekonstrukciji proteklih evolucijskih događaja, zaključuje o
neodvojivosti prirodoznanstvenih i filozofskih pitanja, o teorijskoj
ovisnosti empirijskih dokaza, te potvrđuje pretpostavku o privremenoj
valjanosti znanstvenih teorija.
Virus epizootske hemoragijske bolesti jelena (VEHB), kao pripadnik roda Orbivirus, porodice Reoviridae, srodan je virusu bolesti plavog jezika i serološkoj skupini Palyam orbivirusa. VEHB zarazan je ...za domaće i divlje preživače u mnogim dijelovima svijeta. Diljem svijeta poznato je 10 serotipova VEHB-a, označenih VEHB-1 do VEHB-10. Zasad postoji malo podataka o epizootiologiji serološke skupine VEHB orbivirusa. Goveda su prijemljiva za infekciju VEHB-om, ali bolest je obično supklinička. Bolest je smrtonosna za bjelorepog jelena (Odocoileus virginianus) u Sjevernoj Americi, ali nema nikakvih podataka o njoj u populaciji afričkih jelena. Nepoznavanje ekologije, biologije i molekularne epidemiologije serološke skupine VEHB dovelo je do velikih prepreka u međunarodnoj trgovini stokom. Uvođenje novih tehnika u staničnu imunologiju i molekularnu biologiju pružit će mogućnost za razumijevanje molekularne epidemiologije pripadnika serološke skupine VEHB. Vakcina koja bi pružila zaštitnu imunost protiv više serotipova ili samo jednog serotipa serološke skupine VEHB još nije proizvedena. Članak prikazuje biologiju, proširenost, prenošenje, patogenezu, dijagnostiku, gospodarsko značenje, reguliranje uvoza i izvoza te mjere za kontrolu i sprečavanje bolesti.